SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Podzakonski akti, Federacija BiH, Privredno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/21 28.07.2021 otpad,kriterij,naknada
Pravilnik o pogonima, postrojenjima i skladištima u kojima su prisutne opasne supstance koje mogu dovesti do nesreća većih razmjera FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021
Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021
Uredba o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/21 30.06.2021
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/21 28.05.2021 SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehnički pregled,građevina
Pravilnik o uslovima za obavljanje rudarske djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/21 17.02.2021 rudarska djelatnost,rudnik Broj 13 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 11. (Периодични прегледи) Периодичне прегледе оруђа за рад и уређаја и испитивање физичких, хемијских и биолошких утицаја и издавање одговарајућих исправа у рударству може обављати привредно друштво односно извођач радова које је регистровано код надлежног суда за обављање тих послова, који посједује стручне кадрове, опрему, радни простор, прописана општа акта и које посједује дозволу за вршење тих послова од надлежног органа у складу са чланом 48. Закона о рударству. Члан 12. (Радови монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству) Радове монтаже, демонтаже и одржавања постројења и уређаја у рударству може обављати привредно друштво за своје потребе или извођач који испуњавају услове из члана 31. став 1. т. 11. и 12. Закона о рударству (у овисности од врсте посла) и имају у радном односу потребан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова, потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 13. (Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација) Експлоатација геотермалних извора и бушотинска експлоатација минералних сировина може обављати привредно друштво које испуњава услове прописане чл. 22. и 26. Закон о рударству и које има у радном односу неопходан број стручно оспособљених радника за обављање тих послова (рударске машинске и електро струке), потребна средства рада, радионички простор, лична заштитна средства у складу са општим актом, осигуране објекте за прање, пресвлачење и обједовање и потребна санитарна средства. Члан 14. (Минималан број радника) Минималан број радника у привредном друштву које се бави рударском дјелатношћу зависи од врсте и обима рударске дјелатности те броја извршилаца предвиђених рударским пројектом, а не може бити мање од три радника. Члан 15. (Опћа акта и остала документација) За несметано обављање рударске дјелатности привредно друштво односно извођач мора посједовати-урадити и опћа акта и осталу докумантацију и то: - Рјешење о упису у регистар друштва код надлежног суда - Обавјештење о разврставању пословног субјекта, издато од надлежне службе за статистику, - Документацију о власништву или најму за пословни простор, - Исправе којим се доказује да су прегледана и испитана средства рада и опрема, физичке, хемијске и биолошке штетности и микроклима у радним и помоћним просторијама и радним просторима, - Статут друштва, - Правилник о раду са унутрашњом организацијом и систематизацијом рударских послова, - Правилник о заштити на раду, - Правилник о заштити од пожара, - Правилник којим се уређује заштита здравља радника, - Правилник о увођењу радника у рударски посао према члану 53. Закон о рударству, - Програм о едукацији и провјери знања радника према члану 54. Закон о рударству. Члан 16. (Надзор) Испуњеност услова за обављење рударске дјелатности према овом Правилнику провјерава надлежна инспекција у поступку инспекцијског надзора односно надлежни орган утврђен Закон о рударству. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 17. (Ступање на снагу) Овај правилник ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 06-02-805/18 09. фебруара 2021. године Мостар Министар Нермин Џиндић, с. р. Na osnovu člana 16. stav 4. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) Ovim Pravilnikom se uređuju minimalni uslovi (kadrovske popunjenosti, tehničke opremljenosti i drugi propisani uslovi) koje moraju ispunjavati pravna lica za obavljanje registrovanih djelatnosti i usluga u oblasti rudarstva. Član 2. (Djelatnosti) Pod registrovanim djelatnostima iz člana 1. ovog pravilnika smatraju se djelatnosti KD BiH razvrstane u 1. Područje B - Vađenje ruda i kamena 05.10 Vađenje kamenog uglja 05.20 Vađenje lignita 07.10 Vađenje željeznih ruda 07.21 Vađenje uranovih i torijevih ruda 07.29 Vađenje ostalih ruda obojenih metala 08.11 Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljavaca 08.12 Djelatnosti kopova šljunka i pijeska, vađenje gline i kaolina 08.91 Vađenje minerala za proizvodnju hemikalija i prirodnih mineralnih gnojiva 08.92 Vađenje treseta 08.93 Vađenje soli 08.99 Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n. 09.90 Pomoćne djelatnosti za vađenje ruda i kamena 33.12 Popravak mašina 43.12 Pripremni radovi na gradilištu 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje 71.20 Tehničko ispitivanje i analiza 42.13 Gradnja tunela (rudarski dio) Srijeda, 17. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Stranica 69 ISPUNJENOST USLOVA Član 3. (Vađenje mineralnih sirovina) (1) Obavljanje djelatnosti vađenja mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje je upisalo odgovarajuću jednu ili više djelatnosti iz člana 2. ovog Pravilnika u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda, da je stručno osposobljeno sa neophodnim kadrovima rudarske, mašinske i elektro struke, da ima organizovano glavno tehničko rukovođenje, tehničko rukovođenje, službu zaštite na radu, tehničku opremljenost, neophodne infrastrukturne objekte i objekte za higijensko-tehničku zaštitu i koje od nadležnog organa pribavilo dozvolu za eksploataciju, dozvolu za izvođenje radova po rudarskom projektu i dozvolu za upotrebu rudarskih objekata postrojenja, uređaja i instalacija. (2) Dozvole iz stava 1. ovog člana ne odnose se na izvođača odnosno podizvođača određenih poslova (radova) u okviru obavljanja djelatnosti vađenja mineralnih sirovina. Član 4. (Rudarska mjerenja) Rudarska mjerenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi rudarskih i građevinskih objekata rudarskim metodama rada na površini i/ili ispod površine i izradu rudarskih karata i planova u jami i/ili na površinskom kopu može obavljati privredno društvo, odnosno izvođač koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda za obavljanje te djelatnosti i koje u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti ispunjava uslove utvrđene Pravilnikom o tehničkim normativima za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/12) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 5. (Kategorizacija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašina) Izradu elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i opasne ugljene prašine može obavljati privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova i koje pored uslova iz čl.72. i 73. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Zakon o rudarstvu) ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme i tehničke opremljenosti utvrđene Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za izradu Elaborata o kategorizaciji ugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i Elaborata o klasifikaciji i kategorizaciji jame, odnosno jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od eksplozivne ugljene prašine u pogledu osposobljenosti i opremljenosti i postupku njihovog odobrenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 68/11) i ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu. Član 6. (Izrada rudarskih projekata) Izradu rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje tri radnika, od kojih najmanje jedan radnik ispunjava uslove iz člana 73. Zakon o rudarstvu (one struke za koju se vrši izrada rudarskog projekta - rudarski, mašinski, elektro, građevinski, i dr.), te koje posjeduje odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 7. (Revizija rudarskih projekata) Reviziju rudarskih projekata može obavljati privredno društvo koje je upisalo šifru djelatnosti 71.12 Inženjerske djelatnosti i snjima povezano tehničko savjetovanje kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, putem revidenta i koje ispunjava uvjete iz člana 77. Zakon o rudarstvu, ima odgovarajući radni prostor u vlasništvu ili najmu, i da su tehnički opremljeni za obavljanje te djelatnosti. Član 8. (Izvođenje bušačko minerskih radova i seizmičkih mjerenja) (1) Izvođenje bušačko minerskih radova na površinskim kopovima, površinskim i podzemnim objektima koji nisu vezani za ekspoataciju mineralne sirovine i građevinskim objektima koji se rade rudarskim metodama rada može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za izradu minskih bušotina (bušaća garnitura i alati), stručno osposobljene radnike za rad i rukovanje bušaćom garniturom i alatima, osigurano održavanje opreme, lična zaštitna sredstva u skladu sa općim aktom i odgovarajući radni prostor. (2) Obavljanje seizmičkih mjerenja i uticaja masovnih miniranja u rudarstvu te izradu potrebne dokumentacije može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje registrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti, koje pored uslova iz čl. 22., 26. i 30. Zakon o rudarstvu ima opremu za mjerenje seizmičkog uticaja i odgovarajući radni prostor. Član 9. (Izrada, održavanje i rekonstrukcija rudarskih prostorija) Izvođenje radova na izradi vertikalnih, kosih i horizontalnih rudarskih prostorija (rudarskih istražnih prostorija, prostorija otvaranja, pripremanja, dopreme), rekonstrukciji i održavanju rudarskih prostorija i rudarskih objekata, zatvaranju rudarskih objekata, izradi tunela i njihovoj sanaciji, galerija i drugih podzemnih prostorija, građevinskih objekata rudarskim metodama rada ispod zemlje, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je rergistrovano kod nadležnog suda za obavljanje te djelatnosti i koje pored uslova iz člana 26. Zakon o rudarstvu, treba da u radnom odnosu ima potreban broj stručno osposobljenih radnika za te radove uključujući tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potrebnu opremu i alate za izvođenje tih poslova, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 10. (Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova) Izvođenje rudarskih istražnih radova sa površine i drugih pomoćnih radova pri istraživanu i eksploataciji mineralne sirovine kao što su transport i odlaganje otkrivke na odlagalištu, transport rovnog uglja do objekta prerade, odlaganje i skladištenje rude u rudarskim objektima, izradu etažnih putova, usjeka, odvodnih kanala, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima, sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i podzemnih rudnika rudarskim metodama rada i izrada objekata i postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralne sirovine koji nisu neposredno vezani uz radove na eksploataciji mineralne sirovine i druge pomoćne radove u rudarskim objektima, može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova registrovan kod nadležnog suda za obavljanje tih djelatnosti i radova, tehničko rukovođenje i nadzor (rudarske, Broj 13 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 2. 2021. mašinske ili elektro struke, u ovisnosti od obima i vrste posla) nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu, potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarsko-mašinske i elektro struke, u ovisnosti od obima posla), potrebna sredstva rada, odgovarajući radni i radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 11. (Periodični pregledi) Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških uticaja i izdavanje odgovarajućih isprava u rudarstvu može obavljati privredno društvo odnosno izvođač radova koje je registrovano kod nadležnog suda za obavljanje tih poslova, koji posjeduje stručne kadrove, opremu, radni prostor, propisana opšta akta i koje posjeduje dozvolu za vršenje tih poslova od nadležnog organa uskladu sa članom 48. Zakona o rudarstvu. Član 12. (Radovi montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu) Radove montaže, demontaže i održavanja postrojenja i uređaja u rudarstvu može obavljati privredno društvo za svoje potrebe ili izvođač koji ispunjavaju uslove iz člana 31. stav 1. t. 11. i 12. Zakona o rudarstvu (u ovisnosti od vrste posla) i imaju u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova, potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 13. (Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija) Eksploatacija geotermalnih izvora i bušotinska eksploatacija mineralnih sirovina može obavljati privredno društvo koje ispunjava uslove propisane čl. 22. i 26. Zakon o rudarstvu i koje ima u radnom odnosu neophodan broj stručno osposobljenih radnika za obavljanje tih poslova (rudarske mašinske i elektro struke), potrebna sredstva rada, radionički prostor, lična zaštitna sredstva u skladu sa opštim aktom, osigurane objekte za pranje, presvlačenje i objedovanje i potrebna sanitarna sredstva. Član 14. (Minimalan broj radnika) Minimalan broj radnika u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću zavisi od vrste i obima rudarske djelatnosti te broja izvršilaca predviđenih rudarskim projektom, a ne može biti manje od tri radnika. Član 15. (Opća akta i ostala dokumentacija) Za nesmetano obavljanje rudarske djelatnosti privredno društvo odnosno izvođač mora posjedovati-uraditi i opća akta i ostalu dokumantaciju i to: - Rješenje o upisu u registar društva kod nadležnog suda, - Obavještenje o razvrstavanju poslovnog subjekta, izdato od nadležne službe za statistiku, - Dokumentaciju o vlasništvu ili najmu za poslovni prostor, - Isprave kojim se dokazuje da su pregledana i ispitana sredstva rada i oprema, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, - Statut društva, - Pravilnik o radu sa unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom rudarskih poslova, - Pravilnik o zaštiti na radu, - Pravilnik o zaštiti od požara, - Pravilnik kojim se uređuje zaštita zdravlja radnika, - Pravilnik o uvođenju radnika u rudarski posao prema članu 53. Zakon o rudarstvu, - Program o edukaciji i provjeri znanja radnika prema članu 54. Zakon o rudarstvu. Član 16. (Nadzor) Ispunjenost uslova za obavljenje rudarske djelatnosti prema ovom Pravilniku provjerava nadležna inspekcija u postupku inspekcijskog nadzora odnosno nadležni organ utvrđen Zakon o rudarstvu. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-02-805/18 09. februara 2021. godine Mostar Ministar Nermin Džindić, s. r.
Odluka o tarifi za rad NOS-a Federacija BiH Službene novine FBiH 01/21 08.01.2021 NOS,tarifa ODLUKA1 1. Nezavisnom operatoru sistema u Bosni i Hercegovini se određuje potrebni godišnji prihod za 2021. godinu u iznosu od 8.940.755 KM. 2. Utvrđuje se tarifa za rad nezavisnog operatora sistema u iznosu od: - 0,0057 feninga/kWh, koju plaćaju proizvođači za električnu energiju injektiranu u prijenosni sistem, i - 0,0783 feninga/kWh, koju plaćaju kupci za električnu energiju preuzetu iz prijenosnog sistema. 3. Potrebni godišnji prihod za 2021. godinu se odobrava u strukturi i iznosima navedenim u trećoj koloni sljedeće tabele: Opis 2021. zahtjev 2021. odobreno Indeks (3/2) 1 2 3 4 Troškovi materijala 227.500 110.000 0,484 Troškovi energenata i komunalni troškovi 139.000 130.000 0,935 Troškovi usluga 2.292.918 1.827.241 0,797 Bruto plate i naknade zaposlenim 4.100.000 3.814.925 0,930 Amortizacija 1.183.706 1.183.706 1,000 Finansijski troškovi 537.000 537.000 1,000 Putni troškovi 86.000 70.000 0,814 Ostali porezi i takse 68.000 61.500 0,904 Ostali rashodi 1.253.800 1.140.640 0,910 A. Ukupno troškovi i rashodi 9.887.924 8.875.012 0,898 1. Višak prihoda 2.868.934 2. Višak rashoda 3. Ostali prihodi 276.000 4. Sredstva za otplatu kredita 341.743 B. Prihodi od električne energije (A+1−2−3+4) 12.756.858 8.940.755 0,701 C. Energija (kWh) proizvodnja 15.728.170.000 15.728.170.000 1,000 potrošnja 10.281.712.413 10.281.712.413 1,000 D. Tarifa (fening/kWh) proizvođači 0,0081 0,0057 0,701 kupci 0,1117 0,0783 0,701 4. Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini i Elektroprijenos Bosne i Hercegovine dužni su da po isteku svakog kalendarskog mjeseca, u saradnji sa vlasnicima licence za distribuciju električne energije, kupcima koji su direktno priključeni na prijenosni sistem i vlasnicima licence za proizvodnju električne energije koji posjeduju proizvodne objekte priključene na prijenosni sistem, uključujući objekte u probnom radu, sačine izvještaj o energetskim veličinama u svim tačkama injektiranja u, kao i preuzimanja iz prijenosnog sistema. 5. Na osnovu izvještaja iz tačke 4. ove Odluke, za kupca priključenog na prijenosni sistem, usluge nezavisnog operatora sistema fakturiraju se njegovom snabdjevaču, a za kupca priključenog na distributivni sistem operatoru distributivnog sistema (ODS), odnosno pravnom licu u okviru kojeg ODS djeluje. Usluge nezavisnog operatora sistema proizvođaču koji injektira i/ili preuzima električnu energiju iz prijenosnog sistema fakturiraju se licenciranom proizvođaču, odnosno pravnom licu u okviru kojeg proizvođač djeluje. 6. Tarifa za rad nezavisnog operatora sistema ne naplaćuje se za energiju preuzetu u pumpnom načinu rada. 7. Tarifa određena ovom Odlukom se koristi prilikom određivanja tarifa/cijena za krajnje kupce, prema strukturi tarifnih elemenata u okviru pojedinih kategorija potrošnje.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacija BiH Službene novine FBiH 85/20 20.11.2020 SN FBiH 84/17, SN FBiH 103/16, SN FBiH 54/16, SN FBiH 28/13, SN FBiH 88/11 otpad,ambalaža,pravilnik PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU AMBALAŽOM I AMBALAŽNIM OTPADOM Član 1. U Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/11, 28/13, 8/16, 54/16, 103/16 i 84/17 - u daljem tekstu: Pravilnik) u članu 11. iza stava 3. dodaje se novi stav. 4. koji glasi: "Sve dok se ne propišu ciljevi za naredni petogodišnji period, važe ciljevi iz posljednje godine, petogodišnjeg perioda za koji su ciljevi propisani". Član 2. U članu 17. stav 2. tačka 1. mijenja se i glasi: "ugovori s najmanje 30 subjekata iz člana 6. tačke 16. alineje 1., 2., 3., 4. i 7. ovog Pravilnika, koji na tržište stavljaju najmanje 30 000 t ambalaže na godišnjem nivou, uz dozvoljeno odstupanje od 30% za 2020. i 2021. kalendarsku godinu". Član 3. U članu 21. stav 9. mijenja se i glasi: "Svi obveznici sistema plaćaju opću naknadu u iznosu od 0,0016 KM po kilogramu ambalaže Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH na ime plasmana proizvoda koji poslije upotrebe postaju ambalažni otpad." Član 4. U prilogu III. koji je sastavni dio ovog Pravilnika iza tabele 1. označene kao "Opšti ciljevi po godinama" dodaju se riječi "Opšti cilj propisan za 2021. godinu u iznosu od 35% (iskoristiti ili reciklirati) primjenjivat će se dok se ne propiše novi opšti cilj za naredni petogodišnji period". Iza tabele 3. označene kao "Specifični ciljevi " dodaje se rečenica i glasi: "Specifični ciljevi propisani za 2021. godinu primjenjivat će dok se ne propišu novi specifični ciljevi za naredni petogodišnji period".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/20 03.07.2020 SN FBiH 42/21, SN FBiH 08/18, SN FBiH 58/14 tehni;ki pregled
Odluka o prestanku važenja odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena Federacija BiH Službene novine FBiH 43/20 01.07.2020 kontrola cijena,cijene ODLUKU O PRESTANKU VAŽENJA ODLUKE O PROPISIVANJU MJERA NEPOSREDNE KONTROLE CIJENA I. Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena V. broj 517/2020 od 09.04.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/20), prestaje da važi.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/20 29.01.2020 SN FBiH 76/11 pravilnik,stručni ispit PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA ZA ODREĐENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA Članak 1. U Pravilniku o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 76/11) u članku 5. točka a) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 2. U članku 5. u točki b) iza riječi "inženjeri," dodaju se riječi: "odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja". Članak 3. U članku 5. u točki c) riječi "tri godine" zamjenjuju se riječima: "jednu godinu". Članak 4. U članku 12. u stavku (3) broj: "10" zamjenjuje se brojem: "5". Članak 5. U članku 12. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: "(4) Rješenjem o imenovanju povjerenstva imenuje se i tajnik povjerenstva. Tajnik povjerenstva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i pet godina radnog iskustva."
Pravilnik o pravilima osnivanja i poslovanja poslovanja podružnica društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/19 27.09.2019 međuentitetsko poslovanje,pravilnik,osiguranje Број 71 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. Na osnovu čl. 52. stav (2) i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici održanoj 03. 09. 2019. godine, donosi PRAVILNIK O PRAVILIMA OSNIVANJA I POSLOVANJA PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U MEĐUENTITETSKOM POSLOVANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak osnivanja podružnice društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj, registracija podružnice društva za osiguranje iz Republike Srpske u registru kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, poslovanje i izvještavanje i nadzor poslovanja koji vrši Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. II. OSNIVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ Član 2. (Osnivanje podružnice u Republici Srpskoj) Društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: društvo iz FBiH), upisano u registar društava za osiguranje kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu: Agencija FBiH), može osnovati organizacioni dio, podružnicu u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica u RS-u), nakon što dobije odobrenje Agencije FBiH. Član 3. (Zahtjev za izdavanje odobrenja) (1) Društvo iz FBiH koje ima namjeru da osnuje podružnicu u RS-u, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u, uz koji prilaže: a) odluku o osnivanju podružnice u RS-u, b) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u, c) dokaz o obezbijeđenom poslovnom prostoru za sjedište podružnice u RS-u, d) odluku kojom se imenuje lice ovlašteno za zastupanje podružnice u RS-u, uz navođenje obima i granica ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu, e) dokaz da fizičko lice iz tačke d) ovog člana ima privremeno ili stalno prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, f) plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u, g) potpisane opće, posebne i dodatne uvjete, tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehničkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju i cjenovnike premije za osiguranje, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, h) po jednu ovjerenu kopiju svih vrsta polisa osiguranja (ugovora o osiguranju) koje će podružnica u RS-u koristiti u pravnom prometu u Republici Srpskoj, i) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja 17 - Osiguranje troškova pravne zaštite, u skladu sa članom 65. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 17/05, 1/06, 64/06, 74/10 i 47/17), ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja, j) dokaz da je član Biroa zelene karte BiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. (2) Podružnica u RS-u dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Republici Srpskoj. Član 4. (Sadržaj odluke o osnivanju podružnice) Odluka o osnivanju podružnice u RS-u treba da sadrži: a) preambulu, naziv, broj i datum donošenja, naziv organa nadležnog za donošenje odluke i potpis ovlaštenog lica, b) firmu i sjedište podružnice u RS-u, c) poslove osiguranja iz djelatnosti društva koji će se obavljati u podružnici u RS-u, definisane prema odobrenju za obavljanje poslova osiguranja, d) podatke o pravnoj sposobnosti i odgovornosti podružnice u RS-u u pravnom prometu u RS-u, e) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje podružnice u RS-u i obimu ovlaštenja za zastupanje. Član 5. (Sadržaj akta o unutrašnjoj organizaciji) Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS-u sadrži unutrašnju organizaciju sa svim organizacionim dijelovima i sistematizaciju poslova i radnih mjesta sa opisima poslova, uvjetima koje izvršioci moraju ispunjavati i brojem izvršilaca. Član 6. (Sadržaj plana poslovanja) Plan poslovanja i finansijski plan iz člana 3. stav (1) tačka f) ovog Pravilnika, usvojen od nadležnog organa, podnosi se za godinu u kojoj se podružnica u RS-u osniva i narednu cijelu poslovnu godinu i sadrži, između ostalog, najmanje sljedeće elemente: a) Polazne osnove: - osnovne podatke o društvu iz FBiH, - analizu tržišta u Republici Srpskoj, odnosno podatke koji su korišteni kao osnova za planiranje sa područja na kome se namjeravaju razvijati poslovne aktivnosti ili podatke iz sopstvenog iskustva, - osnove i ciljeve poslovne politike društva iz FBiH, sa ocjenom ekonomske opravdanosti osnivanja i rada podružnice u RS-u u odnosu na veličinu i strukturu tržišta, - plan kadrova za poslovanje podružnice u RS-u, - način prodaje osiguranja (putem zaposlenih ili ovlaštenih zastupnika u osiguranju), - vrste osiguranja iz djelatnosti društva iz FBiH koje će se obavljati u podružnici u RS-u; b) Procjenu planiranog iznosa troškova osnivanja podružnice u RS-u; c) Planirane ukupne prihode sa obrazloženjem svih pozicija prihoda: - planirani prihodi od premije (očekivani broj ugovora o osiguranju po vrstama osiguranja i iznos očekivane premije osiguranja), - planirani ostali prihodi; d) Planirane ukupne rashode sa obrazloženjem svih pozicija rashoda: - očekivani rashodi za odštete i isplate ugovorenih suma, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 33 - ostali rashodi poslovanja podružnice u RS-u; e) Planirane rezultate poslovanja - razlika između planiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Član 7. (Postupak po zahtjevu) (1) Agencija FBiH u postupku po zahtjevu društva iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u vrši provjere ispunjenosti uvjeta za organizovanje i poslovanje podružnice u RS-u. (2) U postupku iz stava (1) ovog člana, Agencija FBiH, procjenjuje finansijsku sposobnost i položaj društva iz FBiH, te ukoliko društvo ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i obračuna i pokrića tehničkih rezervi izdaje potvrdu o solventnosti. (3) Ukoliko ocijeni da su se stekli uvjeti za osnivanje, rad i poslovanje podružnice u RS-u, donosi rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana je uvjet za upis osnivanja podružnice u RS-u u registar kod nadležnog suda. (5) Po dobijanju rješenja o upisu u sudski registar podružnice u RS, nadležnog suda prema sjedištu društva, društvo iz FBiH je dužno u roku od sedam dana od dana prijema rješenja Agenciji FBiH dostaviti isto. (6) Ukoliko će se podružnica u RS-u baviti vrstom osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila ima obavezu da se učlani u Zaštitni fond Republike Srpske, i dokaz o učlanjenju dostavi Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana učlanjenja. Član 8. (Prosljeđivanje zahtjeva Agenciji Republike Srpske) (1) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema akata iz člana 7. stav (5) i (6) ovog Pravilnika Agenciji za osiguranje Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija RS-a), prosljeđuje zahtjev sa dokumentacijom iz člana 3. ovog Pravilnika uz koji prilaže: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za osnivanje podružnice u RS-u, b) rješenje nadležnog suda o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u RS-u, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Republike Srpske, d) potvrdu solventnosti, Agencije FBiH, društva za osiguranje iz FBiH koje osniva podružnicu u RS-u, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu RS, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, g) opće, posebne i dodatne uvjete osiguranja i tehničke podloge koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u RS-u upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) cjenovnike premije koji će podružnica u RS-u koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u RS-u. (2) Agencija FBiH, obavještava društvo iz FBiH da je Agenciji RS-a proslijedila zahtjev i dokumente iz stava (1) ovog člana. Član 9. (Odbijanje zahtjeva) Agencija FBiH donosi rješenje o odbijanju zahtjeva društva iz FBiH za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS-u i prosljeđivanje istog Agenciji RS-a, ukoliko: a) ocijeni da organizaciona i kadrovska struktura podružnice nije zadovoljavajuća u odnosu na planirane poslove, b) utvrdi da društvo ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi, c) ako i pored izdavanja zaključka o dopuni zahtjeva, društvo iz FBiH, u ostavljenom roku, ne dostavi sve propisane i naložene dokumente. Član 10. (Zahtjev za promjene) (1) Ukoliko društvo iz FBiH u podružnici u RS-u mijenja sjedište, lice ovlašteno za zastupanje ili obim ovlaštenja u pravnom prometu, poslove iz djelatnosti društva koji se u podružnici obavljaju, dužno je Agenciji FBiH podnijeti zahtjev za odobrenje za promjene. (2) Zahtjev za odobrenje promjena iz stava (1) ovog člana podnosi se sa aktima kojim se vrše izmjene iz stava (1) ovog člana, koji su u formi prijedloga. (3) Agencija FBiH izdaje dozvolu za promjene u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (4) Nakon prijema rješenja o upisu podataka iz stava (1) ovog člana, društvo iz FBiH je dužno rješenje nadležnog suda o upisu promjena u sudski registar dostaviti Agenciji FBiH, u roku od sedam dana od dana prijema istog. Član 11. (Dostava podataka o promjenama Agenciji RS-a) Agencija FBiH, u roku od pet dana od dana prijema rješenja o upisu u sudski registar promjena iz člana 10. stav (1) ovog člana prosljeđuje zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz FBiH za promjene iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika i b) rješenje nadležnog suda iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika. III. REGISTRACIJA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE IZ REPUBLIKE SRPSKE U REGISTRU KOD AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 12. (Rješenje o upisu u registar) Agencija RS-a nakon izdavanja odobrenja društvu sa sjedištem u Republici Srpskoj za osnivanje Podružnice u FBiH, (u daljem tekstu: podružnica u FBiH), prosljeđuje zahtjev Agenciji FBiH sa propisanom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS-a za osnivanje podružnice u FBiH, b) rješenje nadležnog suda, o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u FBiH, c) uvjerenje o poreznoj registraciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, d) potvrdu solventnosti, Agencije RS-a, društva za osiguranje iz RS-a koje osniva podružnicu u FBiH, e) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, f) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje vrste osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, Број 71 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. g) prijedloge općih, posebnih i dodatnih uvjeta osiguranja i tehničkih podloga koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehičkih rezervi koje će podružnica u FBiH upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima za sve odobrene vrste osiguranja, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, h) prijedloge cjenovnika premije koji će podružnica u FBiH koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, sa mišljenjem ovlaštenog aktuara, i) broj telefona i elektronsku adresu podružnice u FBiH. Član 13. (Rješenje o upisu u registar) (1) Agencija FBiH, donosi rješenje o upisu podružnice u FBiH u registar podružnica društava iz Republike Srpske, u roku od 15 dana od dana prijema akta Agencije RS-a sa dokumentacijom propisanom ovim Pravilnikom. (2) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, društvo iz RS-a stiče pravo na obavljanje djelatnosti osiguranja u FBiH putem podružnice u FBiH. (3) Agencija FBiH, u registru podružnica društava iz Republike Srpske, registruje izmjene dokumenata i podataka za podružnicu u FBiH, u roku od 15 dana, nakon što joj Agencija RS-a proslijedi zahtjev društva iz RS-a za izmjene, sa priloženom dokumentacijom koja odgovara provedenoj izmjeni. Član 14. (Saglasnost Agencije FBiH na uvjete) (1) Agencija FBiH će u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. donijeti rješenje o saglasnosti za akte iz člana 12. tačka g). (2) Agencija može naložiti korekcije cjenovnika iz člana 12. tačka h) u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 12. ovog Pravilnika. (3) Društvo iz RS-a je dužno postupiti po naloženim korekcijama cjenovnika premije Agencije FBiH. (4) Agencija FBiH naložene korekcije cjenovnika dostavlja i Agenciji RS-a, kao i obavještenja o postupanju društava iz RS-a po naloženim korekcijama. (5) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjene akata iz člana 12. tačka g) ovog Pravilnika dostaviti na prethodnu saglasnost Agenciji FBiH. (6) Društvo iz RS-a je dužno svaki prijedlog izmjena akata iz člana 12. tačka h) ovog Pravilnika dostaviti Agenciji FBiH. (7) U postupcima iz stava (5) i (6) ovog člana Agencija FBiH će postupati kao u stavu (1) i (2) ovog člana. Član 15. (Primjena uvjeta za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila) Podružnica iz RS-a dužna je primjenjivati uvjete i tarife za vrstu osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, važeće u Federaciji Bosne i Hercegovine. IV. POSLOVANJE I IZVJEŠTAVANJE PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 16. (Obavljanje poslova osiguranja i zaključivanje ugovora o osiguranju) (1) Podružnica u FBiH obavlja u Federaciji Bosne i Hercegovine neposredno osiguranje u vrstama poslova osiguranja za koje je dobila odobrenje za rad od Agencije RS-a i u granicama ovlaštenja za nastupanje u pravnom prometu u Federaciji Bosne i Hercegovine, shodno Odluci o osnivanju podružnice u FBiH. (2) Ugovore o osiguranju za pokrivanje rizika u FBiH, podružnica u FBiH zaključuje putem radnika kao punomoćnika po zaposlenju ili putem zastupnika u osiguranju - pravnih lica, odnosno fizičkih lica - obrtnika za zastupanje u osiguranju, koji su registrovani u registrima zastupnika koje vodi Agencija FBiH (u daljem tekstu: preuzimači rizika). Član 17. (Godišnji planovi i interni akti) (1) Društvo iz RS-a, u okviru godišnjih planova i izvještaja o poslovanju, koje donosi za društvo kao cjelinu, obezbjeđuje da se izdvojeno planira i izvještava za podružnicu u FBiH, za obim djelatnosti i poslovanja koje je organizovano i obavlja se u podružnici u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti godišnji plan poslovanja i finansijski plan podružnice u FBiH, ili izvod iz godišnjeg i finansijskog plana društva iz RS-a koji se odnosi na podružnicu u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti sve interne akte donesene na nivou društva iz RS-a kao cjeline, koji se u podružnici u FBiH primjenjuju. Član 18. (Posjedovanje i predočavanje dokumentacije) (1) Podružnica u FBiH je obavezna da posjeduje i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 7 dana, stavi na uvid: a) sve ugovore o osiguranju zaključene u FBiH, u originalu, b) sve zahtjeve za naknadu šteta ili isplate osiguranih suma nastalih po osnovu ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH, sa svom pripadajućom dokumentacijom, u originalu, i c) svu ostalu poslovnu i materijalno-finansijsku dokumentaciju koja nastane u poslovanju Podružnice u FBiH, ili je sa njom povezana. (2) Kao datum podnošenja odštetnog zahtjeva ili datum podnošenja zahtjeva za isplate osiguranih suma, mjerodavan je najstariji datum prijema zahtjeva, nezavisno od toga da li je zahtjev podnesen u sjedištu društva, sjedištu podružnice u FBiH ili u bilo kojoj kancelariji koja je dio organizacione strukture podružnice u FBiH. (3) Podružnica u FBiH je dužna odrediti lice za saradnju sa ombudsmenom u osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i o tome obavijestiti Agenciju FBiH. Član 19. (Evidencija iz poslovanja podružnice) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti ažurnu evidenciju iz poslovanja podružnice, sa minimalnim sadržajem podataka: a) o licima koja zaključuju ugovore o osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine u ime i za račun podružnice u FBiH, nezavisno od toga da li se radi o radnicima podružnice u FBiH ili pravnim odnosno fizičkim licima upisanim u registar zastupnika u osiguranju kod Agencije FBiH sa sljedećim podacima: ime, prezime i adresu, šifru radnika društva odnosno zastupnika koja mu je dodijeljena u informacionom sistemu društva iz RS-a, o ugovorima o zastupanju u osiguranju (broj, datum i vrijeme važenja ugovora o zastupanju u osiguranju) i vrste osiguranja u kojima preuzimač rizika zastupa podružnicu u FBiH, b) ugovorima o osiguranju života, koja sadrži sljedeće podatke: redni broj, broj polise, datum zaključenja, Петак, 27. 9. 2019. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 71 - Страна 35 ugovorne strane, predmet ugovora (vrsta osiguranja), period trajanja osiguranja, premija, iznos osigurane sume, način plaćanja, plaćanje, matematičku rezervu, status polise (založena, kapitalizirana, napomena), c) odštetnim zahtjevima i zahtjevima za isplatama osiguranih suma, po vrstama osiguranja, koji se odnose na izvršavanje ugovora o osiguranju zaključenih u FBiH sa svim podacima koje društvo iz RS-a vodi u evidencijama u skladu sa Pravilnikom o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja. (2) Podružnica u FBiH, koja obavlja djelatnost osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, je dužna da u propisanim rokovima i u propisanom formatu dostavlja Agenciji FBiH podatke neophodne za primjenu odredbi o bonusu – malusu. Član 20. (Evidencija polisa osiguranja) (1) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti evidenciju o polisama osiguranja, u svim vrstama osiguranja koje podružnica u FBiH zadužuje od društva iz RS-a, radi zaključivanja ugovora o osiguranju u FBiH. (2) Ukoliko podružnica u FBiH obavlja poslove osiguranja u vrsti osiguranja 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, društvo iz RS-a je dužno uskladiti sadržaj u polisi osiguranja sa Odlukom o sadržaju polise za osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima. Član 21. (Sadržaj evidencije) (1) Evidencija iz člana 19. stav (1) ovog Pravilnika mora obezbijediti minimalno sljedeće podatke: a) podatke o preuzimačima rizika iz člana 16. stav (2) ovog Pravilnika, b) šifru i naziv polise kako je društvo vodi u informacionom sistemu, c) stanja, odnosno statuse pojedinačnih obrazaca polisa kako sljedi: 1) polisa na evidenciji polisa u podružnici u FBiH - zaprimljena od društva iz RS-a, a nije izdana preuzimačima rizika, sa datumom zaprimanja ili datumom povrata u evidenciju neiskorištene polise razdužene od preuzimača rizika, 2) polisa zadužena u podružnici u FBiH od strane preuzimača rizika, koja nije iskorištena (nije zaključen ugovor), sa datumom zaduženja preuzimača rizika, 3) polisa se fizički nalazi kod preuzimača rizika, iskorištena je (zaključen ugovor), a još nije fizički razdužena, sa datumom zaključenja polise, 4) polisa je iskorištena (zaključen ugovor) i fizički vraćena u podružnicu u FBiH, odnosno razdužena, sa datumom razduživanja polise, 5) polisa stornirana od strane preuzimača rizika, sa datumom storniranja i datumom razduženja, 6) polisa poništena od strane preuzimača rizika, sa datumom poništenja i datumom razduženja, d) zbirna stanja polisa u evidenciji, po vrstama polisa, koja se utvrđuju na osnovu statusa pojedinačnih polisa iz stava (1) tačka c) ovog člana. (2) Stanja pojedinačne polise iz stava (1) tačka c) i zbirna stanja iz tačke d) podružnica u FBiH je dužna, u nadzoru koji vrši Agencija FBiH, predočiti u bilo kojem trenutku. (3) Podružnica u FBiH je dužna posjedovati i u nadzoru koji vrši Agencija FBiH predočiti: a) dokumente na osnovu kojih se podružnica u FBiH zadužuje sa polisama osiguranja od društva iz RS-a, b) dokumente na osnovu kojih se vrši zaduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH, c) dokumente na osnovu kojih se vrši razduživanje preuzimača rizika u podružnici u FBiH (dokument za razduživanje iskorištenih, storniranih ili poništenih polisa, dokument za razduživanje po osnovu povrata neiskorištenih polisa u evidenciju od strane preuzimača rizika), d) dokumente na osnovu kojih se utvrđuje stanje zaduženosti/razduženosti preuzimača rizika sa polisama i na osnovu kojih se utvrđuje redosljed i hronologija prodaje polisa osiguranja. Član 22. (Plaćanja i vođenje knjigovodstva) (1) Sve uplate i isplate vezane za poslovanje podružnice u FBiH, moraju se vršiti putem posebnog transakcionog računa za podružnicu u FBiH, osim plaćanja carina i carinskih dažbina, posebnih poreza - akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, naloga za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, naloga za ostale javne prihode po posebnim propisima, naloga za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, naloga za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te naloga za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava koje se obavljaju na način propisan zakonom i podzakonskim aktom. (2) Svi poslovni događaji i promjene koji nastanu u poslovanju podružnice u FBiH moraju se izdvojeno knjigovodstveno evidentirati na osnovu materijalno finansijske dokumentacije koja nastane u poslovanju podružnice u FBiH. Član 23. (Izvještaji) (1) Podružnica u FBiH je dužna Agenciji FBiH dostavljati sljedeće statističke izvještaje: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-RS - Izvještaj o premiji osiguranja, 2) Obrazac 2-M-RS - Izvještaj o štetama. b) godišnji: 1) Obrazac 1-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-RS - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-RS - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-RS - Premija po kanalima prodaje podružnice društva za osiguranje, 5) Obrazac 5-G-RS - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-G-RS - Broj zaposlenih sa kvalifikacionom strukturom i podaci o organizacionim dijelovima podružnice u FBiH. (2) Podružnica u FBiH je obavezna da sastavlja i Agenciji FBiH dostavlja statističke izvještaje: a) iz stava (1) tačka a) ovog člana mjesečno, za obračunski period od 1. januara tekuće godine do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, u roku od 10 dana od isteka izvještajnog mjeseca, Број 71 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 9. 2019. b) iz stava (1) tačka b) ovog člana godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (3) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, podružnica u FBiH je obavezna da Agenciji FBiH dostavlja polugodišnji bruto bilans podružnice u elektronskom obliku u fomatu xml, sa kumulativno obračunatim podacima za prvo polugodište do 31. 07. tekuće poslovne godine i godišnje do 15. 03. tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. (4) Podaci u izvještajima se prikazuju kumulativno za period od 1. januara do kraja izvještajnog perioda ili kao stanje na dan. (5) U svim izvještajima iznosi se upisuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Podružnica u FBiH je obavezna da izvještaje iz stava (1) ovog člana dostavlja u pisanom i elektronskom obliku. (7) Izuzetno od odredbe stava (6) ovog člana obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanih stavom (2) tačka a) ovog člana. (8) Obrasci iz stava (1) tačka a) ovog člana u elektronskoj formi dostavljaju se u rokovima propisanim stavom (2) tačka a) ovog Pravilnika. (9) Za tačnost dostavljenih podataka i izvještaja, u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, odgovora direktor društva za osiguranje i direktor podružnice u FBiH. (10) Agencija FBiH može, u svrhu obavljanja nadzora, da podružnici u FBiH naloži sastavljanje dodatnih izvještaja, te da odredi način i rokove njihovog dostavljanja. (11) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (12) Agencija FBiH će način dostave i izrade obrazaca u elektronskoj formi propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. V. NADZOR POSLOVANJA PODRUŽNICE DRUŠTVA IZ REPUBLIKE SRPSKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 24. (Nadzor podružnice u FBiH) (1) Agencija FBiH nadzire u podružnici u FBiH primjenu propisa o osiguranju i propisa o zastupanju u osiguranju i posredovanju u osiguranju i reosiguranju, koji se primjenjuju u FBiH, i to: a) zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju, b) evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama podružnice, c) izvještavanje, sadržaj i rokove za dostavljanje nadzorno - statističkih izvještaja podružnice u FBiH, d) troškove poslovanja podružnice u FBiH, i e) vođenje propisanih evidencija. (2) Kopije zapisnika o izvršenoj kontroli podružnice u FBiH, Agencija FBiH dostavlja Agenciji RS-a. (3) Kada pokazatelji iz nadzora ukazuju na mogućnost da je društvo za osiguranje koje posluje u oba entiteta prestalo da ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, obračuna i pokrića tehničkih rezervi po zahtjevu agencije koja nadzire rad podružnice/filijale, agencija po entitetu sjedišta društva će, u roku od 30 dana, dostaviti tražene informacije i podatke o poslovanju društva za osiguranje, radi preduzimanja mjera pojačanog nadzora tržišnog ponašanja podružnice/filijale u međuentitetskom poslovanju i zaštite interesa potrošača usluga osiguranja. (4) Direktor Agencije FBiH će donijeti metodologiju provođenja nadzora poslovanja podružnice u FBiH. Član 25. (Prestanak rada Podružnice u FBiH) (1) Društvo iz RS-a koje posluje putem podružnice u FBiH, a koje ima namjeru da prestane da obavlja djelatnost u FBiH, o tome obavještava Agenciju FBiH najmanje 30 dana prije prestanka rada. (2) U periodu od dana obavještenja Agencije FBiH do prestanka rada društvo donosi odluku o prestanku rada Podružnice u FBiH, određujući dan prestanka, te podnosi zahtjev sudu po mjestu sjedišta društva za brisanje Podružnice u FBiH iz sudskog registra, o čemu obavještava Agenciju FBiH. (3) U roku od 7 dana od dana prijema rješenja suda o brisanju Podružnice u FBiH iz sudskog registra, društvo za osiguranje podnosi Agenciji FBiH zahtjev za brisanje iz registra podružnica društava iz Republike Srpske. (4) Agencija FBiH u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog člana donosi rješenje o brisanju podružnice u FBiH iz registra, sa kojim danom prestaje pravo na obavljanje djelatnosti i obaveza plaćanja naknade za nadzor Agenciji FBiH. (5) Društvo iz RS-a je dužno prije podnošenja zahtjeva za brisanje iz registra kod Agencije FBiH na službenoj internet stranici, te dnevnim novinama koje se objavljuju na cijeloj teritoriji FBiH obavjestiti ugovarače osiguranja, osiguranike, te treća oštećena lica o prestanku rada Podružnice u FBiH, u kojem obavještenju daje detaljna upustva o adresi, broju telefona i drugim potrebnim podacima o načinu ostvarenja prava iz osiguranja, a proizašla iz zaključenih ugovora o osiguranju u FBiH, do dana prestanka rada podružnice. (6) Društvo iz RS-a, ostaje u obavezi dostavljanja nadzornih i statističkih izvještaja u propisanim rokovima do brisanja iz registra kod Agencije FBiH, a posljednje izvještaje je dužno dostaviti sa stanjem na 31. 12. godine u kojoj se izvrši brisanje, u roku od dva mjeseca od isteka godine. (7) Društvo iz RS-a ostaje u obavezi da po već preuzetim obavezama iz osiguranja postupa po propisima o osiguranju u FBiH, a u slučaju neizvršavanja obaveza iz osiguranja Agencija FBiH izdaje prekršajne naloge i pokreće prekršajne postupke i obavještava Agenciju RS-a radi preduzimanja mjera nadzora. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja Pravilnika)
Pravilnik o dopuni Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/19 29.05.2019 SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacijskim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12, 23/13 i 27/14), iza člana 47b. dodaje se novi član 47c. koji glasi: "Član 47c. (1) U slučajevima kada apoteka zdravstvena ustanova, njeni organizacijski oblici, kao i apoteka u privatnoj praksi ne može iz razloga za koji nije odgovorna ili iz drugih opravdanih razloga nastaviti rad na postojećoj lokaciji, može se preseliti na novu lokaciju na kojoj će nastaviti obavljati apotekarsku djelatnost, bez obzira što ne ispunjava uvjete iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, ako se preseljenjem na novu lokaciju udaljenost cestovnom linijom od nove lokacije apoteke do najbliže apoteke mijenja za najviše 50 metara cestovne udaljenosti između postojeće lokacije apoteke i najbliže apoteke. (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se traži preseljenje apoteke na novu lokaciju, na način i u slučajevima predviđenim u stavu (1) ovog člana, podnosi osnivač - vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove ili nositelj odobrenja za privatnu praksu i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz čl. 41, 41a, 42, 42a. i 42b. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6., a u vezi sa čl. 41., 42., 42a. ovog pravilnika. (3) Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. ovog pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava (1) ovog člana.".
Pravilnik o izvještajima društava za osiguranje i reosiguranje FBIH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 osiguranje,reosiguranje Godina XXV - Broj 106 Subota, 29. 12. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2030 Na osnovu čl. 130. i 144. a u vezi sa čl. 141. i 142. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 21. sjednici, održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta, sadržaj i forma izvještaja koje društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Vrste izvještaja) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostavljati statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za osiguranje) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor mjesečne, kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) mjesečni: 1) Obrazac 1-M-F - Premija po vrstama rizika, 2) Obrazac 2-M-F - Rezervisane i riješene štete po vrstama rizika, b) kvartalni: 1) Obrazac 1-K-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac 2-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu, 3) Obrazac 3-K-F - Rezervisane štete na kraju tekućeg obračunskog perioda, 4) Obrazac 4-K-F - Pregled štampanih i preuzetih polica stroge evidencije obaveznih osiguranja 5) Obrazac 5-K-F - Matematička rezerva životnih osiguranja, 6) Obrazac 6-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - pravna lica, 7) Obrazac 7-K-F - Ostvarena premija putem posrednika u osiguranju i isplaćena provizija - fizička lica, c) godišnji: 1) Obrazac 1-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila - Broj osiguranja, iznos ukupne premije, prenosne premije i tehničke premije, 2) Obrazac 2-G-F - Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila -Rezervisane i riješene štete, 3) Obrazac 3-G-F - Promjene kod životnih osiguranja, 4) Obrazac 4-G-F - Ostvarena regresna potraživanja, 5) Obrazac 5-G-F - Troškovi uprave i pribave, 6) Obrazac 6-G-F - Struktura rezervi, 7) Obrazac 7-G-F - Kanali prodaje društava za osiguranje, 8) Obrazac 8-G-F - Oblici ugovaranja kod životnih osiguranja, 9) Obrazac 9-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - iznos, 10) Obrazac 10-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - iznos, 11) Obrazac 11-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, obrađene štete - broj, Broj 106 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 12) Obrazac 12-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od nezgode, rezerve za prijavljene štete - broj, 13) Obrazac 13-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - iznos, 14) Obrazac 14-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - iznos, 15) Obrazac 15-G-F - Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, obrađene štete - broj, 16) Obrazac 16-G-F- Statistički podaci o razvoju šteta osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, rezerve za prijavljene štete - broj, 17) Obrazac 17-G-F - Podaci o društvu, 18) Obrazac 18- G-F - Štete iz osnova obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Član 4. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja za društva za reosiguranje) Društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor kvartalne i godišnje statističke izvještaje čiji je sadržaj propisan na obrascima: a) kvartalni: 1) Obrazac 1R-K-F - Premija reosiguranja, 2) Obrazac 2R-K-F - Obrađene štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje, 3) Obrazac 3R-K-F - Rezervisane štete u tekućem obračunskom periodu - reosiguranje. b) godišnji: 1) Obrazac 1R-G-F - Struktura rezervi, 2) Obrazac 2R-G-F - Podaci o društvu. Član 5. (Način dostave izvještaja) (1) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana Obrasci iz čl. 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj formi samo za mjesece mart, juni, septembar i decembar u rokovima propisanim za dostavu obrazaca propisanim članom 6. tačka b) ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika dostavljaju se u rokovima propisanim članom 6. tačka a) ovog Pravilnika. (4) Obrasci iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (1) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U statističkim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Statistički izvještaji moraju biti potpisani od strane direktora i ovlaštenog aktuara društva. Član 6. (Rokovi za dostavu izvještaja) Statistički izvještaji dostavljaju se: a) iz člana 3. tačka a) ovog Pravilnika u roku od 10 dana po isteku mjeseca za koji se dostavlja, b) iz člana 3. tačka b) i člana 4. tačka a) ovog Pravilnika: 1) za prvo tromjesječje do 30. 04. tekuće poslovne godine, 2) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine, 3) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i 4) za četvrto tromjesečje u roku od dva mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 15.03. naredne godine. c) iz člana 3. tačka c) i člana 4. tačka b) ovog Pravilnika do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. Član 7. (Način iskazivanja podataka) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje je dužno podatke u izvještajima iz čl. 3. i 4. ovog Pravilnika iskazivati kumulativno za tekuću godinu. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 8. (Vrste i način dostave izvještaja) (1) Društvo za osiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 1F-K-F - Bilans stanja - život, 2) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 3) Obrazac 3F-K-F - Bilans uspjeha - život, 4) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 5) Obrazac 5F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - direktna metoda, 6) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 7) Obrazac 7F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - život - indirektna metoda, 8) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 9) Obrazac 9F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - život, 10) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 11) Obrazac 11F-K-F - Bruto bilans - život, 12) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (2) Društvo za reosiguranje dostavlja finansijske izvještaje na sljedećim obrascima: 1) Obrazac 2F-K-F - Bilans stanja - neživot, 2) Obrazac 4F-K-F - Bilans uspjeha - neživot, 3) Obrazac 6F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot - direktna metoda, 4) Obrazac 8F-K-F - Izvještaj o novčanim tokovima - neživot- indirektna metoda, 5) Obrazac 10F-K-F - Izvještaj o promjenama u kapitalu - neživot, 6) Obrazac 12F-K-F - Bruto bilans - neživot. (3) Obrasci iz st. (1) i (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika i isti se dostavljaju samo u elektronskoj formi u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U finansijskim izvještajima iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije polugodišnjih i godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 3 (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Društvo za osiguranje finansijske izvještaje iz stava (1) tč. 5) i 7), te tč. 6) i 8) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. (9) Društvo za reosiguranje finansijske izvještaje iz stava (2) tč. 3) i 4) ovog člana sačinjavaju i dostavljaju u zavisnosti od izabrane metode. Član 9. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 8. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljaju se: - za prvo tromjesečje do 30.04. tekuće poslovne godine, - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine, - za treće tromjesečje do 31.10. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Finansijski izvještaji iz člana 8. stav (6) ovog Pravilnika dostavljaju se: - polugodišnji do 31.07. tekuće poslovne godine i - godišnji do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 10. (Prelazne odredbe) Ovaj Pravilnik se primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine.
Pravilnik o izvještajima posrednika u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 posrednik,osiguranje Broj 106 - Strana 226 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2031 Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici održanoj 04.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZVJEŠTAJIMA POSREDNIKA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se vrsta, sadržaj i forma izvještaja posrednika u osiguranju koji su registrovani u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: posrednik u osiguranju), koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), te rokovi i način izvještavanja. Član 2. (Obaveza dostave) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati Agenciji za nadzor statističke i finansijske izvještaje. II. STATISTIČKI IZVJEŠTAJI Član 3. (Vrste i sadržaj statističkih izvještaja) (1) Posrednik u osiguranju dostavlja Agenciji za nadzor polugodišnje i godišnje statističke izvještaje. (2) Sadržaj statističkih izvještaja propisan je na obrascima: a) polugodišnji 1) Obrazac POS1-PG-F - Premija osiguranja, 2) Obrazac POS2-PG-F - Pregled ugovora/aneksa. b) godišnji 1) Obrazac POS1-G-F - Opći podaci o posredniku u osiguranju, 2) Obrazac POS2-G-F - Pregled uposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, 3) Obrazac POS3-G-F - Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima poslova posredovanja. (3) Posrednici koji obavljaju poslove životnih osiguranja pored izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana obvezni su dostaviti izvještaj o postupanju sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i sprovođenje Zakona o sprječavanju pranju novca i financiranja terorističkih aktivnosti u oblasti osiguranja. Član 4. (Obrasci) (1) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi. (2) Obrasci iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika sastavni su dio ovog Pravilnika. (3) Obrasci u elektronskoj formi su u formatu xlsx ili xml. (4) Podaci u obrascima statističkih izvještaja iz člana 3. ovog Pravilnika iskazuju se kumulativno za tekuću godinu, a iznosi se iskazuju u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz stava (3) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. III. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI Član 5. (Izvještaji) (1) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno Agenciji za nadzor dostavljati finansijske izvještaje na obrascima: a) Obrazac POS1F-G-F - Bilans stanja i b) Obrazac POS2F-G-F - Bilans uspjeha. (2) Pravno lice posrednik u osiguranju je dužno dostavljati bruto bilans s minimalnim sadržajem kolona: početno stanje (duguje, potražuje), promet u tekućem obračunskom periodu (duguje, potražuje), saldo (duguje, potražuje), na obrasu POS3F-G-F. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana sastavni su dio Pravilnika o sadržaju i formi obrazaca finansijskih izvještaja za privredna društva, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xml ili xlsx. (4) Obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml ili xlsx. (5) Pravno lice posrednik u osiguranju - javni poštanski operater i banka nisu dužni Agenciji za nadzor dostavljati obrasce iz st. (1), (2) i (6) ovog člana. (6) Posrednik u osiguranju, pravno lice, dostavlja Agenciji za nadzor ovjerene kopije godišnjih finansijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (7) Finansijski izvještaji iz stava (6) ovog člana trebaju biti prethodno ovjereni od strane ovlaštene institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. (8) Fizičko lice posrednik u osiguranju dužno je dostavljati kopiju Specifikacije za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ovjerenu od nadležne Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. (9) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrazaca u elektronskom obliku iz st. (1) i (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. IV. ROKOVI DOSTAVE Član 6. (Rokovi dostave) (1) Posrednik u osiguranju je dužan statističke izvještaje iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka a) ovog Pravilnika polugodišnje do 31.07. tekuće poslovne godine. b) Statistički izvještaji iz člana 3. stav (2) tačka b) ovog Pravilnika godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (2) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (1) i (2) ovog Pravilnika dostavljati u elektronskoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (3) Posrednik u osiguranju je dužan finansijske izvještaje iz člana 5. st. (6) i (8) ovog Pravilnika dostavljati u pisanoj formi godišnje do 15.03. tekuće poslovne godine za prethodnu godinu. (4) Statistički izvještaji iz člana 3. i finansijski izvještaji iz člana 5. ovog Pravilnika moraju biti potpisani i ovjereni od strane ovlaštene osobe odnosno registrovanog posrednika u osiguranju.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 27/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Broj 106 - Strana 352 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2034 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI Član 1. U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 82/17 i 27/18) član 7. mijenja se i glasi: "Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog Pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu 1L-MF, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (5) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (4) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (6) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (7) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 2. Član 12. mijenja se i glasi: "Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu 2L-M-F. (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xml. (4) Agencija za nadzor će način dostave i izrade obrasca u elektronskom obliku iz stava (2) ovog člana propisati Pravilnikom o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju. (5) U izvještaj iz stava (2) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama bez decimalnih mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom." Član 3. U članu 13. stav (2) tačka a) mijenja se i glasi: "a) Obrazac 2L-M-F sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza."
Pravilnik o uslovima za sticanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 aktur Broj 106 - Strana 268 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. 2032 Na osnovu člana 116. stav (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018. godine, donosi PRAVILNIK O USLOVIMA ZA STICANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobijanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Član 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je lice koje ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova u skladu s Zakonom i provedbenim propisima. Član 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvještajem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi u skladu s odredbama člana 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stava (1) ovog člana propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. USLOVI ZA STICANJE OVLAŠTENJA Član 4. (Uslovi) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), u skladu s članom 10. ovog Pravilnika, licu koje ispunjava slijedeće uslove: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završilo ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stepena, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara u skladu s članom 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivan za kaznena djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog člana su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija pasoša i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz člana 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdato od nadležnog organa, a za strane državljane uvjerenje nadležnog organa zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdanu od Aktuarskog društva; f) izjava lica da mu do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. g) minimalno tri (3) godine radnog iskustva na aktuarskim poslovima uz ovlaštenog aktuara. (3) Dokumenti iz stava (2) ovog člana ne smiju biti stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijave. Kopije dokumenata moraju biti ovjerene kod nadležnog organa. (4) Strani državljanin, pored uslova propisanih stavom (1) ovog člana, prilaže i dokaz o znanju jednog od službenih jezika u Bosni i Herecegovini, te radnu dozvolu izdanu od nadležnog organa. Službeni prijevodi i kopije dokumenata moraju biti ovjereni kod nadležnog organa. Član 5. (Ispiti) (1) Stručna znanja potrebna za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara dokazuju se uspješno položenim ispitima iz sljedećih predmeta: a) vjerovatnoća i matematička statistika, b) ekonomika osiguranja, c) računovodstvo osiguranja, d) modeli doživljenja, e) stohastičko modeliranje, f) statistika osiguranja, g) finansijska matematika, h) osnove investiranja i upravljanja finansijskom imovinom, i) aktuarska matematika I, j) aktuarska matematika II, k) pravo osiguranja, l) profesionalizam, m) životno i neživotno osiguranje, n) zdravstveno osiguranje, o) penziono osiguranje. (2) Program pojedinih predmeta iz stava (1) ovog člana i literaturu propisuje Agencija za nadzor u saradnji sa Aktuarskim društvom. Član 6. (Komisija) (1) Komisija za verifikaciju ispunjavanja uslova propisanih članom 4. ovog Pravilnika učestvuje u aktivnostima navedenim u članu 116. Zakona, te predlaže Direktoru Agencije za nadzor izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Komisija se sastoji od pet članova i sekretara. Članovi Komisije su po jedan iz: Federalnog ministarstva financija/finansija, Aktuarskog društva, dva člana iz Agencije za nadzor i jedan iz reda stručnjaka iz oblasti osiguranja, privrednog prava ili finansija. Sekretar Komisije je iz Agencije za nadzor. (3) Komisiju i sekretara iz stava (1) ovog člana imenuje direktor Agencije za nadzor. (4) Sjedište Komisije je u Agenciji za nadzor. (5) Način rada Komisije propisat će se Poslovnikom o radu, koji donosi direktor Agencije za nadzor. (6) Predsjednik, članovi i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu koju utvrđuje direktor Agencije za nadzor. Član 7. (Procedura prijave) (1) Prijave za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara podnose se Agenciji za nadzor. Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 269 (2) Uz prijavu kandidat je dužan priložiti i dokaze da ispunjava uslove iz člana 4. ovog Pravilnika. (3) Istovremeno sa podnošenjem prijave kandidat podnosi i dokaz o uplati naknade za ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova, u skladu sa Odlukom o naknadama ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). Član 8. (Izvještaj komisije) Komisija sastavlja izvještaj o ispunjavanju uslova za sticanje zvanja ovlaštenog aktuara i dostavlja ga Agenciji za nadzor u roku od 8 dana od dana kompletiranja dokumentacije po prijavama. Član 9. (Nostrifikacija) Agencija za nadzor odlučuje o nostrifikaciji, na osnovu ovog Pravilnika uz mišljenje Komisije i to pojedinačno po slučaju, poštujući princip reciprociteta. Član 10. (Uvjerenje) Agencija za nadzor na osnovu izvještaja Komisije izdaje uvjerenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja je ispunila sve uslove u skladu sa ovim Pravilnikom i to u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja. III. NADZOR Član 11. (Nadzor) (1) Agencija za nadzor vrši nadzor nad ovlaštenim aktuarima. (2) Agencija za nadzor će oduzeti ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenom aktuaru ukoliko: a) je ovlaštenje dobiveno na osnovu neistinitih podataka, b) teže krši pravila aktuarske struke, nesavjesno obavlja dužnosti propisane Zakonom, c) je pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje se odnosi na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih dužnosti. Član 12. (Registar) (1) Agencija za nadzor vodi registar izdatih i oduzetih uvjerenja. (2) Svako izdavanje ili oduzimanje uvjerenja Agencija za nadzor objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 13. (Seminar) (1) Agencija za nadzor je dužna u saradnji s Aktuarskim društvom najmanje jednom godišnje organizovati seminar za aktuare. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Dodatne odredbe) (1) Lice koje posjeduje ovlaštenje Federalnog ministarstva financija/finansija za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, izdanu na osnovu Pravilnika o uslovima za dobivanje ovlaštenja za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", 81/06), smatra se ovlaštenim aktuarom u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. (2) Agencija za nadzor će licima iz stava 1. ovog člana izdati uvjerenje u skladu s ovim Pravilnikom. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da vrijede odredbe Pravilnika o uvjetima za obavljanje aktuarskih poslova ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/18) i Uputstva o sadržaju i dostavi mišljenja ovlaštenog aktuara. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-2/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. UPUTSTVO O SADRŽAJU I DOSTAVI MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Uputstvom propisuje se sadržaj i dostava mišljenja ovlaštenog aktuara o: 1. finansijskim izvještajima i godišnjem izvještaju o poslovanju društva za osiguranje (u daljem tekstu: društvo); 2. prijedlozima akata poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih akata i njihovoj primjeni; 3. elaboratu o očekivanim rezultatima poslovanja društva; 4. provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva; 5. prenosu portfelja osiguranja, finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima, a u skladu s Zakonom o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17 - u daljem tekstu: Zakon); 6. ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama. II. SADRŽAJ MIŠLJENJA OVLAŠTENOG AKTUARA Član 2. (Sadržaj) (1) Mišljenje ovlaštenog aktuara na finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju društva sadrži: opšti dio, poseban dio i konačnu ocjenu. (2) Opšti dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o: nazivu i sjedištu društva; obliku organizovanja; broju rješenja kojim je društvu izdato odobrenje za rad i broju rješenja o upisu u registar društava kod nadležnog suda; matičnom broju i poreznom identifikacionom broju društva; vrsti osiguranja za koju je društvo dobilo odobrenje za rad, odnosno za koju je registrovano; ovlaštenoj osobi za zastupanje; osnovama na osnovu kojih se daje ovo mišljenje. (3) Poseban dio mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži: mišljenje o primjeni akata poslovne politike društva; izračun i ocjenu margine solventnosti društva; izračun i ocjenu tehničkih rezervi društva; ocjenu stepena ažurnosti obrade i isplate šteta na osnovu podataka o rezervisanim štetama iz prethodne godine i o prijavljenim i riješenim štetama u tekućoj godini; prikaz prosječnog vremenskog roka obrade šteta (od dana prijave) i isplate šteta (od dana prijave i od dana kad je šteta predana na isplatu) po vrstama osiguranja; ocjenu neizvršene obaveze po osnovu šteta koje su predane na isplatu po vrstama osiguranja; Broj 106 - Strana 270 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. izračun mjerodavanog tehničkog rezultata društva, po vrstama osiguranja bruto i neto.; mišljenje o likvidnosti društva na dan sastavljanja finansijskog izvještaja; konstataciju da li je društvo bilo nelikvidno u dijelu perioda za koji daje mišljenje i ukoliko jeste, navesti razlog; mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja. (4) Konačna ocjena mišljenja iz stava (1) ovog člana sadrži mišljenje ovlaštenog aktuara, koje može biti: a) pozitivno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; b) mišljenje s rezervom - ako postoji sumnja da određene aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje nisu u skladu s Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako nisu u skladu s aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva; c) negativno mišljenje - ako su aktuarske pozicije i druge veličine na koje ovlašteni aktuar daje mišljenje u suprotnosti sa Zakonom, propisima donijetim na osnovu Zakona i drugim propisima kojima se uređuje djelatnost osiguranja, ako su u suprotnosti sa aktima društva, ekonomskim načelima, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, ako ne osiguravaju očuvanje vrijednosti imovine i ne garantuju trajnu stabilnost i solventnost u poslovanju, kao i ako ne osiguravaju likvidnost u izvršavanju obaveza društva. Član 3. (Mišljenje) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o prijedlozima akata poslovne politike društva i to na: 1. odluku o tehničkim osnovama osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, da li su tehničke osnove osiguranja urađene za svaku grupu poslova osiguranja, te da li su utvrđene osnove i metode za izračun premija (premijskih stopa), tehničkih rezervi, samopridržaja i dr. Odredbe ove tačke primjenju se i na izmjene i dopune odluke. 2. tarife premija osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, daje informaciju o statističkim podacima na temelju kojih su izračunate tehničke premije (premijske stope) i podacima o tehničkim osnovama i metodama, odnosno pravilima za izračunavanje premijskih stopa i premija osiguranja klasificiranih prema grupama koje se mogu definirati i obilježiti jednakim faktorima rizika (aktuarskim i analitičkim metodama). Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune tarifa, s tim da je ovlašteni aktuar u obavezi dostaviti i mišljenje o ostvarenom tehničkom rezultatu za posljednje tri godine primjene tarifa koje se mijenjaju i/ili dopunjuju. 3. opće i posebne uslove osiguranja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom i propisima donijetim na osnovu Zakona i drugih propisa kojima se uređuje djelatnost osiguranja, daje pregled predmeta osiguranja i rizika od kojih se vrši osiguranje, kao i objašnjenje načina provođenja osiguranja i ostalih postupaka u procesu provođenja osiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune uslova osiguranja. 4. odluku o kriterijumima, načinu utvrđivanja i tabeli maksimalnog samopridržaja i ukupnom iznosu samopridržaja, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, mišljenje o elementima i kriterijumima za utvrđivanje maksimalnog i ukupnog iznosa samopridržaja društva i načinu njihovog utvrđivanja po vrstama osiguranja, te o tome da li maksimalan iznos samopridržaja obezbjeđuje sigurnost i stabilnost u poslovanju društva, kao i mišljenje o adekvatnosti nivoa samopridržaja u tabeli maksimalnog samopridržaja, kao i o očekivanom portfelju osiguranja i politici reosiguranja. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune odluke. 5. pravilnik o uslovima i načinu deponiranja i ulaganja sredstava, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li primjena istoga obezbjeđuje sigurnost ulaganja, da li ugrožava vrijednost sredstava osiguranja i likvidnost društva i da li je u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 6. pravilnik o maksimalnim stopama režijskog dodatka, ovlašteni aktuar daje mišljenje o opravdanosti raspodjele premije osiguranja po vrstama osiguranja kako bi se očuvala sredstva tehničke premije radi blagovremene isplate šteta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o predloženim maksimalnim stopama režijskog dodatka, po vrstama osiguranja, primijenjenim na realizovani premijski prihod, o ostvarenim troškovima provođenja osiguranja u tekućoj poslovnoj godini, o opravdanosti raspodjele premije osiguranja radi očuvanja sredstava tehničke premije, kao i o tome da li su te izmjene i dopune u skladu s Zakonom. 7. pravilnik o formiranju i načinu obračunavanja prenosnih premija, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su osnovica i način obračuna prenosnih premija u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast, kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja prenosnih premija. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika. 8. pravilnik o formiranju i načinu obračuna rezervi šteta, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast a kojima su definisani kriteriji i način obračunavanja rezervi šteta, da li isti reguliše postupak i način rezervisanja za nastale prijavljene a neriješene i za nastale a neprijavljene štete, kao i njihovo razgraničenje po vrstama osiguranja, kao i da Subota, 29. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 106 - Strana 271 li, kod osiguranja od odgovornosti, reguliše način rezervisanja rentnih šteta. Odredba ove tačke primjenjuje se i na izmjene i dopune pravilnika, s tim da ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li su u skladu s Zakonom ii podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast i da li omogućavaju precizniju procjenu rezervisanih šteta po pravilima aktuarske struke, odnosno da li predložena metoda rezervacije šteta osigurava realnu procjenu budućih isplata šteta i za prijavljene i za neprijavljene štete. 9. pravilnik o formiranju i načinu obračuna matematičke rezerve, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li se matematička rezerva obračunava u skladu s Zakonom i i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast kojim su definisani bliži kriteriji i način obračunavanja matematičke rezerve, daje konstataciju o postojanju tehničkih osnova za obračun matematičke rezerve za vrste životnih osiguranja koje će se nalaziti u očekivanom portfelju osiguranja i ocjenu njihove primjene kod obračuna ove rezerve, s podacima o korištenim tablicama vjerovatnoće (tablice smrtnosti i dr.), kao i mišljenje o predloženim kamatnim stopama i njihovim efektima na sredstva matematičke rezerve. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 10. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za učešće u dobiti (samo za životna osiguranja), ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je u skladu s Zakonom, mišljenje o načinu formiranja rezerve za učešće u dobiti i načinu pripisivanja dobiti osiguranicima koji su prihvatili da učestvuju u riziku deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi, kao i mišljenje o predloženom načinu raspodjele rezerve za učešće u dobiti. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 11. pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja regresa, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje regresa. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. 12. pravilnik o formiranju i korištenju rezerve za bonuse i popuste, ovlašteni aktuar daje mišljenje o tome da li je on u skladu s Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja i da li se njime uređuje postupak i utvrđuju kriteriji za ostvarivanje bonusa i popusta. Odredbe ove tačke primjenjuju se i na izmjene i dopune pravilnika. (2) Ovlašteni aktuar je dužan na predložene izmjene i dopune akata iz stava 1. ovog člana dati i mišljenje o razlozima za te izmjene i dopune. Član 4. (Mišljenje na akte društva) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlašteni aktuar daje mišljenje o: - poslovni plan; - očekivanim prihodima od premija i očekivanim rashodima po osnovu šteta; - tehničkim rezervama i rezervama utvrđenim u skladu s Zakonom; - očekivanim vrijednostima sredstava i njihovim izvorima; - troškovima provođenja osiguranja sa ocjenom o ekonomskoj opravdanosti osnivanja u odnosu na veličinu i strukturu tržišta; - obračun adekvatnosti kapitala. (2) U zahtjev Društva iz Federacije BiH za osnivanje podružnice u RS-u aktuar daje mišljenje na plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS-u. (3) Uz zahtjev stranog društva za osnivanje podružnice na nivou FBiH aktuar daje mišljenje o poslovnom planu sa sadržajem određenim u članu 22. Zakona o osiguranju i mišljenje o akekvatnosti kapitala i garantnog fonda. Član 5. (Mišljenje o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja) Mišljenje ovlaštenog aktuara na izvješće o provođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva sadrži: podatke o zaključenim ugovorima o saosiguranju i reosiguranju po vrstama osiguranja, tarifama i rizicima; iznos samopridržaja po vrstama osiguranja; analizu reosiguranih rizika po vrstama reosiguravajućeg pokrića i vrstama osiguranja, s limitima pokrića, sumama osiguranja, obavezama osiguravatelja, izdvojenim dijelom u samopridržaju i premijama osiguranja i reosiguranja; podatke o broju i iznosu riješenih i rezervisanih ukupnih šteta i šteta na reosiguranim rizicima sa izdvojenim učešćem reosiguravatelja, po vrstama osiguranja i ukupno; prikaz bruto i neto mjerodavnih tehničkih rezultata i ukupno; mišljenje o ugovorenom saosiguranju i reosiguranju u odnosu na stanje viškova rizika i mišljenje o opravdanosti politike saosiguranja i reosiguranja. Član 6. (Mišljenje na prenos portfelja) (1) Ovlašteni aktuar na prenos portfelja osiguranja daje: mišljenje o načinu obračuna tehničkih rezervi, da li je u skladu s poslovnim aktima društva kojima je uređen; pregled broja ugovora o osiguranju, po vrstama osiguranja, koji su predmet prenosa; pregled vrste i visine sredstava tehničkih rezervi koje se zajedno s portfeljom ustupaju društvu koje preuzima portfelj i mišljenje o njihovoj dovoljnosti za pokriće budućih obaveza po štetama; mišljenje o načinu i strukturi deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi sa stanjem na dan podnošenja zahtjeva za prenos portfelja. (2) U slučaju prenosa portfelja ovlašteni aktuar na izvještaj o finansijskom poslovanju društva koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima daje: mišljenje o likvidnosti na dan sastavljanja, te o tome da li bi prenosom portfelja bila ugrožena likvidnost društva koje prenosi portfelj i društva koje taj portfelj preuzima; obračun margine solventnosti primjenom indeksa premije na dan sastavljanja izvještaja i njenu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o dovoljnosti tehničkih rezervi i garantnog fonda (prikazuje njihov ukupan iznos) na dan sastavljanja izvještaja, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima; mišljenje o tome da li su rizičnost i struktura deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda u skladu s Zakonom i podzakonskim aktima, kao i njihovu projekciju ako bi se izvršio Broj 106 - Strana 272 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 29. 12. 2018. prenos portfelja - kako za društvo koje prenosi portfelj tako i za društvo koje ga preuzima. Član 7. (Mišljenje o godišnjim izvještajima) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o godišnjim izvještajima za posljednje dvije godine prije nego Društvo stekne kvalificirani udio u drugom društvu. Član 8. (Mišljenje na politike društva) (1) Ovlašteni aktuar daje mišljenje na predložene pisane politike društva, kao i na način kako se politike provode. (2) Politike se odnose na upravljenje rizicima, unutarnju kontrolu i unutarnju reviziju. (3) Politike se preispituju najmanje jedanput godišnje i prilagođavaju se u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu ili u određenom području. Član 9. (Mišljenje na finansijski plan) Ovlašteni aktuar daje mišljenje o finansijskom planu i predloženim reorganizacijskim mjerama koje pretstavljaju mjere održavanja ili saniranja finansijskog stanja društva za osiguranje. Član 10. (Ostala mišljenja) Ovlašteni aktuar daje i ostala mišljenja na način i u rokovima koje odredi Agencija za nadzor. III. DOSTAVA MIŠLJENJA Član 11. (Dostava) (1) Mišljenja iz člana 1. ovog Uputstva s ocjenom i preporukom ovlašteni aktuar dostavlja upravi i nadzornom odboru društva, a društvo je ista dužno dostaviti Agenciji za nadzor. (2) Nadležni organi društva dužni su da u postupku donošenja, odnosno utvrđivanja akata iz člana 1. ovog Uputstva razmotre mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 12. (Neprihvaćanje mišljenja) Ako nadležni organ društva ne prihvati mišljenje ovlaštenog aktuara, društvo je dužno u roku od 15 dana o tome obavijestiti Agenciju za nadzor i navesti razloge zbog kojih taj organ društva nije prihvatio mišljenje ovlaštenog aktuara. Član 13. (Negativno mišljenje) (1) Ako vanjski revizor društva utvrdi da finansijski izvještaji društva ne prikazuju istinito i objektivno stanje i rezultate poslovanja, društvo je dužno s tim izvještajem upoznati ovlaštenog aktuara koji je sačinio mišljenje na finansijski izvještaj društva. (2) Ovlašteni aktuar je dužan preispitati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana i o tome obavijestiti nadležni organ društva koji je usvojio finansijski izvještaj. Član 14. (Provjera mišljenja) Agencija za nadzor može u toku vršenja nadzora zahtijevati provjeru mišljenja ovlaštenog aktuara od strane ovlaštenog aktuara koga ona odredi, ako postoje razlozi za sumnju u ispravnost mišljenja ovlaštenog aktuara. Temeljem članka 116. stavka (4) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA STJECANJE I PROVJERU STRUČNIH ZNANJA POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za stjecanje zvanja ovlaštenog aktuara, vrste i sadržaj dokumenata potrebnih za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu s Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon). Članak 2. (Ovlašteni aktuar) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima ovlaštenje za obavljanje aktuarskih poslova sukladno Zakonu i provedbenim propisima. Članak 3. (Aktuarski poslovi) (1) Pod aktuarskim poslovima u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatraju se poslovi davanja stručnog mišljenja u vezi s: završnim računom, godišnjim izvješćem o poslovanju društva, poslovnim aktima društva i njihovoj primjeni, te drugi poslovi sukladno odredbama članka 118. Zakona. (2) Sadržaj i način dostave mišljenja iz stavka (1) ovog članka propisani su Uputstvom, koje je sastavni dio ovog Pravilnika. II. UVJETI ZA STJECANJE OVLAŠTENJA Članak 4. (Uvjeti) (1) Ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara izdaje Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), sukladno članku 10. ovog Pravilnika, osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin s boravištem u Bosni i Hercegovini; b) da je završila ekonomski, prirodno-matematički fakultet (studij matematike ili fizike) ili neki od tehničkih fakulteta VII stupnja, odnosno 240 ECTS bodova; c) da ima položene ispite za ovlaštenog aktuara sukladno članku 5. ovog Pravilnika; d) da nije osuđivana za kaznena djela koja se odnose na financijski kriminal ili kršenje javnih i profesionalnih dužnosti; e) da je redovni član Aktuarskog društva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aktuarsko društvo); f) da joj do sada nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (2) Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka su: a) uvjerenje o državljanstvu, a za stranog državljanina kopija putovnice i potvrda o boravištu u Bosni i Hercegovini; b) uvjerenje, odnosno diploma završenog fakulteta; c) uvjerenje o položenim ispitima iz članka 5. ovog Pravilnika; d) uvjerenje o nekažnjavanju izdano od nadležnog tijela, a za strane državljane uvjerenje nadležnog tijela zemlje čiji je državljanin; e) potvrda o redovnom članstvu izdana od Aktuarskog društva;
Pravilnik o dopunama Pravilnika o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 106/18 29.12.2018 SN FBiH 82/17 nadzor PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Član 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članu 5. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stav (2) postaje stav (3). Član 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3450-5/18 19. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 130. točka b), a u svezi sa člankom 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 22. sjednici održanoj 19.12.2018., donosi PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NADZORU Članak 1. U Pravilniku o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17) u članku 5. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: "(2) Nadzor nad subjektom nadzora ne mogu provoditi radnici Agencije za nadzor koji su bili zaposleni po osnovu ugovora o radu ili su po drugom osnovu obavljali poslove za subjekt nadzora, u periodu od 3 godine od dana prestanka radnog odnosa u subjektu nadzora, odnosno 3 godine od dana prestanka obavljanja poslova za subjekt nadzora po drugom osnovu". Stavak (2) postaje stavak (3).
Pravilnik o statističkim standardima i oblicima finansijskog izvještavanja u osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/18 26.12.2018 osiguranje PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom bliže se propisuju statistički standardi za obradu podataka o poslovima osiguranja, odnosno reosiguranja, rizicima koje pokriva osiguranje odnosno reosiguranje, evidencijama šteta, te oblici finansijskog izvještavanja društva za osiguranje, društva za reosiguranje, posrednika u osiguranju i Zaštitnog fonda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: obaveznik izvještavanja). Član 2. (Dužnosti obaveznika izvještavanja) (1) Obaveznik izvještavanja je dužan voditi i obrađivati statističke podatke o broju polica/ osiguranja, premiji i štetama po vrstama osiguranja/rizika u skladu s Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17). (2) Obaveznik izvještavanja iz člana 1. ovog Pravilnika dužan je dostavljati izvještaje Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na način i u rokovima propisanim podzakonskim aktima. Kriterij pripadnosti podataka izvještajnom periodu jeste datum knjigovodstvenog evidentiranja u poslovnim knjigama obaveznika izvještavanja. (3) Odredbe ovog Pravilnika dužna je primjenjivati i podružnica društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: podružnica). II. DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE DIO A: Podaci o policama osiguranja i premiji Član 3. (Polica osiguranja) (1) Društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) je dužno dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju polica osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-GRS. Član 4. (Broj osiguranja i osiguranika) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-F i 8-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o broju osiguranja za životna osiguranja putem statističkog izvještaja na Obrascu 3-G-RS i 5-G-RS. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 85 Član 5. (Premija osiguranja) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-F, 1-K-F, 6-K-F, 7-K-F, 1-G-F i 7-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o premiji osiguranja po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 1-M-RS, 1-G-RS i 4-G-RS. (3) Premija neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja obračunatu premiju umanjenu za iznos predanog saosiguranja, a uvećanu za iznos primljenog saosiguranja. Premija životnih osiguranja predstavlja naplaćenu premiju. (4) Društvo za reosiguranje je dužno dostavljati podatke o premiji reosiguranja po vrstama osiguranja putem statističkog izvještaja na obrascu 1R-K-F. DIO B: Podaci o štetama Član 6. (Štete) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o štetama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 2-K-F, 3-K-F, 2-G-F, 9-G-F, 10-G-F, 11-GF, 12-G-F, 13-G-F, 14-G-F, 15-G-F, 16-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o štetama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS i 2-G-RS. (3) Podaci o štetama neživotnih osiguranja iz st. (1) i (2) ovog člana predstavljaju štete umanjene za iznos štete po predanom saosiguranju, a uvećanu za iznos štete po primljenom saosiguranju. (4) Podatke o štetama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 2R-K-F i 3R-K-F. DIO C: Tehničke rezerve Član 7. (Rezerve) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o tehničkim rezervama po rizicima, odnosno vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to obrasci: 2-M-F, 1-K-F, 3-K-F, 5-K-F, 1-GF, 2-G-F, 6-G-F i 18-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o tehničkim rezervama po vrstama osiguranja na statističkim izvještajima i to na obrascima: 2-M-RS, 1-G-RS i 2-G-RS. (3) Podatke o tehničkim rezervama, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkim izvještajima na obrascima: 1R-K-F, 3R-K-F i 1R-G-F. DIO D: Troškovi osiguranja Član 8. (Troškovi) Društvo dostavlja podatke o troškovima pribave i uprave na statističkim izvještajima u obrascima 6-K-F, 7-K-F i 5-G-F, koji moraju odgovarati podacima iskazanim u finansijskim izvještajima društva. DIO E: Stroga evidencija Član 9. (Stroga evidencija) Društvo je dužno dostavljati podatke o strogoj evidenciji na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-K-F. DIO F: Regresna potraživanja Član 10. (Regresna potraživanja) Društvo je dužno dostavljati podatke o regresnim potraživanjima na statističkom izvještaju i to obrazac: 4-G-F. DIO G: Kvalifikaciona struktura Član 11. (Kvalifikaciona struktura) (1) Društvo je dužno dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 17-G-F. (2) Podružnica je dužna dostavljati podatke o kvalifikacionoj strukturi na statističkom izvještaju i to obrazac: 6-G-RS. (3) Podatke o kvalifikacionoj strukturi, društvo za reosiguranje iskazuje na statističkom izvještaju i to obrazac: 2R-G-F. DIO H: Finansijski izvještaji Član 12. (Finansijski izvještaji) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: 1FK- F, 2F-K-F, 3F-K-F, 4F-K-F, 5F-K-F, 6F-K-F, 7F-K-F, 8F-K-F, 9F-K-F, 10F-K-F, 11F-K-F i 12F-K-F. III. POSREDNICI U OSIGURANJU Član 13. (Izvještaji posrednika) Posrednik u osiguranju je dužan dostavljati podatke o broju polica osiguranja, premiji osiguranja i proviziji po društvima za osiguranje, zaključenim ugovorima i uposlenicima na obrascima: POS1-PG–F, POS2-PG–F, POS1–G–F, POS2–G–F i POS3–G–F. Posrednik u osiguranju dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: POS1-K-F i POS2-G-F. IV. ZAŠTITNI FOND Član 14. (Izvještaji Zaštitnog fonda) Zaštitni fond je dužan dostavljati podatke o štetama i regresnim potraživnjima na obrascima: ZF1-K-F, ZF2-K-F, ZF3- K-F i ZF4-K-F. Zaštitni fond dostavlja podatke o pozicijama iz finansijskih izvještaja na obrascima: ZF1F-G-F, ZF2F-G-F, ZF3FG- F, ZF4F-G-F i ZF5F-G-F. V. TEHNIČKA UPUTSTVA I DEFINICIJE Član 15. (Tehnička uputstva) (1) Način izrade i dostave obrazaca definisanih ovim Pravilnikom su određeni u tehničkim uputstvima koja su objavljena na web stranici Agencije za nadzor: www.nados.ba. (2) E-mail adresa za dostavu elektronskih obrazaca je xml@nados.ba. (3) Društva su dužna odrediti jednu e-mail adresu sa koje će dostavljati sve elektronske obrasce i o istoj informisati Agenciju za nadzor u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 16. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u svim obrascima definisani su u Pojmovniku koji je sastavni dio ovog Pravilnika. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. (Stavljanje van snage) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o statističkim standardima za osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/18). Broj 103 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 26. 12. 2018. Član 18. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu 01.01.2019. godine i primjenjuje za izvještajne periode počev od 01.01.2019. godine. Broj 021-3342-4/18 04. decembra 2018. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. DEFINICIJE POJMOVA UZ PRAVILNIK O STATISTIČKIM STANDARDIMA I OBLICIMA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U OSIGURANJU Redni broj Pojam Definicija 1 FBiH Realizovano od strane društva za osiguranje u FBiH 2 RS Realizovano od strane podružnice društva za osiguranje iz FBiH 3 Broj osiguranja/polica Predstavlja kod neživotnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). Kod poslova saosiguranja svi nosioci rizika po polici saosiguranja unose broj osiguranja/polica, tj. i lider i član brojčano iskazuju broj vrsta rizika. Predstavlja kod životnih osiguranja broj preuzetih vrsta rizika u osiguranje za sve aktivne police u skladu sa Odlukom o rasporedu vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja (Sl. novine br. 82/17). 4 Premija Obračunata bruto premija neživotnih osiguranja je iznos policirane premije u tekućem obračunskom periodu na period najduže do godinu dana bez obzira da li se iznos odnosi u cjelosti ili djelimično na naredni obračunski period, navedeni iznos je umanjen/uvečan za predato/ primljeno saosiguranje. Obračunata bruto premija životnih osiguranja koja uključuje sve iznose premija koji su naplaćeni do kraja obračunskog perioda (stvarno naplaćena premija uključujući naplaćeni dio djelimično naplaćenih rata), bez obzira da li se ti iznosi u cijelosti ili djelimično odnose na kasniji obračunski period ili periode, dospjele djelimično naplaćene rate mogu se smatrati naplaćenim ukoliko je naplaćeno najmanje 50% rate. 5 Prijavljene štete - broj Broj šteta koje su rezervisane na 31.12. prethodne godine uvećan za prijavljene (štete prvi put prijavljene) i reaktivirane štete (štete koje su nastale i radi nadoknade bile prijavljene i riješene u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa su ponovo otvorene u tekućoj godini) u toku izvještajnog perioda. 6 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - broj Broj neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 7 Rezervisane štete (rezervacija za nastale i prijavljene štete) - iznos Iznos neriješenih prijavljenih šteta za koje se na dan obračuna (zadnji dan izvještajnog perioda) vrši procjena rezervisanog iznosa. 8 Rješene štete - broj - odbijene Predstavlja broj odbijenih šteta gdje su odbijene štete štete po kojima je obrađeni iznos koji je isplaćen prema osiguraniku, oštećenom ili ugovaratelju osiguranja jednak nuli, dok se dodatni troškovi koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine šteta, a koji se plaćaju trećim licima, tretiraju kao odbijene štete sa iznosom koji je veći od nula. 9 Rješene štete - broj - isplaćene Predstavlja broj isplaćenih šteta gdje su isplaćene štete štete koje su konačno isplaćene uz uslov da na dan na koji se posmatraju ne postoji osnov za daljnju isplatu na osnovu obaveze osiguravača. 10 Riješene štete - isplaćeni iznos Predstavlja iznos isplaćenih šteta, djelimično isplaćenih šteta gdje djelimično isplaćene štete su štete kod kojih postoji mogućnost daljih isplata na osnovu obaveze osiguravača (što uključuje i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno) i iznos dodatnih troškova koje je društvo imalo prilikom utvrđivanja osnovanosti ili visine odbijenih šteta, a koji se plaćaju trećim licima. 11 Režijski dodatak Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje, odnosno dio policirane premije koji služi za pokriće svih troškova poslovanja osim troškova vezanih za štete, preventivu i vatrogasni doprinos. 12 Obrađene štete u redovnom postupku - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 13 Obrađene štete u redovnom postupku - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje nisu rješavane sudskim putem. 14 Obrađene štete u sporu - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 15 Obrađene štete u sporu - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača za sve štete koje su rješavane sudskim putem. 16 Obrađene a neisplaćene štete na kraju perioda podnošenja izvještaja Štete koje su obrađene, ali do dana izvještaja nisu riješene. 17 Tehnička premija Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje koji služi za pokriće svih direktnih i indirektnih troškova vezanih za naknade odštetnih zahtjeva. 18 Preventivu Predstavlja dio policirane premije izračunat u skladu sa internim aktom društva za osiguranje. 19 Udio reosiguranja premija/štete Dio policirane premije/dio iznosa štete predat u reosiguranje u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju. 20 Bruto prenosna premija Predstavlja dio premije koji se izračunava za one ugovore o osiguranju kod kojih osiguravajuće pokriće traje i nakon kraja obračunskog perioda budući da se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju. 21 Udio reosiguranja u bruto prenosnoj premiji Predstavlja udio reosiguravača u bruto prenosnoj premiji izračunat u skladu sa zaključenim ugovorom o reosiguranju koji je važio na datum izdavanja police osiguranja za koju se obračunava prenosna premija. 22 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu 23 Isplaćene štete od obrađenih u ranijim godinama (obveze 01.01. tekuće godine) - iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača u prethodnom obračunskom periodu (obaveza na dan 31.12. prethodne godine), a koje su plaćene u tekućem obračunskom periodu. 24 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda broj Broj šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 25 Obrađene a neisplaćene štete na kraju obračunskog perioda iznos Iznos šteta kod kojih je utvrđen pravni osnov i iznos obaveze osiguravača, a koje na dan izvještaja nisu bile plaćene. 26 U redovnom postupku Štete koje se rješavaju vansudskim putem. 27 U sporu Štete koje se rješavaju putem suda. 28 Rezerve za nastale neprijavljene štete Rezerva za štete koje su nastale i nisu prijavljene do kraja obračunskog perioda za koje se utvrđuje šteta (IBNR). 29 Matematička rezerva na kraju perioda Matematičku rezerva je rezerva koja se formira za sve dugoročne ugovore o osiguranju lica kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće povećanih rizika u kasnijim godinama osiguranja, a posebno za: a) životna osiguranja, b) druga osiguranja kod kojih se upotrebljavaju tablice vjerovatnoće i obračuni kao u životnim osiguranjima (npr. zdravstveno osiguranje s višegodišnjim trajanjem ako je premija osiguranja nezavisno o starosti jednaka za cijelo vrijeme trajanja osiguranja). Matematička rezerva na kraju perioda je rezerva čiji je obračun izvršen na dan izvještaja. Srijeda, 26. 12. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 103 - Strana 87 30 Udio u dobiti na kraju perioda Udio u dobiti predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje oblikuje za udio u dobiti za sve dugoročne ugovore o osiguranju života kod kojih se kumuliraju sredstva štednje. Rezerva za udio u dobiti mora biti dovoljna da omogući ostvarenje predviđenog sudjelovanja u dobiti. Iznos rezervacije za udio u dobiti je sadržan u matematičkoj rezervi. 31 ID posrednika u osiguranju ID posrednika u osiguranju predstavlja identifikacioni broj dodjeljen prilikom registracije, sastoji se od trinaest cifara. 32 Naziv posrednika u osiguranju Naziv posrednika u osiguranju predstavlja naziv posrednika pod kojim je isti registrovan, odnosno koji je naveden u Registrima posrednika koji vodi Agencija za nadzor FBiH. 33 Ukupno naplaćena premija osigurana Ukupno naplaćena premija osiguranja predstavlja iznos premije koju je društvo za osiguranje naplatilo u izvještajnom periodu bez obzira na datum izdavanja police osiguranja. 34 Ukupno fakturisana provizija Ukupno fakturisana provizija predstavlja iznos provizije koji je posrednik u osiguranju fakturisao društvu za osiguranje u izvještajnom periodu 35 Ukupno isplaćena provizija Ukupno isplaćena provizija predstavlja iznos provizije koju je društvo za osiguranje isplatilo posredniku u osiguranju u izvještajnom periodu bez obzira kada je nastala obaveza za istu. 36 Amortizacija Amortizacija predstavlja ukupni iznos amortizacije konto 444 - Amortizacija Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 37 Plaće, porezi i doprinosi Plaće, porezi i doprinosi - iznos troška evidentiran na grupi konta 47 - Troškovi zaposlenih Pravilnika o primjeni kontnog okvira društva za osiguranje i reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 38 Ostali troškovi uprave Ostali troškovi uprave predstavljaju iznos svih troškova osim troškova vezanih za štete, pribavu, ulaganja, amortizaciju i troškove zaposlenih. 39 Provizija od reosiguratelja Provizija od reosiguratelja predstavlja iznos prihoda koje je društvo ostvarilo na osnovu provizije koja proizilazi iz ugovora o reosiguranju. 40 Provizija Provizija predstavlja iznos troška koji je nastao po osnovu zaključenih ugovora o posredovanju sa licima ovlaštenim za posredovanje na osnovu Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 41 Ostali troškovi pribave Ostali troškovi pribave predstavljaju iznos troškova koje je društvo za osiguranje evidentiralo na grupi 43 - Troškovi pribave ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09), bez troškova nastalih po osnovu provizije po ugovorima o posredovanju i promjene razgraničenih troškova pribave. 42 Promjen razgraničenih troškova pribave (+/-) Promjena razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos koji se dobije kao razlika stanja razgraničenih troškova pribave na početku izvještajnog perioda i stanja razgraničenih troškova pribave na kraju izvještajnog perioda. Konto 433 - Promjena razgraničenih troškova pribave osiguranja ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). 43 Stanje razgraničenih troškova pribave na dan 31.12. Stanje razgraničenih troškova pribave predstavlja iznos razgraničenih troškova pribave koji se dobije obračunom definisanim u Obrascu RTP kako je definisano Uputstvom o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih pozicija ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/18). 44 Rezerve za rente Rezerve za rente predstavljaju iznos rentnih šteta iz ugovora o osiguranju iz odgovornosti, koju društvo posebno iskazuje. Iznos prijavljenih šteta koji se isplaćuje u obliku renti utvrđuje se aktuarskim metodama kao sadašnja vrijednost budućih obaveza (kapitalizirana vrijednost). 45 Rezervacije za kolebanje šteta Rezervacija za kolebanje šteta predstavlja iznos rezervacije koju društvo za osiguranje formira sa svrhom izravnanja neravnomjernog nastajanja štetnih događaja, iste se formiranju ako društvo za osiguranje obavlja poslove osiguranja kredita, osim ako ugovorima o osiguranju ne pokriva samo rizik smrtnosti, nezgode ili nesposobnosti za rad zbog zdravstvenog stanja. 46 Rezervacija za bonuse i popuste Rezervacija za bonuse i popuste formiraju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici na osnovu: sudjelovanja u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na osnovu ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička rezerva; budućeg djelomičnog sniženja premije (popusti); povrata dijela premije za neiskorišteno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). 47 Ostale rezervacije Ostale rezervacije predstavljaju druge tehničke rezerve prema računovodstvenim propisima koje izračunava društvo za osiguranje prema izabranoj aktuarskoj metodi s obzirom na predviđene buduće obaveze i rizike od velikih šteta koje proizlaze iz ugovora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, zemljotresa, poplave te druge obaveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje: rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta, posebne rezerve, rezerve za kolebanje šteta i matematičke rezerve. 48 Vlastita mreža Vlastita mreža predstavlja uposlenike društva za osiguranje koji su direktno angažovani na policiranju premije. 49 Zastupnici u osiguranju Zastupnici u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvo za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju uprivatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 50 Brokeri u osiguranju Brokeri u osiguranju predstavljaju posrednike koji su sa društvom za osiguranje sklopili ugovor o posredovanju u skladu sa odredbama Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16). 51 Aktivan posao Aktivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim preuzima u pokriće rizike od drugih društava. 52 Pasivan posao Pasivan posao društva za reosiguranje predstavlja poslovanje reosiguravajućeg društva kojim predaje u pokriće rizike drugim društvima. 53 Prvi put prijavljena šteta Prvi put prijavljena šteta je nastala šteta za koju je društvo za osiguranje prvi put dobilo prijavu ili zahtjev ili saznanje u tekućem obračunskom periodu. 54 Reaktivirana šteta Reaktivirana šteta je šteta koja je nastala i radi nadoknade bila prijavljena i riješena u nekom prethodnom obračunskom periodu, pa je ponovo otvorena u tekućoj godini. 55 Regresna potraživanja Regresno potraživanje predstavlja potraživanje koje nastaje kada društvo za osiguranje ima pravo da potražuje iznos isplaćene štete oštećenom od osobe odgovorne za štetu. 56 Prihod po osnovu provizije za izdate police neživotnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police neživotnog osiguranja 57 Prihod po osnovu provizije za izdate police životnih osiguranja Prihod ostvaren na osnovu faktura za proviziju obračunatu u skladu sa ugovorom o posredovanju za izdate police životnog osiguranja. 58 Ostali prihodi nastali po osnovu posredovanja u osiguranju Drugi prihodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 59 Troškovi plata i naknade zaposlenim angažovanim na poslovima posredovanja u osiguranju Pripadajući dio troškova zaposlenika na poslovima posredovanja u osiguranju, raspoređen prema internom aktu u kojem je definisan ključ za distribuciju/obračun. 60 Ostali troškovi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju Drugi rashodi nastali po osnovu poslova posredovanja u osiguranju. 64 Procenat ugovorene provizije Procenat provizije definisan u ugovoru o posredovanju
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/18 09.11.2018 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 58/14 pravilnik,izmjene,građevina PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Članak 1. U Pravilniku o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/14), u članku 2. stavak 1. riječi: "na prijedlog voditelja postupka" brišu se. Članak 2. U članku 3. stavak 1. riječ "četvrte" zamjenjuje se riječju "dvije". Članak 3. U članku 4. alineja 2 briše se. Članak 4. U članku 7. stavak 1. riječ: "urbanim" zamjenjuje se riječima: "urbanističko-tehničkim". Članak 5. U članku 9 stavak 2. riječ "pismenoj" zamjenjuje se riječju: "pisanoj". Članak 6. U članku 10. stavak 1. alineja 3 riječi: "građevinskom dozvolom" zamjenjuju se riječima: "odobrenjem za građenje". Stavak 2. mijenja se i glasi: "Završno izvješće izrađuje glavni nadzorni inženjer na osnovu zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od ostalih imenovanih nadzornih inženjera". Članak 7. Članak 16. mijenja se i glasi: "Do formiranja liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju s ranije formiranih lista." Članak 8. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o obavezi informisanja ugovarača osiguranja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 01.10.2018 osiguranje PRAVILNIK O OBAVEZI INFORMISANJA UGOVARAČA OSIGURANJA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom bliže se određuje način na koji društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) informiše ugovarača osiguranja i sadržaj obavijesti ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, koja je propisana Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon) i završne odredbe. Član 2. (Obaveza društva) (1) Društvo je dužno ugovaraču osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju i za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom pružiti obavijest u pisanoj formi, koja će sadržavati podatke o svim bitnim elementima u vezi s ugovorom o osiguranju. Broj 1 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se na ugovore o osiguranju u svakoj vrsti osiguranja za koju društvo ima odobrenje za rad. II. INFORMISANJE KOD SKLAPANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 3. (Obavijest) Obavijest iz stava (1) člana 2. ovog Pravilnika kod sklapanja ugovora o osiguranju obavezno treba sadržavati podatke o: a) firmi isjedištu društva koje sklapa ugovor o osiguranju, uz navođenje podružnice ukoliko se u istoj sklapa ugovor, b) vrsti ugovora osiguranju, c) kontakt podacima društva (web stranica društva, tel., fax, e-mail), d) općim uvjetima osiguranja (naziv akta poslovne politike, broj i datum akta), e) pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju, f) vremenu trajanja ugovora o osiguranju (navesti konkretan period od - do sa satom početka i satom završetka pokrića), g) roku u kojem ponuda obavezuje ponuđača (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), h) pravu na opoziv ponude za sklapanje ugovora za osiguranje (navesti rok od 8 dana definiran Zakonom o obligacionim odnosima), i) pravu na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), j) visini premije osiguranja (navesti tačan iznos premije), k) načinu plaćanja premije osiguranja, l) visini doprinosa, poreza i drugih troškova,ukoliko se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja, m) uvjetima za prestanak i raskid ugovora(navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), n) načinu rješavanja sporova ugovornih strana (navesti odredbe u skladu s uvjetima osiguranja), o) nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom. Član 4. (Obavijest o suosiguranju) (1) Pored podataka iz člana 3. ovog Pravilnika društvo je dužno obavezno informisati ugovarača osiguranja pri sklapanju ugovora osiguranju i o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana mora sadržavati firmu i sjedište suosiguravača. Član 5. (Obavijest za ugovore o životnom osiguranju) (1) U slučaju životnog osiguranja obavještenje iz člana 3. ovog Pravilnika mora sadržavati i podatke o: a) načinu obračuna i raspodjeli učešća u dobiti društva, b) tabelama otkupne vrijednosti (navesti podatke koji će biti korišteni po navedenoj polici osiguranja), c) pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja, d) informaciji da ugovarač osiguranja može odustati od ugovora o životnom osiguranju najkasnije u roku od 14 dana od dana prijema obavijesti osiguravača o sklapanju ugovora, pri čemu ugovarač osiguranja ne snosi obaveze koje proizlaze iz tog ugovora, e) poreznom sistemu koji se odnosi na životna osiguranja. (2) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih za jedinice investicijskih fondova društvo je dužno prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz člana 3. ovog Pravilnika, ugovarača osiguranja pismeno obavijestiti i o prospektu investicijskog fonda za koji se veže ugovor o osiguranju, a naročito o strukturi ulaganja fonda. Član 6. (Ovjera obavijesti) (1) Obavijesti iz čl. 3., 4. i 5. ovog Pravilnika sačinjavaju se u dva primjerka, od kojih jedan primjerak zadržava društvo uz ugovor o osiguranju, a drugi se dostavlja ugovaraču osiguranja. (2) Primjerak iz stava(1) ovog člana koji zadržava društvo mora sadržavati datum i potpis kojim se potvrđuje prijem obavijesti u slučaju da je ugovarač osiguranja fizičkolice, odnosno u slučaju kada je pravno lice ugovarač osiguranja potpis i pečat. III. INFORMISANJE ZA VRIJEME TRAJANJA UGOVORA O OSIGURANJU Član 7. (Obavijest o promjeni podataka za vrijeme trajanja ugovora) (1) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o: a) promjeni firme i sjedišta društva, b) promjenama podataka iz člana 3. tač. b) do m) i 4. ovog Pravilnika. (2) Društvo je dužno za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju obavijestiti ugovarača osiguranja o promjeni podataka iz člana 5. ovog Pravilnika. Član 8. (Obavijesti za vrijeme trajanja ugovora) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo je dužno jednom godišnje pismeno obavijestiti osiguranika o učešću u dobiti uz navođenje godišnjeg iznosa učešća u dobiti za predmetnu godinu. Član 9. (Dostava obavijesti) Društvo je obavezno obavijesti iz čl. 7. i 8. ovog Pravilnika ugovaraču osiguranja dostaviti preporučenom poštom u roku od 15 dana od dana promjene. IV. NAČIN INFORMISANJA Član 10. (Službeni jezik) (1) Obavijesti iz čl. 3. do 7. ovog Pravilnika dostavljaju se na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Svi podaci u obavijesti iz stava (1) ovog člana u vezi s ugovorom o osiguranju moraju biti napisani jednakom veličinom slova i jednako uočljivi.
Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i postupku izdavanja odobrenja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/18 18.07.2018 osiguranja,posredovanje Broj 56 - Stranica 188 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. Na osnovu čl. 126. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 11. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 16. sjednici održanoj 19. 06. 2018. godine, donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I POSTUPKU IZDAVANJA ODOBRENJA DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i dokumentacija koja se dostavlja, ostajanje na snazi odobrenja za rad i registrovanje, postupak odlučivanja i prelazne i završne odredbe. Član 2. (Poslovi posredovanja u osiguranju) Poslovima posredovanja u osiguranju u smislu ovog Pravilnika smatraju se poslovi posredovanja u osiguranju koje obavljaju fizička lica putem obrta, društva za zastupanje u osiguranju, banke i javna preduzeća - poštanski operateri, brokeri u osiguranju fizička lica i brokerska društva. DRUGI DIO - ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSREDOVANJA U OSIGURANJU I DOKUMENTACIJA KOJA SE DOSTAVLJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU FIZIČKOG LICA Član 3. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: zastupnik u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana se podnosi na obrascu 1 ZFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 4. (Dokumentacija) (1) Uz zahtjev iz člana 3. stav (2) zastupnik u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za zastupnika u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o uplati naknade za rješavanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju fizičkom licu. POGLAVLJE II. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU DRUŠTVA ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU Član 5. (Podnošenje zahtjeva društva za zastupanje u osiguranju) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, Agenciji za nadzor, za društvo za zastupanje u osiguranju. (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 2 ZDZ - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana podnosi se sljedeća dokumentacija: a) akt o osnivanju društva za zastupanje u osiguranju, b) statut društva za zastupanje u osiguranju, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, f) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 6. (Sadržaj akta o osnivanju društva za zastupanje) (1) Akt o osnivanju društva za zastupanje je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. (2) Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "zastupanje u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 6. stav (1) Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar zastupnika u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. Član 7. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ društva za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o društvu, - podatke o društavima za osiguranje sa kojima društvo ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će društvo obavljati djelatnost, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati registrovanu djelatnost, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 189 - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda (provizije) po vrstama osiguranja iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda po godinama, analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi) kao i u ukupnim iznosima, - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 8. (Sadržaj akta o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti) Akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva za zastupanje je akt ovlaštenog organa društva za zastupanje koji sadrži: - podatke o broju zaposlenih, za period od dvije godine, sa nazivom radnog mjesta i opisom poslova, kao i podacima o poslovima koje će obavljati putem eksternih subjekata, - podatke o tehničkoj osposobljenosti za rad društva (posjedovanje informatičke opreme -hardver i softver, te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim namjerava zaključiti ugovore o zastupanju). POGLAVLJE III. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA U OSIGURANJU BANKE I POŠTE Član 9. (Obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banke i pošte) (1) Poslove zastupanja u osiguranju može obavljati banka, osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila odnosno javno preduzeće - poštanski operater (u daljem tekstu: banka odnosno pošta) koja ima odobrenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju izdato od Agencije za nadzor na zahtjev banke odnosno pošte. (2) Posao zastupanja u osiguranju u banci odnosno pošti može obavljati lice zaposleno u banci odnosno pošti koje je registrovano u Registru zastupnika u osiguranju Agencije za nadzor. Član 10. (Zahtjev banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) (1) Banka odnosno pošta koja ima namjeru da obavlja poslove zastupanja u osiguranju dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Banka podnosi zahtjev na obrascu 3 ZB Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju banka, a pošta na obrascu 4 ZP Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju pošta. Član 11. (Dokumenti koji se dostavljaju uz zahtjev) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja banka odnosno pošta prilaže sljedeće dokumente: a) prijedlog odluke, nadležnog organa, o obavljanju djelatnosti zastupanja u osiguranju, b) prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, c) plan poslovanja koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za period od dvije godine, za koje se izdaje odobrenje za rad, d) akt kojim se uređuje, najmanje: 1) način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma za životno osiguranje, 2) način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače odnosno osiguranike. e) prijedlog unutrašnje organizacije za organizacioni dio u kojem će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju sa sistematizacijom radnih mjesta, općim i posebnim uvjetima za obavljanje istih, f) spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju, g) popis organizacionih dijelova u kojima će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju, h) dokaz o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 12. (Sadržaj odluke o izmjenama i dopunama statuta) Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama statuta, pored elemenata propisanih zakonom treba da sadrži odredbe da će banka obavljati poslove zastupanja u osiguranju osim osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, a pošta poslove zastupanja u osiguranju, a prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju. Član 13. (Sadržaj poslovnog plana) Poslovni plan treba da sadrži: - preambulu koja treba da sadrži član statuta koji ovlašćuje organ banke odnosno pošte za donošenja poslovnog plana, - naziv i oznaku za koji period se donosi (dvije godine za koje se izdaje odobrenje), - osnovne podatke o banci odnosno pošti, - podatke o društvima za osiguranje sa kojima banka odnosno pošta ima namjeru zaključiti ugovore o zastupanju i za koje vrste osiguranja, - podatke o poslovnom prostoru u kojem će banka odnosno pošta obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - planirani broj zaposlenih putem kojih će obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju, - procjenu prihoda i rashoda po godinama, planirane iznose prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u periodu od dvije godine prikazane za svaku godinu posebno, iz poslova zastupanja u osiguranju, - tabelarni pregled planiranih iznosa prihoda po vrstama osiguranja (provizije) iskazane kako slijedi: redni broj (kolona 1), vrsta osiguranja (kolona 2), broj polica (kolona 3), ukupan iznos premije (kolona 4), procenat provizije (kolona 5) i iznos provizije (kolona 6), ukupno provizije, - tabelarni pregled planiranih poslovnih rashoda za poslove zastupanja u osiguranju, po godinama, Broj 56 - Stranica 190 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. analitički prikazane sve rashode (materijalni troškovi poslovanja, troškovi zaposlenih i ostali rashodi, kao i u ukupnim iznosima), - broj i datum i - potpis ovlaštene osobe. Član 14. (Sadržaj akta o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju) Akt o načinu obavljanja poslova zastupanja u osiguranju treba da sadrži način obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa odredbama koje uređuju način vođenja i sadržaj evidencija polica osiguranja, postupanje sa obrascima stroge evidencije (po vrstama osiguranja), obim i način pružanja informacija ugovaračima osiguranja, odnosno osiguranicima, obim i način prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka koji se odnose na provođenje obaveza propisanih zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma za životno osiguranje i način zaštite dokumenata i informacija koje se odnose na ugovarače osiguranja odnosno osiguranike. Član 15. (Sadržaj akta unutrašnje organizacije) Prijedlog akta unutrašnje organizacije za organizacioni dio banke odnosno pošte u kojem će se obavljati djelatnost zastupanja u osiguranju treba da sadrži: a) naziv organizacionog dijela banke odnosno pošte u kome će se obavljati poslovi zastupanja u osiguranju. U nazivu organizacionog dijela treba da budu i riječi "za zastupanje u osiguranju". b) radna mjesta u organizacionom dijelu za zastupanje, opise poslova i zadataka izvršilaca i opće i posebne uvjete za obavljanje istih. Član 16. (Spisak lica za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju) Spisak lica koja će obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži: redni broj, ime (ime oca) i prezime, stručnu spremu i broj i datum uvjerenja o položenom ispitu za zastupnika u osiguranju. Član 17. (Popis organizacionih dijelova) Popis organizacionih dijelova banke odnosno pošte čiji će radnici obavljati poslove zastupanja u osiguranju treba da sadrži naziv i adresu organizacionog dijela banke i ime i prezime radnika tog organizacionog dijela koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju. Član 18. (Sadržaj akta o tehničkoj osposobljenosti) Akt o tehničkoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju treba da sadrži podatke o softveru i hardveru koji će radnici koji obavljaju poslove zastupanja u osiguranju koristiti te mogućnost elektronske razmjene podataka sa društvom za osiguranje sa kojim banka odnosno pošta namjerava zaključiti ugovore o zastupanju. Član 19. (Upis u registar radnika banke odnosno pošte) (1) Rukovodilac organizacione jedinice banke odnosno pošte i radnik koji će obavljati poslove zastupanja u osiguranju mora biti registrovan u Registru zastupnika u osiguranju kod Agencije za nadzor. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru zastupnika u osiguranju vrši se na dan upisa u registar banke odnosno pošte za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. (3) U slučaju prestanka obavljanja poslova zastupanja u osiguranju lica iz stava (1) ovog člana banka odnosno pošta dužna je u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja poslova tog lica podnijeti zahtjev za brisanje iz registra. POGLAVLJE IV. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA FIZIČKOG LICA Član 20. (Podnošenje zahtjeva fizičkog lica) (1) Fizičko lice, koje ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju kao fizičko lice (u daljem tekstu: broker u osiguranju fizičko lice), dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju Agenciji za nadzor. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu 5. ZBFLO - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju FIZIČKO LICE (OBRT). Član 21. (Dokumentacija) Uz zahtjev iz člana 20. stav (2) broker u osiguranju fizičko lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) uvjerenje o ploženom stručnom ispitu za brokera u osiguranju, b) diplomu o stečenoj stručnoj spremi, c) uvjerenje nadležnog organa da mu nije oduzeta poslovna sposobnost, d) uvjerenje društva za osiguranje/posrednika u osiguranju o jednogodišnjem iskustvu iz područja poslova osiguranja odnosno posredovanja u osiguranju, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju. POGLAVLJE V. ZAHTJEV ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA BROKERSKOG DRUŠTVA Član 22. (Obavljanje brokerskih poslova putem pravnog lica) (1) Osnivač privrednog društva koji ima namjeru da obavlja brokerske poslove u osiguranju osnivanjem privrednog društva organizovanog kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću dužan je lično ili putem ovlaštenog lica podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova Agenciji za nadzor za društvo za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju (u daljem tekstu: brokersko društvo). (2) Zahtjev se podnosi na obrascu 6 ZBD - Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje brokerskih poslova u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO U OSIGURANJU. Član 23. (Dokumentacija koja se podnosi uz zahtjev) (1) Uz zahtjev iz člana 22. stav (2) osnivač ili ovlašteno lice podnosi sljedeću dokumentaciju: a) akt o osnivanju brokerskog društva, b) statut brokerskog društva, c) dokaz banke o uplati osnovnog kapitala za privredno društvo, d) poslovni plan društva za dvije godine poslovanja, e) dokaz o deponovanim sredstvima u iznosu od 200.000,00 KM ili garanciju banke na navedeni iznos, f) ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM, g) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva, Srijeda, 18. 7. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 56 - Stranica 191 h) dokaz o uplati naknade za rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju. Član 24. (Sadržaj akta o osnivanju brokerskog društva) (1) Akt o osnivanju brokerskog društva je odluka ili ugovor o osnivanju, zavisno koliko je osnivača društva. Osnivački akt i statut pored elemenata propisanih Zakonom o privrednim društvima treba da sadrži i sljedeće: a) firma društva treba obavezno da sadrži riječi: "broker u osiguranju", b) kod definisanja djelatnosti djelatnost definisati kako je propisano članom 8. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju i prema Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010: 66.22 Djelatnost agenata i posrednika u osiguranju, c) ne može se propisati obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, d) u odredbama o zastupanju i predstavljanju društva propisati da direktor društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i mora biti upisan u registar brokera u osiguranju, e) odredbu da će društvo početi raditi nakon dobijanja rješenja o upisu u Registar brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor. POGLAVLJE VI. ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA OBAVLJANJE BROKERSKIH POSLOVA Član 25. (Dokument o deponovanim sredstvima) (1) Dokument iz člana 21. tačka e) i člana 23. tačka e) je potvrda banke o deponovanim sredstvima osnivača društva u iznosu od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju ili bankarska garancija na iznos od 200.000,00 KM za obavljanje djelatnosi brokera u osiguranju. (2) Tekst bankarske garancije mora biti prihvaćen od strane Agencije za nadzor. Član 26. (Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti) Ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u slučaju greške ili propusta u izvršavanju poslova brokera u osiguranju sa minimalnim pokrićem u iznosu od 400.000,00 KM zaključuje se sa društvom za osiguranje koje posluje u Federaciji Bosne i Hercegovine i zaključuje se najmanje za period za koji se vrši registracija brokerskog društva uvećan za jedan mjesec. Član 27. (Upis u registar brokera u osiguranju) (1) Broker u osiguranju fizičko lice i direktor brokerskog društva mora biti registrovan u Registru brokera u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Registracija lica iz stava (1) ovog člana u Registru brokera u osiguranju vrši se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja nadležne jedinice lokalne samouprave kojim se odobrava obavljanje brokerskih poslova fizičkom licu, odnosno od dana dostavljanja rješenja o upisu u sudski registar direktora brokerskog društva. Član 28. (Stručni ispit radnika) Radnici društva za zastupanje i brokerskog društva koji rade na poslovima zastupanja odnosno brokerskim poslovima moraju imati položen stručni ispit za zastupnika u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. TREĆI DIO - OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD I REGISTROVANJA POGLAVLJE I. ZAHTJEV ZA OSTAJANJE NA SNAZI ODOBRENJA ZA RAD Član 29. (Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar) Posrednici u osiguranju upisani u odgovarajući registar Agencije za nadzor ukoliko žele nastaviti obavljanje odobrenih poslova posredovanja u osiguranju dužni su u roku od 30 dana prije isteka roka od dvije godine za koje su registrovani podnijeti zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja i upisa u registar. Član 30. (Obrazac zahtjeva) (1) Zahtjev iz člana 29. podnosi se obrascima: a) Obrazac 1 OSOFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - FIZIČKO LICE (OBRT) b) Obrazac 2 OSODZ - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika - DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE c) Obrazac 3 OSOB - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju BANKA d) Obrazac 4 OSOP - Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar zastupnika u osiguranju pošta POŠTA e) Obrazac 5 OSOBFL -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKER FIZIČKO LICE (OBRT) f) Obrazac 6 OSOBD -Zahtjev za ostajanje na snazi odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i upis u registar brokera u osiguranju - BROKERSKO DRUŠTVO (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se dokumentacija navedena u istom. ČETVRTI DIO - POSTUPAK ODLUČIVANJA POGLAVLJE I. DOKUMENTACIJA Član 31. (Original ili kopija dokumentacije) (1) Dokumenti koji se podnose uz zahtjev iz ovog Pravilnika mogu se dostaviti u originalu ili kopiji. (2) Kopije dokumenata moraju biti ovjerene od nadležnog organa za ovjeru istovjetnosti kopije sa originalom. (3) Ovjerena kopija dokumenta nema ograničen rok važenja, pod uvjetom da ni dokument čija je kopija ovjerena nema naznačen rok važenja. Član 32. (Najmanja stručna sprema) (1) Zastupnik i broker fizičko lice, radnik banke odnosno pošte i lice ovlašteno za zastupanje društva za zastupanje i brokerskog društva mora imati najmanje srednju stručnu spremu i dostavlja diplomu o najmanje srednjoj stručnoj spremi. (2) Ukoliko lice iz stava (1) ovog člana ima veću stručnu spremu od spreme iz stava (1) ovog člana može dostaviti diplomu te stručne spreme. (3) Ukoliko je obrazovanje završeno van Bosne i Hercegovine, odnosno ako je diploma stečena u nekoj drugoj državi nakon 06. 04. 1992. godine, dostavlja se ovjerena kopija Broj 56 - Stranica 192 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 7. 2018. nostrifikovane/priznate diplome, u skladu sa odredbama Zakona o važnosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH, br. 23/04). Ukoliko je postupak nostrifikacije/priznavanja započet ranije ili je u toku, u momentu podnošenja zahtjeva uz zahtjev se dostavlja i dokaz o podnesenom zahtjevu za nostrifikaciju/priznavanje diplome nadležnom organu. Član33. (Vremenska važnost uvjerenja) Uvjerenje nadležnog organa iz člana 4. tačka c) i člana 21. tačka c) da nije oduzeta poslovna sposobnost neće biti prihvaćeno ako je starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Član 34. (Obrasci zahtjeva) Obrasci iz člana 3. stav (2), člana 5. stav (2), člana 10. stav (2), člana 20. stav (2), člana 22. stav (2) i člana 30. sastavni su dio ovog Pravilnika. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA ZAHTJEVA Član 35. (Obrada zahtjeva) Nakon prijema zahtjeva iz ovog Pravilnika Agencija za nadzor vrši obradu istog. U slučaju da uz zahtjev nisu dostavljeni svi propisani dokumenti ili da isti imaju određene nedostatke Agencija za nadzor će zaključkom naložiti dostavljanje, dopunu ili ispravku istih. Član 36. (Odlučivanje o zahtjevu) (1) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno podnošenja svih dokumenata Agencija za nadzor će odlučiti o zahtjevu. (2) Agencija za nadzor o zahtjevu odlučuje rješenjem. (3) Rješenje Agencije za nadzor je konačno i nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. PET DIO - UPIS U REGISTAR I ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O ZASTUPANJU Član 37. (Rješenje o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) Zastupnik u osiguranju fizičko lice odnosno broker u osiguranju fizičko lice nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužan je pribaviti odobrenje o obrtu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju. (2) Društvo za zastupanje, brokersko društvo, banka odnosno pošta nakon dobivanja odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno brokera u osiguranju dužno je izvršiti upis u registar poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda. Član 38. (Dostava rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata) (1) U roku od osam dana od dana dobivanja rješenja o obrtu odnosno o upisu u registar poslovnih subjekata, subjekti iz člana 37. stav (1) i (2) dužni su Agenciji za nadzor dostaviti prijavu za upis. (2) Na osnovu dostavljenog rješenja iz stava (1) ovog člana i akata propisanih Pravilnikom o registrima koje vodi Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine Agencija za nadzor će donijeti rješenje o upisu u registar posrednika u osiguranju. Član 39. (Zaključivanje ugovora o zastupanju) Zastupnik u osiguranju fizičko lice obrtnik, društvo za zastupanje, banka odnosno pošta nakon dobivanja rješenja o upisu u registar Agencije za nadzor stiče pravo na zaključivanje ugovora o zastupanju sa društvom za osiguranje.
Ispravka Pravilnika o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 106/18, SN FBiH 82/17 likvidnost,osiguranje,reosiguranje ISPRAVKU PRAVILNIKA O LIKVIDNOSTI U Pravilniku o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/17), Obrascu "L-M-F" na hrvatskom jeziku, ispravlja se greška kako slijedi: pod rednim brojem 9. "UKUPNO LIKVIDNA SREDSTVA" umjesto riječi: "(1 do 8)" treba da stoji: "(1+2+3+4+5+6+7+8)".
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje Federacija BiH Službene novine FBiH 27/18 11.04.2018 SN FBiH 92/17 osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE Član 1. U Pravilniku o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/17) u članu 6. stav (1) mijenja se i glasi: "Uprava društva uz odobrenje Nadzornog odbora društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva." Stav (5) mijenja se i glasi: "Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode Agenciji za nadzor za potrebe nadzora." Član 2. Član 13. stav (7) mijenja se i glasi: "Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u rokovima za dostavu godišnjih finansijskih izvještaja propisanim u članu 108. stav (3) Zakona o osiguranju." Član 3. Član 15. mijenja se i glasi: "Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno, najkasnije u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Pravilnika, u cilju uspostavljanja sveobuhvatnog sistema upravljanja rizicima: - uspostaviti funkciju upravljanja rizicima, - usvojiti Strategiju upravljanja rizicima, - usvojiti Izjavu o apetitu rizika, - usvojiti Politiku funkcije upravljanja rizicima, - imenovati Nosioca funkcije upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31.12.2018. godine. (3) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (4) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenih na osnovu istog i internim aktima društva."
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 12/18 16.02.2018 SN FBiH 79/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 107/14, SN FBiH 87/12 otpad,elektronski proizvod PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU OTPADOM OD ELEKTRIČNIH I ELEKTRONSKIH PROIZVODA Član 1. U Pravilniku o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/12, 107/14, 8/16 i 79/16) u članu 3. stav 1. iza podtačke 19. dodaje se nova podtačka 20., koja glasi: "Domaća pravna lica su pravna lica sa sjedištem na području Bosne i Hercegovine, a inostrana pravna lica su pravnalica sa sjedištem van Bosne i Hercegovine". Član 2. Član 7. mijenja se i glasi: "Ciljevi sakupljanja i preuzimanja otpadne opreme definisani su na period od 5 godina i isti su izraženi u postotku u odnosu na količinu opreme stavljene na tržište Federacije Bosne i Hercegovine u tekućoj godini, koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema, i isti iznose: U 2018. godini: 30% U 2019. godini: 30% U 2020. godini: 35% U 2021. godini: 35% U 2022. godini: 40%" Član 3. U članu 10. dodaje se stav 6. koji glasi: "Inostrana pravna lica, koja vrše prodaju opreme na daljinu, mogu imenovati operatera sistema sa sjedištem u Federaciji BiH,kao ovlaštenog predstavnika koji je odgovoran da se na područjuFederacije BiH ispunjavaju obaveze tog pravnog lica u skladu s ovim pravilnikom. Ovlaštenom predstavniku dodjeljuje se mandat u pisanom obliku". Član 4. Član 12. stav. 3. mijenja se i glasi: "Vlasnici ili suvlasnici operatera sistema su: a) domaća pravna lica koja stavljaju opremu na tržište Federacije Bosne i Hercegovine i koji su prenijeli obavezu upravljanja i zbrinjavanja otpadnom opre-mom na operatera sistema i/ili b) inostrana pravna lica koja su u većinskom vlasništvu proizvođača električne i elektronske opreme ili zastupnika robne marke električne i elektronske opreme." Član 5. Član 13. stav 1. alineja 1. mijenja se i glasi: - "Vlasnici ili suvlasnici operatera sistema, definisani članom 12. stav 3. ovog pravilnika, ukupno stavljaju minimalno 5.000 tona opreme godišnje na tržište Bosne i Hercegovine." Петак, 16. 2. 2018. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 12 - Страна 3 Član 6. U Prilogu 2. koji čini sastavni dio Pravilnika tačka 5. alineja1. iza riječi "sijalice" briše se u tekstu: osim svjetiljke u domaćinstvu. Član 7. "Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH
Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 sredstva,ulaganja Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 151 Члан 14. (Провјера мишљења) Агенција за надзор може у току вршења надзора захтијевати провјеру мишљења овлаштеног актуара од стране овлаштеног актуара кога она одреди, ако постоје разлози за сумњу у исправност мишљења овлаштеног актуара. 12 Na osnovu člana 74. stav (1) tačka g., člana 89. stav (6), čl. 130. i 144. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici održanoj 05. 12. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O VISINI I NAČINU ULAGANJA SREDSTAVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim Pravilnikom uređuju se sredstva društava za osiguranje (u daljem tekstu: sredstva društva), principi ulaganja, vrste imovine u koju se mogu ulagati sredstva društva i visina pojedinog ulaganja sredstava, oblik i sadržaj izvještaja i rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) i prelazne i završne odredbe. II. SREDSTVA DRUŠTVA Član 2. (Tehničke rezerve osiguranja) (1) Društvo za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje) mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke rezerve osiguranja namijenjene pokriću nastalih i budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke rezerve odvojeno za životna i neživotna osiguranja: a) rezerve za prijenosne premije, b) rezerve za bonuse i popuste, c) rezerve šteta, d) druge tehničke rezerve osiguranja, e) matematička rezerva. (3) Tehnička rezerva neživotnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata rezervu za prijenosne premije, rezervu šteta, rezervu za bonuse i popuste i druge tehničke rezerve osiguravača. (4) Tehnička rezerva životnog osiguranja, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata matematičku rezervu i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja. Matematička rezerva životnog osiguranja obuhvata čistu matematičku rezervu, rezervu za prijenosnu premiju životnog osiguranja i rezervu za pripis dobiti. Ostale tehničke rezerve životnih osiguranja obuhvataju rezervu za prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, rezervu šteta dopunskih osiguranja uz osiguranja života i rezervu šteta osnovnih životnih osiguranja. (5) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi sa ovim osiguranjima oblikovati i posebne rezerve. Član 3. (Imovina za pokriće sredstava društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obaveza iz osiguranja koje sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje i na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke rezerve osiguranja. (2) Traženo pokriće tehničke rezerve osim matematičke rezerve obuhvata rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta i druge tehničke rezerve osiguranja. (3) Društvо zа оsigurаnjе dužnо је dа srеdstvа zа pоkrićе tеhničkih rеzеrvi dеpоnuје i ulаžе tаkо dа u svоm pоslоvаnju uvijеk osigurava usklаđеnоst sа vrstаmа pоslоvа оsigurаnjа kоје оbаvlја, rоčnu usklаđеnоst dеpоnоvаnih i ulоžеnih srеdstаvа i оbаvеzа društvа za osiguranje na оsnоvu оbrаčunаtih tеhničkih rеzеrvi, vаlutnu usklаđеnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i оbаvеzа iz tеhničkih rеzеrvi, rаznоvrsnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i njihоvu dispеrziјu. (4) Društvo za osiguranje je dužno imovinom iz stava (1) ovog člana upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 4. (Sredstva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) (1) Sredstva društva, u smislu ovog Pravilnika smatraju se sredstva garantnog fonda životnog osiguranja, sredstva garantnog fonda neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve neživotnog osiguranja, sredstva tehničke rezerve životnog osiguranja i sredstva preventive. (2) Iznos minimalnog garantog fonda propisan je odredbama člana 73. Zakona o osiguranju. III. CILJEVI I PRINCIPI ULAGANJA SREDSTAVA TEHNIČKE REZERVE Član 5. (Ciljevi) Ciljevi kojih se društva za osiguranje trebaju voditi u poslovanju sredstvima, odnosno ulaganju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika su: a) primjereno upravljanje rizikom kojem je izloženo društvo za osiguranje u vezi sa složenošću i obuhvatom poslovanja, odnosno rizikom koje obavljanjem svoje djelatnosti i/ili formiranjem imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika društvo za osiguranje preuzima; b) formiranje dijela rezervi u imovini koje služe za pokriće budućih neizvjesnih događaja odnosno neočekivanih rizika; c) osiguravanje usklađenosti visine, kvaliteta i obilježja imovine kojom se pokrivaju rezerve iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika sa vrstama i obilježjima rizika kojima je društvo za osiguranje izloženo; d) pojedinačna procjena profitno rizičnih karakteristika pojedine stavke imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika iz koje se formiraju sredstva osiguravajućih rezervi; e) osiguravanje solventnosti i finansijske stabilnosti društva za osiguranje odnosno primjerene likvidnosti za ispunjavanje preuzetih obaveza; f) primjerene i adekvatne pojedinačne procjene imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika zasnivaju se na Broj 1 - Strana 152 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. zaštiti osiguranika od insolventnosti društva za osiguranje; g) uvažavanje ekonomske vrijednosti pri procjeni imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika kao i samih preuzetih rizika; h) očuvanje imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika uz ostvarivanje primjerenog prinosa na ulaganja putem: 1) postizanja ciljeva diverzifikacije, dakle negativnih korelacija ili 2) ulaganja uz marginu sigurnosti; i) uvažavanje principa proporcionalnosti u: 1) formiranju imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika u vezi sa veličinom društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za sistematski rizik, 2) obuhvatu i razmjeru nadzora u segmentu imovine iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika, a zavisno od veličine društva za osiguranje, rizicima kojima je društvo za osiguranje izloženo i značaju društva za osiguranje za stabilnost sistema mora biti primjereno, nužno i razumno u postizanju ciljeva; j) postizanje tržišne discipline putem veće transparentnosti finansijskog stanja i položaja društva za osiguranje; k) izbjegavanje sukoba interesa putem jasno organizacionog, tehničkog, kadrovskog razgraničenja te odvajanje ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju imovinom za pokriće tehničkih i/ili matematičkih rezervi od ostalih poslovnih linija u društvu za osiguranje. Član 6. (Principi ulaganja sredstava tehničkih rezervi) (1) Društvo za osiguranje je dužno, zavisno od vrste osiguranja, ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja vršiti tako da je ulaganjem zagarantovana sigurnost, ročna usklađenost, isplativost, utrživost te raznovrsnost i disperzija ulaganja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati da iznos ulaganja u sredstva utvrđena ovim Pravilnikom bude najmanje jednak izračunatoj tehničkoj rezervi. (3) Ako Agencija za nadzor ocjeni da ulaganja imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke rezerve ne odgovaraju principima iz stava (1) ovoga člana, može od društva za osiguranje, zahtijevati usklađenje u skladu sa odredbama zakona i ovoga Pravilnika. Član 7. (Sigurnost ulaganja) (1) Ulaganje sredstava tehničke rezerve u određenu imovinu je sigurno ako zadovoljava ekonomski i pravni aspekt. (2) Ekonomski aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva održavanje realne vrijednosti imovine sa mogućnosti njenog kontinuiranog uvećanja. (3) Pravni aspekt iz stava (1) ovog člana podrazumijeva raspolaganje imovinom i transakcije sredstvima u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom. Član 8. (Isplativost ulaganja) Ulaganje sredstava tehničke rezerve društva za osiguranje je isplativo ako se ulaganjem ostvaruje prinos u skladu sa tržišnim kretanjima. Član 9. (Raznovrsnost i disperzija ulaganja) Društvo za osiguranje je dužno sredstva tehničke rezerve ulagati u različite vrste imovine i do visine pojedinog ulaganja, propisane ovim Pravilnikom, a u cilju očuvanja njihove realne vrijednosti i ograničenja rizika gubitka od ulaganja. Član 10. (Utrživost ulaganja) (1) Sredstva društva za osiguranje su utrživa ako se mogu zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent. (2) Utrživost sredstava zavisi o vremenskom periodu raspoloživosti imovine odnosno mogućnosti trgovanja na tržištu. Član 11. (Upravljanje uloženim sredstvima) Društvo za osiguranje je dužno ulaganjima sredstava upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. IV. VRSTE IMOVINE U KOJU SE ULAŽU SREDSTVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I VISINA POJEDINOG ULAGANJA Član 12. (Vrste dopuštenih ulaganja imovine) (1) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata; b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH; d) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) dionice sa kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH, koje prema dva posljednja finansijska izvještaja posluje sa dobiti; f) zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u BiH, te ako vrijednost zajma nije veća od 40 % vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH; g) zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz tač. a) i b) ovog člana; h) zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve; j) nekretnine i druga prava na nekretnini ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) upisane su u zemljišne knjige u BiH, već donose ili se od njih očekuje prihod, 2) imaju procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, 3) nemaju teret; k) nenamjenski depozit u bankama sa sjedištem u BiH; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 153 l) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, sredstva matematičke rezerve ne mogu se ulagati u imovinu iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana. (3) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati i van BiH u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač država članica ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neki od navedenih subjekata, b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama članicama, c) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici. (4) Pored ulaganja iz st. (1) i (3) ovog člana društvo za osiguranje može sredstva držati na računima društva za osiguranje kod poslovnih banaka u BiH, izuzev društva za reosiguranje koje sredstva može držati i na računima banaka van BiH, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. Član 13. (Visina ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke c) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; d) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; e) vrijednosne papire iz tačke e) do 5 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 1 % sredstava; f) zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; g) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a po jednom zajmoprimcu do 5% sredstava; h) nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; i) nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku do 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60 % sredstava; j) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava tehničke rezerve neživotnih osiguranja i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka, iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika, bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 14. (Visina ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja) (1) Visina pojedinog ulaganja sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja iz člana 12. stav (1) ovog Pravilnika ne smije prelaziti sljedeća ograničenja i to u: a) vrijednosne papire iz tačke a) do 50 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača i iste namjene do 20%; b) vrijednosne papire iz tačke b) do 35 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 10 % sredstava; c) vrijednosne papire iz tačke d) do 30 % sredstava, a u vrijednosne papire istog izdavača do 5 % sredstava; d) ulaganje u zajmove iz tačke f) do 20 % sredstava, a jednom zajmoprimcu do 10 % sredstava; e) zajmove iz tač. g) i h) do 20 % sredstava, a iznos odobrenog zajma po jednom zajmoprimcu do 5 % sredstava; f) zajmove iz tačke i) u skladu sa uvjetima osiguranja; g) ulaganja u nekretnine iz tačke j) do 40 % sredstava, a u jednu nekretninu odnosno više nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu do 20 % sredstava; h) ulaganja u nenamjenske depozite iz tačke k) u jednu banku ne smiju prelaziti 15 % sredstava, a ukupna ulaganja u depozite mogu iznositi do 60% sredstava; i) udjele i dionice investicijskih fondova iz tačke l) ukupno do 20 %, a po jednom investicijskom fondu do 5% sredstava. (2) Sredstava matematičke rezerve životnih osiguranja mogu se držati na transakcijskim računima kod poslovnih banaka iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika,bez ograničenja vodeći računa o osnovnim principima ulaganja. Član 15. (Visina dozvoljenih ulaganja sredstava izvan BiH) Zbir uloženih sredstava tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda, odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika ne može prelaziti 20% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda, a po jednom emitentu do 5% zbira tehničke rezerve životnog osiguranja i garantnog fonda odnosno tehničke rezerve neživotnog osiguranja i garantnog fonda. Član 16. (Ostala sredstva koja služe kao pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje može za pokriće tehničke rezerve neživotnih osiguranja koristiti i razgraničene troškove pribavljanja neživotnih osiguranja izračunate u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor. (2) Društvo za reosiguranje može za pokriće tehničke rezerve koristiti razgraničene troškove pribavljanja izračunate u skladu s internim aktom o izračunu razgraničenih troškova pribave uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije za nadzor. Član 17. (Odluka o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je obavezno donijeti oodluku o ulaganju sredstava, za svako pojedino ulaganje iz člana 12. st. (1) i (3) ovog Pravilnika. (2) U oodluci iz stava (1) ovog člana obavezno treba biti navedeno iz kojih sredstava se vrši ulaganje. (3) Nakon početnog priznavanja imovine, odlukom iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje ne može izvršiti promjenu izvora ulaganja, bez prethodno pribavljene saglasnosti Agencije za nadzor. Broj 1 - Strana 154 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 18. (Dodatni kriteriji koje mora zadovoljavati imovina za pokriće matematičkih rezervi) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve namijenjena je pokriću obaveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke rezerve. (2) Imovina za pokriće matematičke rezerve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi sa kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. Član 19. (1) Traženo pokriće matematičke rezerve obuhvata, osim matematičke rezerve i rezerve za prijenosne premije, rezerve šteta te rezerve za bonuse i popuste. (2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz člana 20. stav (1) ovog Pravilnika. Član 20. (1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke rezerve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke rezerve i imovinom za pokriće matematičke rezerve upravljati odvojeno od druge imovine. (2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića. (3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. (4) Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke rezerve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve sa visinom traženog pokrića. Član 21. (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sačinjena od ulaganja u skladu sa članom 12. ovog Pravilnika mora činiti portfelj koji, pored što ispunjava opće odredbe, ciljeve i metodologiju procjena, na odgovarajući način ispunjava i sljedeće kriterije primjerenog upravljanja rizikom i to posebno kamatne i valutne imunizacije: a) usklađenost sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sa sadašnjom vrijednošću preuzetih obaveza po osiguranju na način da se obaveze diskontiraju nerizičnom kamatnom stopom, a stavke imovine pojedinačno sa individualnom riziku prilagođenom diskontnom stopom, b) usklađenost valutne izloženosti imovine i obaveza od najmanje 40%. (2) Društvo za osiguranje u svakom trenutku mora biti u mogućnosti dokazati likvidnost svog portfelja imovine za pokriće matematičke rezerve za osiguranje života. (3) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju činiti portfelj koji u najvećoj mjeri obuhvata ulaganja u odgovarajuće imovinske oblike koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju preuzetim rizicima iz osiguranja. (4) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti zasebno obuhvaćena procjenama generalnih odrednica upravljanja rizikom visokog menadžmenta, procjenama kreditnog rizika, tržišnog rizika, kontrolnim mehanizmima i signalima ranog upozorenja te preporukama Agencije za nadzor. (5) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti predmet redovnih internih kontrola i revizija u sklopu sveobuhvatnog principa kulture kontrole koje društvo za osiguranje primjenjuje. Član 22. (1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke rezerve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen ovim Pravilnikom. (2) Izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve iz stava (1) ovog člana dopušteno je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi sa kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. (3) U slučaju životnih osiguranja te u slučaju osiguranja za koja se primjenjuju slične tabele vjerovatnoće i izračuni kao za životna osiguranja, izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke rezerve: a) čija je vrijednost u jednakom omjeru sa traženim pokrićem u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja kao omjer sveukupne vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi sa kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve i b) čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja. Član 23. Društvo za osiguranje dužno je, kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun za uplate i isplate iz poslova u vezi sa osiguranjem života iz člana 21. ovog Pravilnika. Član 24. (Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte) Izdvojena sredstva u fond Biroa zelene karte u BiH, u smislu odredbi ovog pPravilnika, ne smatraju se sredstvima za iznos od 50 % minimalnog garantnog fonda uloženog u skladu sa članom 31. ovog Pravilnika. Član 25. (Ulaganja u povezana lica) (1) Društvo za osiguranje ne može ulagati sredstva tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda u povezana lica. (2) Zabrana ulaganja u povezana lica iz stava (1) ovog člana, odnosi se na neposredna i posredna ulaganja. (3) Povezana lica, u smislu stava (1) ovog člana, su lica definisana Zakonom o osiguranju. Član 26. (Ulaganja u zajmove) (1) Društvo za osiguranje je prilikom ulaganja u zajmove iz člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika obavezno voditi računa o profitabilnosti ulaganja i likvidnosti zajmoprimca. (2) Zajam se može odobriti samo na osnovu pisanog zahtjeva zajmoprimca, pisane odluke nadležnog organa društva za osiguranje i pisanog ugovora o zajmu. (3) Zajmovi odobreni uz grejs period duži od šest mjeseci i sa rokom otplate dužim od pet godina ne mogu se koristiti kao sredstvo pokrića tehničkih rezervi neživotnih i životnog osiguranja u smislu člana 12. stav (1) tač. f), g) i h) ovog Pravilnika. (4) Društvo za osiguranje je obavezno izvršiti ocjenu finansijske sposobnosti potencijalnog zajmoprimca prije Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 155 donošenja odluke o ulaganju u zajam, koja obuhvata provjeru najmanje tri prethodne godine poslovanja istog. (5) Po odobrenju zajma društvo za osiguranje je obavezno polugodišnje vršiti provjeru iz stava (3) ovog člana do potpunog povrata zajma i o navedenom voditi evidenciju. (6) Zajmoprimac je obavezan vratiti zajam u roku dospijeća bez mogućnosti produženja roka otplate istog. (7) Društvo za osiguranje može koristiti za pokriće tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja isključivo neotpisani dio zajma u skladu sa podzakonskim aktima. (8) Društvo za osiguranje je dužno voditi evidenciju za svakog pojedinog zajmoprimca koja minimalno sadrži: a) odluku o ulaganju u zajam iz stava (2) ovog člana, b) ugovor iz stava (2) ovog člana, c) ocjenu iz st. (4) i (5) ovog člana, d) dokumentaciju vezano za sredstva osiguranja povrata zajma, e) dokumentaciju vezano za praćenje otplate zajma. (9) Ukoliko je zajam osiguran založnim pravom na nekretnini evidencija iz stava (8) ovog člana obavezno minimalno sadrži i: a) zemljišnoknjižni izvadak u kojem je upisano založno pravo na nekretnini po tom ugovoru o zajmu, b) procjenu vrijednosti nekretnine od strane sudskog vještaka ili ovlaštenog procjenitelja registriranog u BiH. (10) Evidencije iz st. (8) i (9) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 27. (Ograničenja ulaganja) Sredstva (nekretnine, vrijednosni papiri) na kojima je zasnovano založno pravo, te oročeni depoziti koji služe kao garancija za osiguranje obaveza, ne mogu se koristiti za pokriće tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda društva za osiguranje. Član 28. (Ulaganja u nekretnine) (1) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati evidenciju za svaku nekretninu koju je kvalifikovalo kao sredstvo za pokriće tehničke rezerve životnog odnosno neživotnog osiguranja. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana obavezno minimalno sadrži: a) zemljišnoknjižni izvadak, b) ugovor o kupoprodaji za kupljene nekretnine, c) procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH koja obavezno obuhvata tri metode procjene u skladu sa Međunarodnim standardima vrednovanja, fotografiju i opis nekretnine, te podatke o godini izgradnje, adaptaciji i broju stanova i prostorija. (3) Agencija za nadzor može u toku poslovne godine naložiti društvu za osiguranje da izvrši novu procjenu bilo koje pojedinačne nekretnine čija knjigovodstvena vrijednost se vodi po fer vrijednosti, uz angažovanje ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, koji nije radio trenutno važeću procjenu. (4) Isti ovlašteni sudski vještak ili procjenitelja registriran u BiH ne može da vrši procjenu vrijednosti nekretnine, odnosno grupe nekretnina koje su međusobno povezane tako da čine jednu cjelinu, više od tri puta uzastopno. (5) Ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj registriran u BiH kojeg društvo za osiguranje angažuje za procjenu vrijednosti nekretnine ne smije biti povezano pravno ili fizičko lice. (6) Društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a koji minimalno sadrži: način, učestalost i opis metode procjene vrijednosti nekretnina. (7) Evidenciju iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje je dužno voditi ažurno. Član 29. (Ulaganje u depozite) (1) Društvo za osiguranje je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke, odnosno u zajmove date zajmoprimcu zaključiti ugovor sa bankom, odnosno zajmoprimcem u kojem mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja. (2) Društvo je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke pribaviti pisanu i ovjerenu izjavu banke kojom se banka odriče svih prava kompenzacija, prava zadržavanja, te ostalih prava na teret društava za osiguranje. Član 30. (Ulaganje u vrijednosne papire) (1) Za ulaganja u vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, društvo za osiguranje je obavezno da donese interni akt kojim se detaljno definišu tehnike procjene fer vrijednosti u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno na zahtjev Agencije za nadzor, za svaku vrstu vrijednosnih papira dostavi procjenu fer vrijednosti iz koje se mogu nesporno utvrditi primjenjene tehnike procjene. (3) Agencija za nadzor može da traži od društva za osiguranje objašnjenje za iskazanu fer vrijednost pojedinog finansijskog instrumenta te da naloži pravilnu procjenu vrijednosti ako utvrdi da primjenjene tehnike procjene nisu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Član 31. (Ulaganja 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje može, bez obzira na visinu garantnog fonda, iznos u vrijednosti od 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, a u vezi s vrstom posla koje društvo za osiguranje obavlja ulagati samo u: a) oročene depozite kod banaka u BiH, koje prema dva posljednja godišnja finansijska izvještaja posluje sa dobiti, b) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata. (2) Sredstva iz stava (1) ovog člana služe isključivo u svrhu zaštite osiguranika i očuvanja solventnosti društva za osiguranje i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (3) Depozit iz stava (1) ovog člana ne može biti sredstvo osiguranja obaveza iz drugih pravnih poslova društva za osiguranje ili drugog pravnog i fizičkog subjekta. (4) U ugovoru o depozitu mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje 50% sredstava minimalnog garantnog fonda. (5) Društvo za osiguranje je obavezno ugovor o depozitu sredstava garantnog fonda iz stava (4) ovog člana i sve njegove izmjene, u roku od 7 dana od dana zaključenja, dostaviti Agenciji za nadzor. Broj 1 - Strana 156 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 32. (Ulaganja sredstava garantnog fonda) (1) Sredstva garantnog fonda, izuzev sredstava uloženih u skladu sa odredbama člana 31. ovog Pravilnika, u skladu sa čl. 25. i 27. ovog Pravilnika mogu se ulagati u skladu sa Pravilnikom o uvjetima i načinu deponovanja i ulaganja sredstava društva za osiguranje. (2) Na sredstva minimalnog garantnog fonda, izuzev sredstava definisanih članom 31. ovog Pravilnika, u slučaju plasmana istih u zajmove primjenjuju se odredbe člana 26. st. (2) – (12) ovog Pravilnika. Član 33. (Ulaganja sredstava preventive) Sredstva preventive društvo za osiguranje može koristiti u skladu sa vlastitim pravilnikom o korištenju sredstava preventive društva za osiguranje. Član 34. (Ulaganja izvan BiH) (1) Za ulaganja sredstava društva za osiguranje iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno pribaviti saglasnost Agencije za nadzor, prije samog ulaganja sredstava. (2) O svim promjenama ulaganja u sredstva iz člana 12. stav (3) ovog Pravilnika, društvo za osiguranje je obavezno da obavijesti Agenciju za nadzor u roku 10 dana od dana promjene stanja ulaganja. Član 35. (Prekoračenje ulaganja sredstava) (1) Izuzetno od odredbi čl. 9., 10, 11 i 12. ovog Pravilnika, Agencija za nadzor može na zahtjev, odobriti društvu za osiguranje da za pojedinu vrstu ulaganja sredstava prekorači propisana ograničenja, najviše do 50 % propisanih ograničenja i ne duže od jedne godine, u cilju boljeg i sigurnijeg prinosa na uložena sredstva društva za osiguranje ili sprečavanje gubitaka. (2) Agencija za nadzor može da odobri prekoračenja ulaganja u depozite i vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija BiH, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata i preko iznosa i roka iz stava (1) ovog člana. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana društvo za osiguranje podnosi Agenciji za nadzor uz pregled prekoračenja ulaganja, prije ulaganja sredstava. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (3) ovog člana u slučajevima promjene vrijednosti ulaganja ili promjene visine obaveze iz osnova tehničkih rezervi društvo za osiguranje može tražiti naknadnu saglasnost na prekoračenje ulaganja u roku od 30 dana od dana utvrđivanja istog. (5) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje je dužno dostaviti detaljno obrazloženje ekonomske opravdanosti za prekoračenje ulaganja i procjenu sigurnosti ulaganja ovlaštenog aktuara, odluku o ulaganju sredstava i ugovor o ulaganju sredstava. U slučaju ulaganja u nekretnine dokumentacija treba da sadrži dokumente propisane članom 18 stav (2) ovog Pravilnika. (6) U odlučivanju po zahtjevu Agencija za nadzor može tražiti i drugu dokumentaciju za koju ocjeni da je relevantna za odlučivanje. (7) O zahtjevu za prekoračenje, Agencija za nadzor odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema potpune dokumentacije. (8) U slučajevima kada društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prekoračenje ulaganja iz stava (4) ovog člana, obavezno je podnijeti i plan za usklađivanje ulaganja sredstava sa tačno utvrđenim rokovima usklađenosti. V. OBLIK I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA Član 36. (Rokovi izračuna) Društvo za osiguranje je obavezno za svako tromjesečje izračunati odnosno utvrditi: a) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve životnih osiguranja, b) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz tehničke rezerve neživotnih osiguranja, c) vrijednost i vrste ulaganja finansiranih iz sredstava garantnog fonda odvojeno za neživotna i životno osiguranje. Član 37. (Izvještaji o ulaganju sredstava) (1) Podaci iz člana 26. ovog Pravilnika dostavljaju se Agenciji za nadzor na obrascima: "Obrazac US1N-K-F", "Obrazac US1Ž-K-F", "Obrazac US2-K-F", "Obrazac US3Ž-K-F" i "Obrazac US3N-K-F", koji su sastavni dio ovog Pravilnika. (2) Društvo za osiguranje sačinjava i izvještaj o načinu korištenja sredstava preventive po vrstama osiguranja na obrascu "Obrazac PREV-K-F". Član 38. (Analitički izvještaj o ulaganju sredstava) (1) Društvo za osiguranje je dužno dostavljati i analitičke podatke o ulaganju sredstava i to odvojeno za garantni fond, tehničku rezervu životnih osiguranja i tehničku rezervu neživotnih osiguranja. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se na obrascima: a) Obrazac AU1-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač ili garant BiH, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine; b) Obrazac AU2-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) Obrazac AU3-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini; d) Obrazac AU4-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) Obrazac AU5-K-F: Dionice sa kojima se ne trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira; f) Obrazac AU6-K-F: Zajmovi osigurani založnim pravom na nekretnini; g) Obrazac AU7-K-F: Zajmovi osigurani vrijednosnim papirima; h) Obrazac AU8-K-F: Zajmovi osigurani garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) Obrazac AU9-K-F: Zajmovi u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života; j) Obrazac AU10-K-F: Vlasništvo nekretnine; k) Obrazac AU11-K-F: Nenamjenski depoziti u banci sa sjedištem u BiH; l) Obrazac AU12-K-F: Udjeli i dionice investicijskih fondova koji su registrovani u BiH; m) Obrazac AU13-K-F: Sredstva na računima društva za osiguranje kod poslovne banke; n) Obrazac AU14-K-F: Vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica EU ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantira neki od navedenih subjekata; Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 157 o) Obrazac AU15-K-F: Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemljama članicama EU; p) Obrazac AU16-K-F: Dionice sa kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u zemlji članici EU; q) Obrazac AU17-K-F: Ulaganja uz saglasnost Agencije za nadzor; r) Obrazac AU18-K-F: Ulaganja u udjele privrednih društava. (3) Pisani obrasci iz stava (2) ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika, a obrasci za dostavu u elektronskoj formi su u formatu xls i preuzimaju se sa web stranice Agencije za nadzor: www.nados.ba. (4) U obrascima iz člana 27. i stava (2) ovog člana iskazuju se neto iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. Član 39. (Rokovi za dostavu izvještaja) (1) Društvo za osiguranje je dužno obrasce iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika Agenciji za nadzor dostaviti u pisanoj i elektronskoj formi u sljedećim rokovima: a) za prvo tromjesečje do 30. 04. tekuće poslovne godine; b) za drugo tromjesečje do 31. 07. tekuće poslovne godine; c) za treće tromjesečje do 31. 10. tekuće poslovne godine i d) za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine, odnosno do 31. 03 naredne godine. (2) Uprava društva za osiguranje je obavezna obezbjediti ovlaštenom aktuaru društva za osiguranje sve podatke potrebne za popunjavanje obrazaca iz čl. 27. i 28. ovog Pravilnika. (3) Obrasci iz stava (1) ovog člana moraju biti potpisani od direktora i ovlaštenog aktuara društva za osiguranje. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (Usklađivanje poslovanja društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je obavezno ulaganja sredstava uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu istog. Član 41. (Usklađivanje akata poslovne politike društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje obavezno je da akte poslovne politike propisane ovim Pravilnikom donese, odnosno uskladi sa odredbama ovog Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 42. (Usklađivanje ulaganja u udjele društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Društvo za osiguranje je dužno izvještaj o ulaganjima, iz sredstava tehničke rezerve životnih i neživotnih osiguranja, u udjele u privredna društva do usklađivanja sa odredbama ovog Pravilnika, dostavljati Agenciji za nadzor sa izvještajima iz čl. 37. i 38. ovog Pravilnika, u pisanoj formi i rokovima iz člana 39. ovog Pravilnika. Član 43. (Usklađivanje ulaganja u zajmove i depozite društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje) Sredstva uložena u zajmove i depozite u skladu sa Pravilnikom o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14), na rok duži od roka iz člana 40. ovog Pravilnika, priznat će se kao sredstva za pokriće tehničkih rezervi životnih osiguranja, tehničkih rezervi neživotnih osiguranja i minimalnog garantnog fonda do isteka ugovora o zajmu i ugovora o depozitu. Član 44. (Započeti postupci) Svi započeti postupci izdavanja saglasnosti na prekoračenja ulaganja i ulaganja izvan BiH završit će se u skladu sa ovim Pravilnikom. Član 45. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14).
Pravilnik o vanjskoj reviziji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/18 10.01.2018 revizija Broj 1 - Strana 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. 5 Na osnovu člana 130. stav (1) tačka b), a u vezi sa članom 123. stav (2) i člana 124. stav (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i člana 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 05.12.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvještaja društava za osiguranje i reosiguranje (u daljem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvatanja revizije, odnosno revizorskog izvještaja. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Član 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u vezi sa procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilansom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva nezavisan, odnosno da nije u vezi odnos koji bi mogao dovesti u pitanje nezavisnost i nepristrasnost, što se dokazuje izjavom direktora revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, da izvještaj o reviziji za neko od društava, u periodu od dvije prethodne godine, nije prihvaćen od strane Agencije za nadzor, d) da nije dao pozitivno revizorsko mišljenje u izvještaju o reviziji za društvo kome je, nakon toga, a u vezi sa nepravilnostima i/ili nezakonitostima, u radu u godini na koju se odnosi izvještaj o reviziji, oduzeto odobrenje za rad ili izrečena mjera zabrane raspolaganja imovinom od strane Agencije za nadzor, odnosno nad kojim je otvoren postupak posebne likvidacije, e) da nema bilo kakav direktan ili indirektan finansijski interes u društvu ili kod bilo kog povezanog lica sa društvom, što se potvrđuje izjavama direktora društva i revizorskog društva, ovjerenom kod nadležnog organa, f) da nema bilo kakav drugi odnos koji može kompromitovati njegovu nezavisnu ocjenu. (3) Pored dostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stava (2) ovog člana, koji su sastavni dio prijedloga za izbor vanjskog revizora, za vanjskog revizora je potrebno dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih članom 50. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). (4) Na sva pitanja koja se odnose na reviziju finansijskih izvještaja društva, a koja nisu regulisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i Kodeks profesionalne etike revizora. (5) Uz prijedlog o izboru vanjskog revizora, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti i plan obavljanja revizije od strane revizorskog društva kojemu se namjerava povjeriti obavljanje revizije, uključujući i opis sadržaja planirane revizije po pojedinim područjima kao i planirani sastav revizorskog tima. (6) Prijedlog za izbor vanjskog revizora iz stava (1) ovog člana, društvo podnosi svake godine, najkasnije do 30. septembra za tekuću godinu. (7) Agencija za nadzor će u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga za izbor vanjskog revizora iz stava (6) ovog člana, ukoliko nema primjedbi, izdati saglasnost da predloženi vanjski revizor izvrši reviziju. (8) U slučaju da Agencija za nadzor ima primjedbu na predloženog vanjskog revizora, o tome obavještava društvo u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti uz obrazloženje istih. (9) U slučaju primjedbi na predloženog vanjskog revizora, društvo je u obavezi da dostavi dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor na izbor istog vanjskog revizora u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom(7) i (8) ovog člana. (10) U slučaju da društvo nije u mogućnosti dostaviti dokaze o otklanjanju primjedbi Agencije za nadzor iz stava (8) ovog člana, dužno je predložiti drugog vanjskog revizora uz dostavljanje dokaza o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Pravilnikom i o tome obavijesti Agenciju za nadzor, u roku od 10 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stava (8) ovog člana, nakon čega će Agencija za nadzor provesti postupak utvrđen stavom (7) i (8) ovog člana. Član 3. (Postupak vanjske revizije) (1) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu: a) Revidiranja finansijskih i konsolidiranih finansijskih izvještaja društava za osiguranje, konsolidiranih finansijskih izvještaja grupe osiguravača i konsolidiranih finansijskih izvještaja koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, te mješovitog osiguravajućeg holdinga, odnosno društava za reosiguranje, koje društvo sastavlja na osnovu Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Međunarodnih računovodstvenih standarda, Međunarodnih revizorskih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: finansijski izvještaji), b) provjeravanja pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koje društvo sastavlja na osnovu podzakonskih akata Agencije za nadzor, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 69 c) provjere i ocjenjivanja organizacije i djelotvornosti poslovnih funkcija, a posebno rada interne kontrole, interne revizije, kadrovske osposobljenosti, te kvalitete općih akata društva i njihove primjene, d) provjere i ocjenjivanja funkcionisanja informacionog sistema, pravila i načina upravljanja rizicima u poslovanju i ulaganjima i e) davanja ocjene o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor. (2) Provjera i ocjenjivanje iz stava (1) tačka d) će se vršiti u skladu sa minimalnim standardima koje će propisati Agencija za nadzor. Član 4. (Sačinjavanje revizorskog izvještaja) Revizorski izvještaj društva sačinjava se na osnovu obavljene revizije, a u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o osiguranju, Međunarodnim revizijskim standardima, pravilima revizijske struke i drugim pravilima i propisima, poštujući Kodeks profesionalne etike revizora. Član 5. (Obaveze vanjskog revizora) (1) Vanjski revizor obavezan je davati mišljenja o tome jesu li finansijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidirani i konsolidirani) sastavljeni u skladu sa propisima i standardima struke. (2) Tokom obavljanja revizije, vanjski revizor je obvezan odmah obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje, b) težu prevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izvještajima, d) teže kršenje internih akata društva za osiguranje, e) kao i ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. (3) Vanjski revizori također su dužni obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj činjenici iz stava (2) ovoga člana za koju saznaju tokom obavljanja revizije u društvu koje ima usku povezanost u smislu člana 2. tačke s) Zakona o osiguranju. (4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu st. (2) i (3) ovoga člana od strane vanjskog revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između vanjskog revizora i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila. III. MINIMALNI SADRŽAJ REVIZIJE I REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE Član 6. (Sadržaj revizorskog izvještaja) (1) Revizorski izvještaj sadrži: a) izvještaj i mišljenje revizora o finansijskim izvještajima, b) dodatne izvještaje društva, c) analize uz finansijske i dodatne izvještaje, d) ostale relevantne nalaze u skladu sa propisima. (2) Vanjski revizor potpisuje mišljenje izrađeno na osnovu pojedinačnih izvještaja i analiza društva, utvrđenih na osnovu revizije društva iz člana 4. ovog Pravilnika. Član 7. (Postupanja društva po preporukama) Revizor je dužan dati ocjenu o postupanju društva po preporukama provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanredne revizije ukoliko je provedena. Član 8. (Revizija u slučaju statusnih promjena društva) U slučaju statusne promjene društva, vanjski revizor je dužan izvršiti reviziju finansijskih izvještaja koji su sačinjeni prema stanju na dan upisa promjene u registar, dati svoje mišljenje, a društvo je isto, zajedno s finansijskim izvještajima, dužno dostaviti Agenciji za nadzor u roku od 60 dana od dana promjene. Član 9. (Revizorski izvještaji) Izvještaji iz člana 6. stava (1) tačka a) i b). ovog Pravilnika su: a) finansijski izvještaji (bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u kapitalu, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz finansijske izvještaje), b) izvještaj o stanju i promjenama kapitala i garantnog fonda, odnosno ispunjavanja uvjeta u skladu sa Pravilnikom o elementima i kontroli margine solventnosti, c) izvještaj o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja, d) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, ne uključujući matematičku rezervu, e) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava matematičke rezerve, f) izvještaj o stanju i strukturi ulaganja garantnog fonda, g) izvještaj o načinu vođenja poslovnih knjiga, h) izvještaj o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti Agenciji za nadzor, i) izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, j) izvještaj o finansijskim transakcijama s povezanim licima, k) izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima društvo ima sklopljen ugovor o posredovanju, l) izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor i preporukama iz provedene revizije za prethodnu finansijsku godinu i vanrednu reviziju ukoliko je provedena, m) izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika kojima je izloženo društvo, n) izvještaj o radu interne revizije, o) izvještaj o funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema, p) izvještaj o organizaciji društva, efikasnosti poslovnih funkcija i kadrovskoj osposobljenosti. Član 10. (Analize uz revizorski izvještaj) Uz izvještaje iz člana 9. ovog Pravilnika, vanjski revizor obavezno prilaže i analize iz člana 6. stav (1) tačka c) koje se odnose na: a) finansijske i statističke izvještaje, b) analizu o stanju i promjenama tehničkih rezervi društva, c) analizu o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda, d) način vođenja poslovnih knjiga, Broj 1 - Strana 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. e) osnovne pokazatelje poslovanja (ekonomičnost, rentabilnost, profitabilnost, likvidnost, solventnost, efikasnost rješavanja odštetnih zahtjeva), f) organizaciju društva, efikasnosti poslovnih funkcija, funkcionisanju i kvaliteti informacionog sistema i kadrovskoj osposobljenosti. Član 11. (Analiza finansijskih i statističkih izvještaja) (1) Analiza bilansnih pozicija, pored ostalog, obavezno sadrži prikaz: a) vrijednosti i strukture nematerijalnih sredstava, kao i uvjeta pod kojima su navedena ulaganja izvršena i ocjenu navedenih uvjeta u odnosu na tržišne, b) vrijednosti i strukture nekretnina (posebno namijenjenih za obavljanje djelatnosti osiguranja i investicijskih nekretnina - ulaganja), stepena amortizovanosti i evidencije o vlasništvu, c) vrijednosti, strukture i stepena završenosti nekretnina i opreme u pripremi, d) dugoročnih finansijskih ulaganja, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, e) učešća u kapitalu zavisnih, povezanih i ostalih pravnih lica, sa nazivom, iznosom, procentom učešća društva u kapitalu i podacima o ukupnoj strukturi vlasništva tih lica, f) kratkoročnih finansijskih plasmana, posebno u povezana pravna lica, po strukturi i ročnosti, kao i podatke o uvjetima pod kojima su plasirana sredstva sa ocjenom tih uvjeta u odnosu na tržišne uvjete i usklađenosti plasmana sa vrstom poslova osiguranja koje društvo obavlja, g) potraživanja po osnovu premije data po vrstama osiguranja, ročnoj strukturi i ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima; h) potraživanja po osnovu učešća u naknadi šteta sa ispravkom vrijednosti, te podacima o najvećim dužnicima, i) ostalih potraživanja, uključujući i potraživanja iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., po strukturi i ročnosti, ispravci vrijednosti tih potraživanja, sa podacima o najvećim dužnicima, kao i poseban prikaz međusobnih potraživanja i obaveza i njihovom izvršavanju kod zajedničkih ulaganja, j) vrijednosti i strukture aktivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, k) iznosa i strukture kapitala društva i garantnog fonda, obračuna margine solventnosti, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, l) dioničara društva sa kvalifikovanim udjelom, kao i podatke o povezanosti dioničara, podatke o vlasnicima pravnih lica, koja su dioničari društva, sve do krajnjih vlasnika u lancu vlasništva - fizičkih lica, m) vrijednosti i strukture dugoročnih i kratkoročnih rezervisanja, kao i ocjenu usklađenosti sa propisima, n) dugoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, o) kratkoročnih obaveza, po strukturi i ročnosti, posebno prema povezanim licima, p) obaveza za štete i njihovoj usklađenosti sa propisanim ili ugovorenim rokovima za isplatu šteta, q) obaveza prema Zaštitnom fondu Federacije BiH, r) ostalih obaveza, posebno prema povezanim licima, obaveza iz specifičnih poslova, zajedničkih ulaganja i sl., s) vrijednosti i strukture pasivnih vremenskih razgraničenja, promjena u toku godine, sa obrazloženim stavom o izvršenim razgraničenjima, t) likvidnosti i solventnosti društva, nakon analize i ocjene stanja i realnosti potraživanja i obaveza. (2) Za sve vrste plasmana i potraživanja obavezno se navode podaci o vrsti, odnosno strukturi, vrijednosti, ročnosti, ispravci vrijednosti, osnovanosti i realnosti otpisa, kao i pojedinačni podaci o najvećim dužnicima. (3) Analiza bilansa stanja obavezno sadrži i prikaz strukture rizične aktive i ocjenu o rezervama za taj dio aktive, kao i van bilansnu evidenciju. (4) Analiza bilansa uspjeha društva, pored ostalog, obavezno sadrži podatke o: a) poslovnim prihodima i rashodima, b) ostvarenoj premiji osiguranja po vrstama, prihodu od premije, rasporedu bruto premije osiguranja prema propisima i internim aktima društva, svim vrstama datih popusta na premiju, usklađenosti sa propisima i uticaju odobrenih popusta na poslovni rezultat, c) ostvarenim poslovnim rashodima, odnosno troškovima poslovanja i njihovoj pokrivenosti obračunatim režijskim dodatkom, d) ostvarenim finansijskim prihodima i rashodima, a posebno sa povezanim licima, e) ostalim prihodima i rashodima, f) finansijskom rezultatu, po segmentima prihoda i rashoda, a posebno se daje obrazloženje u slučaju gubitka, sa detaljnijim pregledom strukture one grupe prihoda i rashoda u okviru koje je ostvaren gubitak. Član 12. (Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja) Izvještaj i analiza o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja mora sadržavati najmanje: a) stanje tehničkih rezervi osiguranja na početku godine, stanje tehničkih rezervi osiguranja na kraju godine i promjene stanja tehničkih rezervi osiguranja tokom godine, b) opis metoda koje društvo primjenjuje za utvrđivanje tehničkih rezervi osiguranja (ako je društvo promijenilo metodu izračunavanja tehničkih rezervi osiguranja vanjski revizor mora pojasniti promjenu i učinak na finansijski rezultat i položaj društva), kao i ocjenu pouzdanosti i kvaliteta podataka i pretpostavki, c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 13. (Izvještaj i analiza o stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, matematičke rezerve i garantnog fonda) Pojedinačni izvještaji i analize o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi, posebno matematičke rezerve i garantnog fonda društva mora sadržavati najmanje: a) kratak opis stanja i strukture ulaganja sredstava u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima Agencije za nadzor, kojima se reguliše ulaganje sredstva društva, s uporednim tabelarnim prikazom prethodne godine, b) stanje ulaganja sredstava na početku godine, na kraju godine i promjene stanja ulaganja tokom godine, Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 71 c) u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti dostavlja se preporuka vanjskog revizora, d) objašnjenja u vezi ispunjavanja preporuka vanjskog revizora iz prethodnih godina, e) mišljenje o stanju i strukturi ulaganja sredstava, te o sigurnosti, isplativosti i tržišnosti ulaganja, ročnosti ulaganja, raznovrsnosti i disperziji ulaganja, kao i o valutnoj i vremenskoj usklađenosti. Član 14. (Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga) (1) Izvještaj i analiza o načinu vođenja poslovnih knjiga uključuje mišljenje vanjskog revizora o načinu vođenja poslovnih knjiga društva, uz navođenje eventualnih nepravilnosti ili slabosti koje su utvrđene tokom revizije, kao i rizika koji iz tih slabosti proizlaze. (2) Vanjski revizor naročito ispituje i daje ocjenu o tome da li se, na način iz stava (1) ovog člana i u skladu sa propisima, vodi evidencija obrazaca "stroge evidencije", po vrstama osiguranja, u društvu i kod zaduženih lica, kao i evidencija šteta po vrstama osiguranja. Član 15. (Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koji se dostavljaju Agenciji za nadzor) Izvještaj o ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvještaja koje društvo dostavlja Agenciji za nadzor uključuje mišljenje revizora o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti. Kriterij ispravnosti i potpunosti je između ostalog i usaglašenost s revidiranim finansijskim izvještajima. Član 16. (Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenih politika) Izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim politikama, uključuje opis metoda upotrebljenih pri vrednovanju pojedinih bilansnih i vanbilansnih stavki kao i navođenje upotrebljenih računovodstvenih politika. Član 17. (Izvještaj o transakcijama sa povezanim licima) (1) Analiza finansijskih transakcija sa povezanim licima sadrži nazive, odnosno ime i prezime, povezanih lica sa kojima je društvo obavljalo finansijske transakcije, vrstu povezanosti, pravni ili drugi osnov transakcije, vrstu i vrijednost izvršenih transakcija, te mišljenje vanjskog revizora o uticaju izvršenih transakcija na finansijski rezultat i položaj društva. (2) Pod povezanim licima u smislu ovog Pravilnika se smatraju lica definisana Zakonom o osiguranju i utvrđena u podzakonskim aktima. Član 18. (Izvještaj o posrednicima u osiguranju) (1) Izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima je društvo zaključilo ugovor o posredovanju, uključuje podatke o obračunatoj i isplaćenoj proviziji posredniku, kao i ostvarenoj premiji putem posrednika po vrstama osiguranja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana se sačinjava posebno za posrednike - fizička lica, posrednike - pravna lica i javna preduzeća - poštanske operatere i banke. Član 19. (Izvještaj o postupanjima društva po nalozima Agencije za nadzor) Izvještaj o postupanju društva po nalozima Agencije za nadzor sadržava ocjenu vanjskog revizora o postupanju po svakom nalogu. U slučaju nepostupanja društva po nalogu Agencije za nadzor, izvještaj mora sadržavati mišljenje vanjskog revizora o uticaju neprovođenja istog na istinit i fer pregled finansijskih izvještaja društva i efekat istog na kontinuitet poslovanja društva. Član 20. (Izvještaj o poštivanju pravila o upravljanju rizicima) (1) Vanjski revizor dužan je provjeriti i ocijeniti pravila, politike i procedure društva za identificiranje, mjerenje, praćenje i ograničavanje rizika kojima je društvo izloženo u svom poslovanju, kao i primjenu navedenih akata o čemu mora izraditi izvještaj o upravljanju i ograničavanju rizika društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis vrsta rizika kojima je društvo izloženo u svojem poslovanju, b) procjenu politika i procedura koje se odnose na upravljanje pojedinim rizikom, kao i provedbu istih, c) nedostatke u upravljanju pojedinim rizikom, d) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti identificiranja, mjerenja i upravljanja pojedinim rizikom, e) preporuke koje se odnose na eventualne korekcije pri izračunu kapitala i adekvatnosti kapitala, te na upravljanje rizikom likvidnosti i solventnosti, kao i na ostale rizike kojima je društvo izloženo, f) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti i djelotvornosti sistema internih kontrola, vezano uz upravljanje pojedinim rizikom, g) mišljenje o postupanju društva na osnovu preporuka interne revizije, h) mišljenje o postupanju društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina, i) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje politika i procedura upravljanja rizicima. (3) Vanjski revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1). Član 21. (Izvještaj o djelovanju interne revizije) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti djelotvornost interne revizije te izraditi izvještaj o radu interne revizije. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) kratak opis rada interne revizije s podacima o stručnoj osposobljenosti zaposlenih u internoj reviziji (navesti ime i prezime lica koja posjeduju certifikat ovlaštenog internog revizora), b) mišljenje vanjskog revizora o radu interne revizije (revizor procjenjuje djeluje li interna revizija na način propisan zakonom i općim aktima, da li je interni revizor nezavisan, obavlja li poslove prema pravilima struke, procjenjuje li zakonitost poslovanja društva, te primjerenost i djelotvornost sistema internih kontrola na način da osigura sigurno i razumno upravljanje društvom), c) popis eventualnih nedostataka u radu interne revizije društva i rizika koji iz njih proizilaze, d) mišljenje o postupcima društva u vezi sa internom revizijom, s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina za unapređenje funkcije interne revizije, e) preporuke vanjskog revizora za poboljšanje djelotvornosti interne revizije. (3) Revizor je dužan ispuniti i potpisati Upitnik koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2). Broj 1 - Strana 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 1. 2018. Član 22. (Izvještaj o kvaliteti informacionog sistema) (1) Vanjski revizor je dužan provjeriti i ocijeniti stanje i kvalitet informacionog sistema o čemu mora izraditi izvještaj o kvaliteti informacionog sistema. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana sadrži ocjenu koja se odnosi na stanje i adekvatnost upravljanja informacionim sistemom u skladu sa međunarodno priznatim standardima i okvirima za reviziju informacionog sistema, korištenjem metoda i postupaka za reviziju informacionog sistema zasnovanih na procjeni rizika. (3) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati najmanje: a) usklađenost djelovanja informacionog sistema s poslovnim ciljem i propisanim internim procedurama poslovanja, b) učinkovitost djelovanja informacionog sistema, c) politike i organizaciju sigurnosti i zaštite informacionog sistema i podataka, d) sigurnost baze podataka (stroge evidencije o zaključenim policama i prijavljenim štetama itd.), e) primjerenost vanjskih, sistemskih i ostalih kontrola, f) tehnološka opremljenost, g) eventualno uočene slabosti i rizici sistema, h) mišljenje vanjskog revizora o adekvatnosti upravljanja informacionim sistemom, i) preporuke koje se odnose na unapređenje sistema i otklanjanje uočenih slabosti, j) mišljenje o postupcima društva s obzirom na preporuke vanjskog revizora iz prethodnih godina. Član 23. (Mišljenje vanjskog revizora) (1) Mišljenje u izvještaju vanjskog revizora izražava se isključivo kao: a) pozitivno ili neuvjetno mišljenje, odnosno mišljenje da su finansijski izvještaji društva tačno i objektivno sačinjeni, da su potpuno u skladu sa propisima Agencije za nadzor, međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i da je revizija u potpunosti obavljena, b) mišljenje sa rezervom, odnosno mišljenje da postoje određeni problemi vezani za izvještaje društva kao što su nedostatak dokaznog materijala, odstupanje finansijskih izvještaja ili njihovih dijelova od međunarodnih računovodstvenih standarda, međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, propisa Agencije za nadzor i ograničenja u obimu postupka revizije, itd., c) negativno mišljenje, odnosno mišljenje da finansijski izvještaji društva nisu tačno i objektivno sačinjeni i da nisu u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i propisima Agencije za nadzor, d) suzdržano mišljenje, odnosno suzdržavanje od davanja mišljenja o finansijskim izvještajima društva kada vanjski revizor zaključi da postoji ozbiljna sumnja u sposobnost društva za daljnje uspješno poslovanje i sadrži napomenu da vanjski revizor ne preuzima nikakvu odgovornost za tačnost i objektivnost izvještaja koji su bili predmet postupka revizije. (2) Revizorski izvještaj, potpisuju i ovjeravaju ovlašteni revizor, u svoje ime, kao i odgovorna osoba revizorskog društva u ime revizorskog društva. Član 24. (Objavljivanje revizorskog izvještaja) (1) U roku od četiri mjeseca od okončanja finansijske godine društvo je u obavezi Agenciji za nadzor dostaviti izvještaj o obavljenoj vanjskoj reviziji zajedno sa revizorskim mišljenjem. (2) Revidirani finansijski izvještaj iz člana 124. Zakona o osiguranju se objavljuje u roku i na način definisan stavom (1) ovog člana, a sadržaj sažetka revidiranog izvještaja čine: skraćene šeme bilansa uspjeha i bilansa stanja, uključujući i vanbilansnu evidenciju, revizorsko mišljenje, mišljenje ovlaštenog aktuara te osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora, odbora za reviziju i ovlaštenog aktuara društva. Sažetak ne sadrži priloge i analize. Sažetak revidiranog finansijskog izvještaja mora biti dostupan najmanje pet godina na internet stranici društva za osiguranje (web stranici). IV. NEPRIHVATANJE REVIZORSKOG IZVJEŠTAJA Član 25. (Neprihvatanje revizorskog izvještaja) (1) Agencija za nadzor neće prihvatiti revizorski izvještaj o provedenoj reviziji izvještaja definisanih čl. 6. i 9. ovog Pravilnika, ako utvrdi da je isti sastavljen protivno odredbama Zakona o osiguranju, odredbama ovog Pravilnika i drugim podzakonskim aktima Agencije za nadzor, te zakona kojima se uređuje revizija i pravila revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišljenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama. (2) Revizorski izvještaj je neprihvatljiv Agenciji za nadzor ako postoje odstupanja između revidiranih finansijskih izvještaja i stanja u društvu koje je Agencija za nadzor utvrdila neposrednim i/ili posrednim nadzorom. (3) Ako postoje razlozi za sumnju u istinitost, ispravnost i potpunost izvještaja o reviziji, Agencija za nadzor može u postupku nadzora da zahtijeva korekciju od strane istog vanjskog revizora i/ili zahtijeva provjeru izvještaja o reviziji od strane drugog vanjskog revizora. (4) O ustanovljenim propustima, nepravilnostima i/ili nezakonitostima u obavljenoj reviziji u radu vanjskog revizora Agencija za nadzor može obavijestiti organ nadležan za nadzor društava za reviziju. (5) U slučaju neprihvatanja revizorskog izvještaja, Agencija za nadzor sljedeće dvije kalendarske godine neće odobriti izbor navedenog vanjskog revizora za bilo koje društvo registrovano kod Agencije za nadzor. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vanjskoj reviziji ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/16). Član 27. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-3284-2/17 05. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 10. 1. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 73 PRILOG 1. UPITNIK O UPRAVLJANJU RIZICIMA I UTICAJ NA ADEKVATNOST KAPITALA 1) Da li je adekvatnost kapitala izračunata u skladu s propisima Agencije za nadzor? 2) Da li je društvo pravilno i redovno izvještavalo Agenciju za nadzor o kapitalu i adekvatnosti kapitala? 3) Raspolaže li društvo dovoljnim kapitalom s obzirom na obim i vrstu poslova u osiguranju te pripadajuće rizike? 4) Ima li društvo izrađen plan za formiranje potrebne visine kapitala kako bi udovoljilo propisanoj adekvatnosti, u slučaju ugrožene adekvatnosti kapitala? 5) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova životnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? 6) Da li je garantni fond umanjen za odbitne stavke za obavljanje poslova neživotnog osiguranja izračunat u skladu s propisima Agencije za nadzor? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je odgovor negativan, potrebno je navesti odstupanja. PRILOG 2. UPITNIK O RADU INTERNE REVIZIJE 1) Ima li društvo organiziranu internu reviziju kao samostalni organizacijski dio koji je funkcionalno i organizacijski odvojen od drugih organizacijskih dijelova? 2) Da li je interna revizija neposredno podređena upravi društva? 3) Da li su u društvu definisana pravila i strategije djelovanja interne revizije u saglasnosti s nadzornim odborom? 6) Ima li interna revizija stalan i cjelovit nadzor nad poslovanjem društva? 7) Djeluje li interna revizija u skladu sa načelima struke i standardima interne revizije, Etičkim kodeksom internih revizora te pravilima rada interne revizije? 8) Obavlja li internu reviziju društva barem jedno lice koje posjeduje certifikat ovlaštenog internog revizora u skladu sa zakonima koji regulišu ovu oblast? 9) Da li lica koja obavljaju posao interne revizije obavljaju i neke druge poslove u društvu? 10) Da li su lica koja obavljaju poslove interne revizije, članovi uprave društva? 11) Odobrava li odbor za reviziju društva godišnji plan i program interne revizije, kao i trogodišnji (strateški) plan interne revizije? 12) Da li odbor za reviziju društva obavještava/upoznaje nadzorni odbor društva o godišnjem planu i programu interne revizije, kao i trogodišnjem (strateškom) planu interne revizije? 13) Izdaje li interna revizija najmanje dva puta godišnje izvještaj o internoj reviziji u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 14) Dostavlja li interna revizija upravi društva i nadzornom odboru polugodišnje i godišnje izvještaje u skladu sa Pravilnikom o internoj reviziji u društvu za osiguranje ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:13/09)? 15) Uvrštava li uprava društva na dnevni red skupštine godišnje izvještaje interne revizije? 16) Ako je pregledom poslovanja utvrđeno kršenje pravila upravljanja rizicima što bi za posljedicu moglo imati nelikvidnost ili nesolventnost, odnosno sigurnost poslovanja, obavještava li interna revizija upravu društva, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva redovno o svojim nalazima? 17) Ako pregledom poslovanja interna revizija utvrdi da je uprava društva kršila pravila upravljanja rizicima, obavještava li odbor za reviziju i nadzorni odbor? 18) Da li je interna revizija utvrdila obzirom na veličinu društva i obim poslovanja, dovoljno učinkovit sistem interne revizije? 19) Da li je interna revizija u potpunosti upoznata s politikama društva? Upisuje se odgovor DA ili NE. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenje. Na temelju članka 130. stavak (1) točka b), a u svezi sa člankom 123. stavak (2) i člankom 124. stavak (2) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", 23/17) i članka 12. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine na 9. sjednici održanoj 5.12.2017., donosi PRAVILNIK O VANJSKOJ REVIZIJI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom se propisuje način izbora vanjskog revizora, postupak vanjske revizije društava za osiguranje i reosiguranje, minimalni sadržaj revizije i revizorskog izvješća društava za osiguranje i reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo), razlozi i način neprihvaćanje revizije, odnosno revizorskog izvješća. II. IZBOR VANJSKOG REVIZORA I POSTUPAK VANJSKE REVIZIJE Članak 2. (Izbor vanjskog revizora) (1) Skupština društva imenuje vanjskog revizora, uz prethodno pribavljanje suglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) na prijedlog za izbor vanjskog revizora. (2) Vanjski revizor pored ispunjavanja uvjeta utvrđenih propisima o računovodstvu i reviziji, koje dokazuje rješenjem o izdavanju dozvole za rad, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da u godini na koju se odnosi revizija, nije kod istog društva obavljao usluge u svezi s procjenom vrijednosti društava, aktuarske usluge, interne revizije, menadžerske usluge i usluge ljudskih resursa, pravne i stručne usluge koje se odnose na proces revizije, savjetodavne, brokerske, dilerske ili investicijske usluge, što se potvrđuje izjavom direktora društva i izjavom direktora revizorskog društva ovjerenom kod nadležnog organa, b) da u društvu u kojem obavlja reviziju u prethodnoj godini nije ostvario više od 50% ukupnog prihoda, što se dokazuje odgovarajućom knjigovodstvenom dokumentacijom - bilancom uspjeha i izjavom o naplaćenoj naknadi za obavljenu reviziju u tom društvu, c) da je u odnosu na društvo i dioničare društva neovisan, odnosno da nije u svezi odnos koji bi
Pravilnik o nadzoru FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 29.11.2017 SN FBiH 106/18 nadzor Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 79 Члан 19. (Поступање субјекта надзора по мјерама) (1) Субјект надзора дужан је да, у року утврђеном у Акту Агенције за надзор, отклони утврђене незаконитости и/или неправилности и Агенцији за надзор достави извјештај о извршењу наложених мјера. (2) Уз извјештај из става (1) овог члана прилажу се исправе и докази. (3) Агенција за надзор може, на основу извјештаја из става (1) овог члана, извршити надзор (контролу) извршења мјера, у обиму који је неопходан, у циљу утврђивања да ли су незаконитости и/или неправилности отклоњене. (4) Уколико је извјештај из става (1) овог члана непотпун Агенција за надзор може наложити допуну извјештаја са роком за достављање. (5) У случају да се на основу извјештаја утврди да незаконитости и/или неправилности нису отклоњене Агенција за надзор подузима друге мјере у складу са Законом. (6) У случају да се на основу извјештаја и контроле извршења мјера, утврди да су незаконитости и/или неправилности отклоњене или дјелимично отклоњене, Агенција за надзор доноси рјешење. III. СЛУЖБЕНА ЛЕГИТИМАЦИЈА Члан 20. (Овлаштена лица Агенције за надзор) (1) Овлаштена лица Агенције за надзор које проводи надзор има службену легитимацију. (2) Службена легитимација из става (1) овог члана је јавна исправа којом се доказује овлаштење за провођење надзора у смислу овог Правилника и идентитет лица које је овлаштено да проводи надзор. (3) Овлаштено лице Агенције за надзор је дужно да приликом надзора покаже службену легитимацију субјекту надзора. Члан 21. (Службена легитимација) (1) Директор Агенције за надзор ће посебном одлуком прописати изглед, садржај, увјете, замјену те престанак важења службене легитимације. (2) Изданим службеним легитимацијама надлежни одјел Агенције за надзор води посебну евиденцију. IV. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 22. (Праћење извршење мјера) Овлаштена лица Агенције за надзор која су обавиле посредни и непосредни надзор, на основу којих је издато рјешење са мјерама према субјекту надзора, прате и воде евиденцију о извршењу наложених мјера и роковима. Члан 23. (Примјена других закона) На поступак провођења надзора примјењују се одговарајуће одредбе Закона о управном поступку, ако Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању, Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности и овим Правилником није другачије уређено. Члан 24. (Поступци) Поступци надзора који нису завршени у вријеме ступања на снагу овог Правилника окончат ће се према одредбама Правилника о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15), ако нису у супротности са Законом о осигурању, Законом о посредовању у приватном осигурању и Законом о осигурању од одговорности за моторна возила и остале одредбе о обавезном осигурању од одговорности. Члан 25. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог Правилника престаје да важи Правилник о надзору ("Службене новине Федерације БиХ", број 99/15). Члан 26. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осам дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-1/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 128. stav (2) tačka g), čl. 130. i čl. 140. stav (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), člana 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), člana 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici održanoj 27. 10. 2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera u skladu sa odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor). Član 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrovane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezana lica definisana zakonima iz oblasti osiguranja. Član 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i Број 92 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora. (2) Pored odredbi iz stava (1) ovog člana, pod nadzorom se podrazumijeva i uvid u postojanje i primjenu akata i procedura u subjektu nadzora i postupanje po naloženim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju subjekata nadzora. (3) U okviru nadzora Agencija za nadzor prati i zahtijeva trajnu ispunjivost obaveza iz osiguranja, a u okviru toga posebno na stvaranje dostatnih osigurateljno tehničkih rezervi i ulaganje u odgovarajuću imovinu. Član 4. (Ovlasti Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor provodi nadzor nad subjektom nadzora po službenoj dužnosti. (2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja, Agencija za nadzor može ovlastiti i ovlaštenog revizora i/ili ovlaštenog aktuara ili drugo stručno osposobljeno lice. Član 5. (1) Nadzor nad subjektom nadzora provode ovlaštena lica Agencije za nadzor. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor su dužna da povjerena ovlaštenja izvršavaju savjesno, nepristrasno i profesionalno, pridržavajući se svih važećih propisa, pravila struke i Etičkog kodeksa Agencije za nadzor. Član 6. (Obaveza davanja informacija subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora je dužan da Agenciji za nadzor u propisanim rokovima dostavlja propisane izvještaje i podatke, te da ovlaštenim licima Agencije za nadzor omogući pristup u poslovne prostorije, osigura odgovarajuće prostorije i zaposlene, daje na uvid i odmah dostavi traženu dokumentaciju i isprave, omogući pristup i uvid u elektronska i druga sredstva komunikacije instalirana kod subjekta nadzora, baze podataka, spise, poslovne knjige i drugu dokumentaciju, da daje izjave u usmenoj ili pisanoj formi o okolnostima ili činjenicama bitnim za obavljanje nadzora te izjašnjenja na zapisnik i da osigura sve ostale uvjete za nesmetano provođenje nadzora. (2) Za provođenje nesmetanog nadzora iz stava (1) ovog člana odgovoran je direktor subjekta nadzora, a prilikom provođenja nadzora nad povezanim licima na tržištu osiguranja nadležan je direktor ili lice određeno statutom. (3) Dokumentacija, podaci, informacije i saznanja do kojih se dođe u postupku nadzora predstavljaju službenu tajnu. II. VRSTE, NAČIN I POSTUPAK PROVOĐENJA NADZORA A. Vrste i način provođenja nadzora Član 7. (Vrste i način provođenja nadzora) (1) Vrste nadzora koje provodi Agencija za nadzor su: neposredni nadzor, posredni nadzor i posebne istrage. (2) Posredan nadzor se provodi u sjedištu Agencije za nadzor prikupljanjem, pregledom, analizom i provjerom dostavljenih izvještaja, obavijesti, dokumentacije i podataka, koja podrazumijeva analizu statističkih i finansijskih izvještaja, ili po potrebi dodatnih izvještaja i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja i uočavanjem promjena u poslovanju subjekta nadzora. (3) Neposredan nadzor se provodi u prostorijama subjekta nadzora, pregledom akata, poslovnih knjiga, dokumentacije i drugih evidencija subjekata nadzora i povezanih lica. (4) Posebne istrage se provode na osnovu saznanja da postoji osnovana sumnja o nezakonitom i nepravilnom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora i kada se osnovano vjeruje da se dokumenti skrivaju u cilju prikrivanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili da postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo, odnosno da bi dokumenti mogli biti uništeni ili izmijenjeni kako bi se prikrile nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ili počinjenje krivičnog djela, kojom prilikom Agencija za nadzor oduzima ili kopira dokumente. (5) Posebna istraga iz stava (4) ovog člana može se provoditi i na osnovu prijave treće osobe koja mora biti obrazložena i potkrijepljena činjenicama iz kojih proizilazi osnovana sumnja za radnje iz stava (4) ovog člana. (6) Agencija za nadzor prilikom obavljanja neposrednog nadzora i posebnih istraga, ima pravo da ulazi u poslovne prostorije subjekta nadzora. B. Dinamika provođenja nadzora Član 8. (Dinamika nadzora) (1) Prema dinamici i učestalosti obavljanja neposrednog nadzora i posrednog nadzora, Agencija za nadzor provodi: kontinuirani nadzor, redovni nadzor i vanredni nadzor. (2) Kontinuirani nadzor se vrši stalnim praćenjem poslovanja i aktivnosti subjekata nadzora na tržištu osiguranja, proučavanjem stanja i kretanja na tržištu osiguranja i stalnom analizom izvještaja i druge dokumentacije koju su subjekti nadzora dužni dostavljati Agenciji za nadzor u skladu sa odredbama zakona, podzakonskih akata i drugih propisa. (3) Redovan nadzor se provodi u skladu sa operativnim planom rada Agencije za nadzor na osnovu godišnjeg plana rada Agencije za nadzor, a koji može biti posredan i neposredan. Podaci o redovnom nadzoru iz operativnog plana rada Agencije za nadzor nisu dostupni javnosti. (4) Vanredan nadzor se provodi u slučajevima kada Agencija za nadzor utvrđuje da li je subjekt nadzora postupio po rješenju Agencije za nadzor o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju, na osnovu prijave o nepravilnom i nezakonitom poslovanju ili postupanju subjekata nadzora, prije ili nakon obavljenog prijenosa portfelja, prije otvaranja redovne ili prinudne likvidacije društva za osiguranje ili reosiguranje. Podaci o vanrednom nadzoru nisu dostupni javnosti. (5) Vanredni nadzor se provodi kao neposredni nadzor i posebna istraga. C. Postupak provođenja posrednog i neposrednog nadzora Član 9. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora obuhvata sve radnje poduzete u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti u predmetnom nadzoru. (2) Ovlaštena lica Agencije za nadzor imaju pravo da od subjekta nadzora, bez ograničenja, zahtijevaju stavljanje na uvid i dostavljanje akata u skladu sa članom 6. stav (1) ovog Pravilnika. Član 10. (Posredni nadzor) (1) Posredni nadzor se provodi kontinuiranim pregledom i analizom statističkih, finansijskih i dodatnih izvještaja, te druge dokumentacije koju subjekti nadzora u skladu sa podzakonskim aktima i dodatnim zahtjevima dostavljaju Agenciji za nadzor. (2) Posredni nadzor provodi najmanje jedna ovlaštena osoba Agencije za nadzor. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 81 (3) U slučaju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u poslovanju sačinjava se zapisnik o nadzoru koji sadrži nalaz. (4) Nalaz sadrži podatke sa detaljnim opisom činjenica u pregledu predmeta nalaza, izvore na osnovu kojih su činjenice utvrđene i druge relevantne podatke, kao i pravnu kvalifikaciju uočenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti u odnosu na propis, a u zavisnosti od predmeta nadzora i subjekta nadzora. Član 11. (Neposredni nadzor) (1) Redovni neposredni nadzor ili vanredni nadzor pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor. (2) Posebna istraga pokreće se zaključkom koji donosi direktor Agencije za nadzor, uz konsultaciju sa stručnim kolegijem Agencije za nadzor o čemu se sačinjava poseban zapisnik. (3) Zaključak iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži: a) naziv subjekta nadzora, b) mjesto provođenja nadzora, c) predmet nadzora, koji mora biti konkretno određen, d) podatke o ovlaštenim licima koja će obaviti nadzor, s određivanjem koordinatora nadzora, e) vrijeme trajanja nadzora i rok za izradu zapisnika o nadzoru. (4) Redovni neposredni nadzor i vanredni nadzor provode najmanje dvije ovlaštene osobe Agencije za nadzor. Član 12. (Obavještenje o nadzoru) (1) Na osnovu zaključka iz člana 11. stav (1) ovog Pravilnika sačinjava se obavijest o redovnom nadzoru ili vanrednom nadzoru. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana, osim u slučaju vanrednog nadzora, dostavlja se subjektu nadzora najkasnije 10 dana prije datuma određenog za početak nadzora, sa pozivom članova uprave subjekta nadzora na usmeni razgovor u Agenciju za nadzor, kojem prisustvuje i direktor Agencije za nadzor, a u vezi sa planiranim nadzorom. (3) Za posebnu istragu ne dostavlja se obavijest u roku predviđenom u stavu (2) ovog člana. (4) U slučaju vanrednog nadzora, koordinator nadzora uručuje subjektu nadzora obavještenje o nadzoru neposredno prije početka nadzora. Član 13. (Sačinjavanje zapisnika o nadzoru) (1) Po provedenom nadzoru (posrednom i neposrednom) ovlaštena lica sastavljaju zapisnik o nadzoru. (2) Zapisnik o nadzoru iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) podatke o subjektu nadzora; b) predmet nadzora; c) osnov za pokretanje postupka nadzora; d) vrijeme i mjesto nadzora; e) podatke o licima koja su prisustvovala neposrednom nadzoru i njihovoj funkciji kod subjekta nadzora; f) podatke o ovlaštenim licima Agencije za nadzor koja su provela postupak nadzora; g) popis zakonske regulative na temelju koje se obavljao nadzor, h) podatke o odgovornoj osobi, i) nalaz, koji sadrži podatke iz člana 10. stav (4) ovog Pravilnika; j) pouku o pravu na prigovor iz člana 15. ovog Pravilnika; k) broj protokola i datum; l) potpisi ovlaštenih lica Agencije za nadzor. Član 14. (Rokovi za sačinjavanje zapisnika) (1) Ovlaštena lica koja su izvršila nadzor, dužna su da sačine i potpišu zapisnik o nadzoru u tri primjerka. (2) Zapisnik o izvršenom neposrednom nadzoru sačinjava se u roku od 20 dana od dana poduzimanja zadnje radnje na utvrđivanju činjeničnog stanja. (3) U opravdanom slučaju u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja pri razmatranju dokumentacije i izradi zapisnika, najmanje dvoje ovlaštenih lica Agencije za nadzor (od toga jedan član je koordinator nadzora) u cilju pribavljanja dodatne dokumentacije odnosno neposrednog uvida u akte, mogu otići u nadzor u prostorije subjekta nadzora uz usmenu obavijest upućenu subjektu nadzora. (4) Izuzetno, rok iz stava (2) ovog člana može se produžiti odlukom direktora Agencije za nadzor na prijedlog koordinatora nadzora koje je predmetni nadzor izvršilo i uz saglasnost pomoćnika direktora, a najduže do 15 dana. (5) Zapisnik se dostavlja direktoru i predsjedniku nadzornog odbora subjekta nadzora pravnog lica, direktoru i predsjedniku upravnog odbora Zaštitnog fonda Federacije BiH, odnosno direktoru društva za posredovanje u osiguranju, fizičkom licu - posredniku u osiguranju, fizičkom licu - ovlaštenom aktuaru, u roku od tri dana od dana sačinjavanja istog. Član 15. (Rokovi za prigovor subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru. (2) Prigovor iz stava (1) ovog člana se dostavlja Agenciji za nadzor osiguranja u roku od 10 dana od dana prijema zapisnika o nadzoru. (3) Ukoliko subjekt nadzora ne podnese prigovor u propisanom roku, smatra se da je saglasan sa nalazom konstatovanim u dostavljenom zapisniku o nadzoru. Član 16. (Odlučivanje o prigovoru subjekta nadzora) (1) O prigovoru na zapisnik o nadzoru Agencija za nadzor odlučuje u roku od 10 dana od dana prijema istog i ukoliko je potrebno sačinjava dodatak zapisniku o nadzoru. (2) Na dodatak zapisnika o nadzoru subjekt nadzora nema pravo prigovora. Član 17. (Posebne odredbe) (1) U slučaju saznanja da postoje lica koja obavljaju djelatnost osiguranja bez potrebnih odobrenja, Agencija za nadzor će provesti nadzor radi utvrđivanja takvih činjenica. (2) Ukoliko se nadzorom utvrdi tačnost saznanja navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija za nadzor će poduzeti sve potrebne aktivnosti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi ta lica prestala sa radom i bila sankcionisana zbog takvog postupanja. Član 18. (Mjere nadzora) (1) Agencija za nadzor nakon provedenog nadzora i utvrđivanja činjeničnog stanja, nalaže mjere nadzora (u daljem tekstu: Akti). (2) Akti iz stava (1) ovog člana sadrže operativna ograničenja obuhvaćena nadzorom, pojedinačne naloge, rokove trajanja ograničenja, rok izvršenja naloga, naredbi, zahtjeva i drugih akata koji predstavljaju službenu tajnu. (3) Akte iz stavka (1) ovog člana Agencija za nadzor izdaje u formi rješenja, koje je konačno i protiv koga se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Број 92 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. Član 19. (Postupanje subjekta nadzora po mjerama) (1) Subjekt nadzora dužan je da, u roku utvrđenom u Aktu Agencije za nadzor, otkloni utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti i Agenciji za nadzor dostavi izvještaj o izvršenju naloženih mjera. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana prilažu se isprave i dokazi. (3) Agencija za nadzor može, na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana, izvršiti nadzor (kontrolu) izvršenja mjera, u obimu koji je neophodan, u cilju utvrđivanja da li su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene. (4) Ukoliko je izvještaj iz stava (1) ovog člana nepotpun Agencija za nadzor može naložiti dopunu izvještaja sa rokom za dostavljanje. (5) U slučaju da se na osnovu izvještaja utvrdi da nezakonitosti i/ili nepravilnosti nisu otklonjene Agencija za nadzor poduzima druge mjere u skladu sa Zakonom. (6) U slučaju da se na osnovu izvještaja i kontrole izvršenja mjera, utvrdi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene ili djelimično otklonjene, Agencija za nadzor donosi rješenje. III. SLUŽBENA LEGITIMACIJA Član 20. (Ovlaštena lica Agencije za nadzor) (1) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koje provodi nadzor ima službenu legitimaciju. (2) Službena legitimacija iz stava (1) ovog člana je javna isprava kojom se dokazuje ovlaštenje za provođenje nadzora u smislu ovog Pravilnika i identitet lica koje je ovlašteno da provodi nadzor. (3) Ovlašteno lice Agencije za nadzor je dužno da prilikom nadzora pokaže službenu legitimaciju subjektu nadzora. Član 21. (Službena legitimacija) (1) Direktor Agencije za nadzor će posebnom odlukom propisati izgled, sadržaj, uvjete, zamjenu te prestanak važenja službene legitimacije. (2) Izdanim službenim legitimacijama nadležni odjel Agencije za nadzor vodi posebnu evidenciju. IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (Praćenje izvršenje mjera) Ovlaštena lica Agencije za nadzor koja su obavile posredni i neposredni nadzor, na osnovu kojih je izdato rješenje sa mjerama prema subjektu nadzora, prate i vode evidenciju o izvršenju naloženih mjera i rokovima. Član 23. (Primjena drugih zakona) Na postupak provođenja nadzora primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku, ako Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju, Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti i ovim Pravilnikom nije drugačije uređeno. Član 24. (Postupci) Postupci nadzora koji nisu završeni u vrijeme stupanja na snagu ovog Pravilnika okončat će se prema odredbama Pravilnika o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15), ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju u privatnom osiguranju i Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Član 25 (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o nadzoru ("Službene novine Federacije BiH", broj 99/15). Član 26. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-1/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 128. stavak (2) točka g), članka 130. i članka 140. stavak (6) Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), članka 12. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05, 8/10 i 30/16), članka 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 7. sjednici, održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O NADZORU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Uvodne odredbe) Ovim Pravilnikom se bliže propisuju vrste, način i postupak provođenja nadzora nad učesnicima na tržištu osiguranja (u daljnjem tekstu: subjekt nadzora), postupak izdavanja naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, poduzimanje nadzornih i drugih mjera, rokovi za izvršenje naloga i trajanje mjera sukladno odredbama zakona kojima se uređuje tržište osiguranja, a koje provodi i izriče Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor). Članak 2. (Subjekti nadzora) Subjekti nadzora su: - Društva za osiguranje, - Društva za reosiguranje, - Podružnica društva za osiguranje i reosiguranje sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, - Podružnice društava za osiguranje iz Republike Srpske koje su registrirane u Federaciji Bosne i Hercegovine, - Društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, - Posrednici u osiguranju, - Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine, - Ovlašteni aktuari i - Povezane osobe definirane zakonima iz oblasti osiguranja. Članak 3. (Predmet nadzora) (1) Pod nadzorom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se uvid u zakonitost rada i postupanja subjekta nadzora, te nalaganje i provođenje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i akata subjekta nadzora.
Pravilnik o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 27/18 osiguranja,reosiguranje Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 95 прихватања, смањења, избјегавања или пријеноса ризика. (3) Информације и документација морају бити разумљиве и транспарентне. V. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 15. (Доношење аката) (1) Друштво је дужно ускладити своје пословање с одредбама овог Правилника најкасније у року од 90 дана од дана ступања на снагу овог Правилника. (2) Друштво може да успостави више стандарде у односу на стандарде прописане овим Правилником. (3) Друштво је до успостављања система управљања ризицима у складу с одредбама овог Правилника дужно управљати ризицима у складу са одредбама Закона, подзаконским актима донесеним на основу истог и интерним актима друштва. Члан 16. (Ступање на снагу) Овај Правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 021-2951-3/17 27. октобра 2017. године Сарајево Предсједник Стручног савјета Мр sci. Едита Калајџић, с. р. Na osnovu člana 60. stav (3), člana 61. stav (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SISTEMU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sistem upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju (u daljem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sistema upravljanja rizicima u društvu za osiguranje, odnosno u društvu za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovnog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju. Član 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja: 1. Funkcija, unutar sistema upravljanja, predstavlja internu sposobnost društva da obavlja konkretne zadatke. 2. Kontrolne funkcije su: funkcija praćenja usklađenosti, funkcija interne revizije i funkcija upravljanja rizicima. 3. Rizik u smislu ovog Pravilnika, predstavlja opasnost da budući neizvjesni događaji, postupci, neiskorišteni resursi i potencijali, uzrokuju nemogućnost ostvarenja poslovnih ciljeva društva. 4. Tehnike smanjenja rizika u smislu ovog Pravilnika su sve tehnike koje omogućuju društvu da prenese dio svojih rizika ili sve svoje rizike na drugu pravnu osobu. 5. Proces upravljanja rizicima uključuje definisanje i dokumentovanje profila rizičnosti društva, te usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću za preuzimanje rizika. 6. Rizični profil društva u smislu ovog Pravilnika, obuhvata procjenu svih rizika kojima je ili kojima bi moglo biti izloženo društvo u svom poslovanju. II. SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA Član 3. (Obaveza uspostave) (1) Društvo je dužno uspostaviti djelotvoran sistem upravljanja koji osigurava stabilno i razumno upravljanje poslovima, a što između ostalog, obuhvata i djelotvoran sistem upravljanja rizicima. (2) Sistem iz stava (1) ovog člana treba najmanje uključivati odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom podjelom odgovornosti te djelotvoran sistem izvještavanja. (3) Sistem upravljanja rizicima zasniva se i usklađuje sa veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom poslovnih aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlja. (4) Sistem upravljanja rizicima treba biti djelotvoran i dobro integrisan u organizacijsku strukturu i postupke odlučivanja društva, te na primjeren način uzimati u obzir osobe koje upravljaju društvom ili nositelje drugih ključnih funkcija. Član 4. (Područja obuhvata) (1) Sistem upravljanja rizicima obuhvaća strategije, procese i postupke izvještavanja nužne za identificiranje, mjerenje, praćenje i upravljanje rizicima te kontinuirano izvještavanje na pojedinačnoj i grupnoj osnovi, o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te o međuzavisnosti tih rizika, a podliježe redovnom internom pregledu u cilju njegovog unapređenja. (2) Sistem upravljanja rizicima pokriva najmanje sljedeća područja: a) preuzimanje rizika i oblikovanje rezervi; b) upravljanje imovinom i obavezama; c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obaveze, d) upravljanje rizikom (ne)likvidnosti i rizikom koncentracije, e) upravljanje operativnim rizikom, f) reosiguranje i druge tehnike smanjenja rizika. (3) Društvo je dužno uspostaviti, dokumentovati i primjenjivati pisana pravila koja se odnose na sistem upravljanja rizicima te osigurati da se ista pravila provode na najmanje područja iz stava (2) ovog člana. (4) U okviru sistema upravljanja rizicima društvo obavlja vlastitu procjenu rizika i solventnosti, koja je sastavni dio poslovne strategije i uzima se u obzir pri donošenju strateških odluka društva. (5) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana donosi Uprava uz odobrenje Nadzornog odbora društva i ista se prilagođavaju u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu upravljanja ili području poslovanja. (6) Pisana pravila iz stava (3) ovog člana podliježu internom pregledu najmanje jednom godišnje, te ih je potrebno redovno ažurirati. Број 92 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (7) Društvo je dužno osigurati jasnu podjelu poslovnih funkcija i spriječiti sukob interesa. (8) Ovlasti i odgovornosti potrebno je definisati na način da zaposlenicima odgovornima za preuzimanje ili upravljanje rizicima na operativnom nivou ne mogu istovremeno biti povjereni nadzor i kontrola istih. (9) Ako potpuno razdvajanje poslovnih funkcija nije primjereno zbog veličine društva, tada je društvo dužno osigurati izbjegavanje i upravljanje sukobom interesa na drugi način. (10) Uprava društva ima krajnju odgovornost za efikasnost cjelokupnog sistema upravljanja rizicima. (11) U djelovanju sistema upravljanja rizicima moraju sudjelovati svi zaposlenici društva. (12) Uprava društva mora biti informisana o rizicima kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, na način da ih može identificirati, pratiti i procijeniti njihove uticaje na poslovanje društva, te mora donijeti odgovarajuće mjere upravljanja istima. (13) Cjelokupan sistem upravljanja rizicima potrebno je dokumentovati na način da je Upravi društva, kao i trećim osobama, u svakome trenutku moguće razumijevanje djelovanja pojedinog procesa unutar sistema upravljanja rizicima. Član 5. (Funkcija upravljanja rizicima) (1) Društvo je dužno u okviru sistema upravljanja rizicima ustrojiti neovisnu funkciju upravljanja rizicima na način da takva funkcija olakšava provedbu sistema upravljanja rizicima. (2) Društvo je dužno u sklopu funkcije upravljanja rizicima osigurati obavljanje najmanje sljedećih poslova: - identificiranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - analiza i procjena odnosno mjerenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - praćenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - nadziranje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - definisanje rizičnog profila društva, odnosno, tolerancije rizika i sposobnosti prihvatanja rizika, u skladu sa strategijama, - stalno praćenje profila rizičnosti društva, uz uspostavljanje sistema ranog upozorenja i prevencije rizika, u vezi sa ispunjenjem zakonom definisanih uslova stalnog održavanja likvidnosti i solventnosti; - provjeru primjene i djelotvornosti postupaka i mjera za upravljanje rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju; - izvještavanje Uprave društva o upravljanju rizicima; - sudjelovanje u izradi, provođenju i preispitivanju Strategije upravljanja rizicima, kao i drugih internih akata te postupaka i mjera iz domene upravljanja rizicima društva; - savjetovanje Uprave društva vezano za utvrđivanje profila rizičnosti društva, te praćenje utvrđenog profila rizičnosti; - doprinositi uspostavi djelotvornog sistema internih kontrola; - davanje prijedloga i preporuka za primjereno i učinkovito upravljanje rizicima; - provođenje testiranja otpornosti na stres; - provođenje ostalih provjera koje su potrebne za djelotvoran sistem kontrole rizika. (3) Društvo je dužno nositelju funkcije upravljanja rizicima osigurati potrebne ovlasti i pristup svim podacima bitnim za ispunjavanje gore navedenih poslova. (4) Društvo mora osigurati da nositelj funkcije upravljanja rizicima bude kvalificiran za poslove koje obavlja te da raspolaže odgovarajućim znanjima u području djelatnosti osiguranja ili drugih srodnih finansijskih usluga, vještinama i iskustvom kako bi mogao obavljati te obrazložiti metode i načine obavljanja gore navedenih poslova. (5) Poslovi za koje je zadužen nositelj funkcije upravljanja rizicima moraju biti dokumentirani i transparentni. (6) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je svoje poslove obavljati s pažnjom dobrog stručnjaka. (7) Uprava društva mora osigurati odgovarajuću interakciju s nositeljem funkcije upravljanja rizicima. Član 6. (Strategija upravljanja rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti Strategiju upravljanja rizicima kojom će jasno definisati, opisati i dokumentovati sistem upravljanja rizicima, sklonost preuzimanja rizika društva, kao i politiku upravljanja rizicima društva. (2) Strategija treba sadržavati najmanje: - opis rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo, a koji proizlaze iz glavnih karakteristika poslovanja društva; - limite navedenih rizika društva; - sposobnost nosivosti rizika društva; - ciljeve i opća načela politika upravljanja rizicima; - opis sistema izvještavanja o rizicima na nivou društva; - organizaciju rada sistema upravljanja rizicima, zajedno s opisom ovlasti i odgovornosti; - povezanost procjene ukupnih potreba u vezi sa solventnošću s anticipativnom procjenom vlastitih rizika društva, regulatornim kapitalnim zahtjevima i limitima rizika. (3) Uprava društva najmanje jednom godišnje dužna je preispitati Strategiju upravljanja rizicima, njenu usklađenost s rizičnim profilom društva, poslovnom strategijom i drugim relevantnim parametrima. (4) Strategiju upravljanja rizicima potrebno je ažurirati u slučaju značajnijih promjena rizičnog profila društva, te u slučaju drugih promjena bitnih za poslovanje društva, a naročito u slučaju značajnijih izmjena poslovne politike i strategije društva, odnosno promjena u makroekonomskom okruženju. (5) Usvojenu Strategiju upravljanja rizicima društvo je dužno dostaviti bez odgode na saglasnost Agenciji za nadzor. Član 7. (Interni akti o upravljanju rizicima) (1) Uprava društva dužna je usvojiti, dokumentirati i primjenjivati politike i ostale interne akte o upravljanju pojedinim rizicima ili grupom srodnih rizika kojima je društvo izloženo ili kojima može biti izloženo. (2) Interni akti iz stava (1) ovog člana najmanje trebaju sadržavati: - opis svakog poslovnog procesa društva, - opis procesa upravljanja pojedinim rizikom, - metode identificiranja, procjene odnosno mjerenja rizika, - konkretne mjere praćenja i nadzora rizika, kao i sistem ranog otkrivanja rizika, - mjere za ublažavanje pojedinačnih rizika i pravila za primjenu tih mjera, Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 97 - način i učestalost dodatnih provjera kao i postupanje u slučaju nepovoljnih rezultata dodatnih provjera, - testiranje otpornosti na stres, - izvještavanje o rizicima, - kao i uticaj rizika na poslovanje, likvidnost i kapitalnu adekvatnost društva. (3) Politike i ostali interni akti o upravljanju rizicima moraju obuhvaćati najmanje područja navedena u članu 4. stav 2. ovog Pravilnika, a u skladu sa specifičnim rizičnim profilom društva mogu sadržavati i ostala područja. (4) Uprava društva dužna je u okviru politika i ostalih internih akata definisati i opisati pojedine procesne korake, organe društva i odgovorne nosioce izvršenja zadataka, ovlasti i odgovornosti učesnika procesa, odnosno odgovarajuću organizacijsku strukturu upravljanja pojedinim rizikom, potrebne resurse i zahtjeve, rizike i kritične tačke procesa, te način kontrole procesa unutar društva. III. RIZIK Član 8. (Identifikacija rizika) (1) U svrhu identifikacije rizika društvo je obavezno da precizno definiše, klasifikuje i kontinuirano prati rizike kroz sve poslovne procese, na svim funkcionalnim i organizaciono hijerarhijskim nivoima poslovne strukture društva, imajući u vidu: a) usklađenost poslovanja, b) utvrđene ciljeve društva (strateški, godišnji i operativni), c) ekonomičnost, efektivnost i efikasnost, d) pouzdano i blagovremeno izvještavanje, e) zaštitu resursa u slučaju zloupotrebe, f) nastanak rizika i njihov uticaj i g) unutrašnje i vanjske informacije koje ukazuju na rizik u okviru sistema ranog upozorenja. (2) Društvo je obavezno da identifikaciju rizika provodi kroz dvije faze: a) početna identifikacija rizika, u procesu strateškog planiranja i b) kontinuirana identifikacija rizika, što podrazumijeva stalnu provjeru identifikovanih odnosno identifikaciju novih rizika. Član 9. (Procjena) (1) Radi mjerenja rizika društvo je obavezno da vrši kvantitativnu i kvalitativnu procjenu potencijalnih i/ili stvarnih odstupanja od poslovnih ciljeva pod dejstvom pojedinačnog, odnosno sveukupnog rizika. (2) Kvantitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva procjenu rizika na osnovu mjerenja vjerovatnoće pojavljivanja i veličine potencijalnog gubitka i njihovog uticaja na likvidnost i solventnost društva. (3) Kvalitativno mjerenje/procjena rizika, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva određivanje značajnosti rizika, određujući im određeni rang, odnosno prioritet. Član 10. (Vrste rizika) Internim aktom društva propisani sistem upravljanja rizicima obuhvata ocjenu i prevencije i svih drugih rizika, pojedinačno i ukupno, kojima je izloženo ili može biti izloženo društvo u svom poslovanju u skladu sa zakonom, a naročito sljedeće rizike: a) Rizik osiguranja u pravilu predstavlja rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obaveza iz ugovorenog osiguranja zbog nemogućnosti društva da apsorbuje preuzete rizike svojstvene djelatnosti osiguranja koju obavlja, a uključuje rizike: 1) neadekvatno određene premije i neadekvatne tarifne politike, 2) neadekvatno formiranje tehničkih rezervi, 3) neadekvatne procjene rizika koji se preuzima u osiguranje, 4) neadekvatno određivanje nivoa samopridržaja društva ili preuzimanje rizika većih od iznosa samopridržaja društva, odnosno neprenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva u suosiguranje i reosiguranje, 5) katastrofalnih šteta usljed prirodnih katastrofa i sličnih nepredvidivih događaja, 6) posebne rizike životnog i neživotnog osiguranja koji proizilaze iz promjene visine, trenda i volatilnosti (odstupanja od očekivanih): stopa smrtnosti (rizik smrtnosti i rizik dugovječnosti), stopa isteka, raskida, obnove i otkupa ugovora o osiguranju (rizik isteka osiguranja), stopa invalidnosti i bolesti (rizik oboljevanja), te promjene momenta nastanka i učestalosti osiguranih slučajeva, kao i visine isplate pri nastanku tih slučajeva, 7) ostale rizike (profesionalne i tehničke) koji zavise od prirode, obima i uvjeta poslovanja društva. b) Tržišni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva koji direktno ili indirektno proističe iz kretanja i volatilnosti tržišnih cijena sredstava, obaveza i finansijskih instrumenata, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) promjene kamatnih stopa, 2) promjene valutnih kurseva, 3) promjene cijena vrijednosnih papira, 4) promjene cijena nepokretnosti, 5) rizik prinosa, 6) rizik konkurencije, 7) neadekvatno prilagođavanje zahtjevima korisnika usluga osiguranja, 8) ostale tržišne rizike koji zavise od prirode, vrste, obima i uslova poslovanja društva kao i tržišta na kojem posluje. c) Rizik deponovanja i ulaganja sredstava društva (investicijski rizici) je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju koji proističe iz ulaganja sredstava društva i volatilnosti prinosa od investicija, a uključuje naročito sljedeće rizike: 1) rizik mogućeg smanjenja vrijednosti investicije (usljed promjene deviznih kurseva, kreditnog i tržišnog rizika, promjena na finansijskom tržištu), 2) rizik otežane utrživosti i posljedične nelikvidnosti zbog nemogućnosti blagovremenog unovčavanja investicije, 3) rizik loše procjene investicije, 4) rizik neusklađenosti i volatilnosti dinamike priliva prinosa od investicija u odnosu na dinamiku dospijeća obaveza, 5) rizik koncentracije u određeni oblik imovine, 6) nemogućnost naplate: investiranih i deponovanih sredstava, prinosa od investiranih i deponovanih sredstava, zakupa, 7) ostale rizike deponovanja i investiranja sredstava društva. d) Operativni rizik je rizik gubitka ili mogućeg nastanka negativnih efekata na poslovanje i finansijske rezultate društva usljed neadekvatnih unutrašnjih poslovnih Број 92 - Страна 98 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. procesa, zaposlenika, sistema ili spoljnih događaja, a naročito obuhvata sljedeće rizike: 1) rizik pogrešnog i neodgovarajućeg izbora direktora, članova uprave, nadzornog odbora i organa u društvu koji vrši nadzor, kao i lica kojima je povjereno rukovođenje pojedinim funkcijama, organizacionim dijelovima ili poslovima društva, 2) rizik pogrešnog i neadekvatnog izbora, rasporeda i zapošljavanja zaposlenika u društvu (neovisno o stručnim kvalifikacijama i potrebnogoptimalnog broja izvršilaca poslova, zapošljavanje prema rođačkim i sličnim vezama, itd.), 3) rizik neadekvatne organizacije rada i ukupnog poslovanja društva, 4) rizik pogrešnog i ekonomski štetnog ugovaranja poslova, 5) rizik prevara, korupcije, mita, zloupotreba i drugih nezakonitih aktivnosti kao i rasipništva zaposlenih lica i članova organa društva, 6) ugovaranja, organizovanja i obavljanja poslova osiguranja suprotno propisima, internim aktima i pravilima struke osiguranja, 7) odsustva odgovarajućeg sistema internih kontrola, procedura i radnih postupaka, 8) neadekvatnog upravljanja informacionim sistemima društva, 9) ostale operativne rizike koji zavise od prirode, obima, složenosti i uvjeta poslovanja društva. e) Kreditni rizik je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju društva zbog promjena u kreditnom položaju izdavaoca finansijskih instrumenata, zajmoprimaca, drugih ugovornih strana i bilo kojih dužnika kojima je izloženo društvo u obliku koncentracija rizika neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, rizika prinosa ili tržišnog rizika. f) Rizik likvidnosti predstavlja rizik od nemogućnosti društva da unovči svoja ulaganja i drugu imovinu kako bi bilo likvidno i sposobno da izmiruje u ugovorenim rokovima i iznosima svoje dospjele obaveze, a naročito obuhvata sljedeće rizike: rizik neadekvatnog upravljanja imovinom i obavezama društva, rizik pogrešne procjene, evidentiranja, prezentacije i objavljivanja vrijednosti imovine i obaveza društva, njegovih prihoda, rashoda i rezultata poslovanja, rizik nemogućnosti prodaje imovine društva prema vrijednosti iskazanoj u poslovnim knjigama, kao i nemogućnosti naplate od izvršene prodaje te imovine, rizik ročne neusklađenosti imovine i obaveza i ostale rizike likvidnosti. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane obuhvata rizike nemogućnosti naplate: investiranih i deponovanih sredstava, zajmova, zakupnina, potraživanja po osnovu osiguranja, saosiguranja, reosiguranja i retrocesije, te ostale rizike neispunjenja obaveza druge ugovorne strane. Rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane proizilazi naročito iz koncentracije izloženosti društva drugoj ugovornoj strani, kada je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. g) Koncentracijski rizik obuhvata sve izloženosti riziku kod kojih je potencijalni gubitak toliko veliki da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva. h) Ostali značajni rizici koji se procjenjuju i kojima je izloženo ili može biti izloženo poslovanje društva obuhvataju: 1) pravni rizik koji obuhvata rizik nastanka gubitka u poslovanju društva usljed propuštanja usklađivanja poslovanja i akata društva sa propisima, 2) rizik nalaganja nadzornih i drugih mjera od strane Agencije za nadzor ili drugog nadležnog organa, 3) rizik iz ugovora koji se ne mogu u cjelini ili djelimično izvršiti, 4) rizik iz mogućih gubitaka sporova, 5) rizik iz neadekvatnih - neefikasnih procedura vezanih za sprečavanje pranja novca, 6) ostale pravne rizike, 7) rizik poslovnog okruženja ili strateški rizik odnosno rizik neprilagođavanja promjenama u okruženju, 8) rizik pogoršanja ugleda društva na tržištu, 9) rizici po osnovu poslova koje je društvo povjerilo trećim licima, 10) rizici uvođenja novih usluga, poslovnih aktivnosti i procesa, 11) rizici po osnovu preuzetih garancija, jemstava i drugih oblika obezbjeđenja izmirenja obaveza društva ili trećih lica, 12) ostali rizici koji zavise od prirode, obima i složenosti poslovanja društva. Član 11. (Praćenje rizika) (1) U svrhu praćenja i blagovremene prevencije identifikovanih i eventualno novih rizika društvo je obavezno da obezbijediprimjeni: a) sistem ranog upozorenja rizika, b) praćenje promjena u rizičnom profilu, c) praćenja sposobnosti prihvatanja rizika, d) praćenja efektivnosti i efikasnosti upravljanja rizicima i e) predlaganje mjera u svrhu poboljšanja upravljanja rizicima u društvu. (2) Praćenje rizika provodi se u skladu sa ukupnim rizičnim profilom društva, kao i u skladu sa učestalošću i vrstom promjena u poslovnom okruženju. Član 12. (Sistem ranog otkrivanja rizika) (1) Sistem ranog otkrivanja rizika se zasniva na praćenju i identifikaciji upozoravajućih signala koji upozoravaju na mogućnost nastanka gubitaka, odnosno negativnih poremećaja (problema) u poslovanju društva koji mogu prouzročiti ugrožavanje ili neispunjavanje pojedinačnih ili svih kriterija – propisanim Zakonom o osiguranju i podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog, kao i poduzimanje preventivnih i korektivnih aktivnosti. (2) Sistem ranog otkrivanja rizika minimalno obuhvata praćenje pokazatelja u okviru pet ključnih poslovnih aspekata i to: a) Finansijama društva - u knjigovodstvu, u periodičnim finansijskim izvještajima društva, pokazateljima na berzi, statističkim i aktuarskim izračunima; b) Tržište na kojem posluje društvo; c) Unutrašnjoj organizaciji, ključnim kadrovima i menadžmentu društva, d) Operativnom poslovanju društva, i e) Bankarskim podacima i aktivnostima, te promjenama na bankovnim računima društva. Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 99 (3) Sistem ranog otkrivanja rizika realizuju zaduženi nosioci u sistemu upravljanja rizicima društva, svaki u okviru njegovih propisanih nadležnosti i odgovornosti, te ovlašteni organi internog i eksternog nadzora i kontrole poslovanja, imovine i obaveza društva. (4) Za efikasnu organizaciju, uspostavu sistema ranog otkrivanja rizika i definisanje preventivnih i korektivnih aktivnosti odgovorna je uprava društva. Član 13. (Registar rizika i Izvještaj o upravljanju rizicima) (1) Društvo je obavezno da uspostavi i vodi registar rizika koji služi za dokumentovanje rezultata upravljanja rizicima i praćenje predloženih i preduzetih mjera, odnosno pruža ključne informacije o rizicima društva, koji sadrži najmanje sljedeće: a) opis/identifikacija rizika sistematizovani po vrstama i kategorijama rizika, b) naziv organizacione jedinice odnosno nosioca rizika odgovornog za preuzimanje rizika/upravljanje identifikovanim rizikom, c) pokretače, odnosno uzroke rizika, d) rezultate procjene odnosno mjerenja rizika, učestalost tj. vjerovatnoća nastanka, uticaj rizika, materijalni značaj, mogućnost otkrivanja i drugi kriteriji koji mogu da utiču na procjenu, e) kvantitativne i kvalitativne procjene identifikovanih rizika, f) limite procijenjenih rizika, g) referentne vrijednosti na koje rizici utiču, h) sposobnost prihvatanja rizika, i) međudjelovanje (međuzavisnost) sa drugim rizicima i j) mjere prevencije-kontrole i minimiziranja rizika. (2) Registar rizika revidira se u slučaju promjene rizičnog profila društva, a najmanje jednom godišnje. (3) Registar rizika je baza podataka za sve informacije o rizicima i mora da pruža jasnu sliku o aktuelnom rizičnom profilu društva, te o mogućim gubicima iz pojedinačnih rizika, kako bi uprava društva mogla pravovremeno da preduzme odgovarajuće mjere upravljanja rizicima. (4) Nositelj funkcije upravljanja rizicima dužan je najmanje jednom godišnje sastaviti Izvještaj o upravljanju rizicima. (5) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da uprava društva bude jasno obavještena najmanje o sljedećem: a) ukupnom rizičnom profilu društva; b) promjenama rizičnog profila društva; c) mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju preduzeti ili su preduzete radi prevencije i ovladavanja rizikom; d) informacije o prekoračenju limita, e) podatke o pozitivnim i negativnim promjenama u pokazateljima poslovanja koje upućuju ili mogu upućivati na promjenu ukupne izloženosti društva riziku; f) rezultatima djelovanja sistema upravljanja rizicima prethodno definisanog Strategijom upravljanja rizicima; g) nadolazećim promjenama u sistemu upravljanja rizicima. (6) Izvještaj o upravljanju rizicima mora biti sastavljen na način da je i trećim osobama iz istog moguće jasno razumjeti ukupni rizični profil i djelovanje odnosno rezultate sistema upravljanja rizicima društva. (7) Društvo je obavezno dostaviti Agenciji za nadzor Izvještaj o upravljanju rizicima u zakonskim rokovima propisanim za dostavu finansijskih izvještaja. IV. ČUVANJE PODATAKA I DOKUMENTACIJE Član 14. (Dokumentovanje) (1) Sve informacije i dokumentacija nužne za djelovanje sistema upravljanja rizicima te korištene u pojedinim fazama procesa upravljanja rizicima moraju biti adekvatno pohranjene u društvu i dostupne upravi društva, kao i uposlenicima uključenima u pojedine procese upravljanja rizicima. (2) Društvo je obavezno da na odgovarajući način dokumentuje način upravljanja, prevencije i ovladavanja pojedinačnim rizicima, uključujući i razloge prihvatanja, smanjenja, izbjegavanja ili prijenosa rizika. (3) Informacije i dokumentacija moraju biti razumljive i transparentne. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 15. (Donošenje akata) (1) Društvo je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (2) Društvo može da uspostavi više standarde u odnosu na standarde propisane ovim Pravilnikom. (3) Društvo je do uspostavljanja sistema upravljanja rizicima u skladu s odredbama ovog Pravilnika dužno upravljati rizicima u skladu sa odredbama Zakona, podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog i internim aktima društva. Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2951-3/17 27. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Na temelju članka 60. stavak (3), članka 61. stavak (8), čl. 128. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor, na 7. sjednici održanoj 27.10.2017. godine, donosi PRAVILNIK O VRSTAMA I SUSTAVU UPRAVLJANJA RIZICIMA U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE I DRUŠTVU ZA REOSIGURANJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim Pravilnikom se detaljnije uređuje sustav upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje sukladno Zakonu o osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), a naročito pitanja: vrste rizika u obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, bliži uvjeti i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima, kao i način uređivanja sustava upravljanja rizicima u društvu za osiguranje odnosno u društvu za reosiguranje (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovitog poslovanja. (2) Odredbe ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na grupaciju.
Pravilnik o postupku redovne likvidacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 likvidacija,osiguranje,reosiguranje PRAVILNIK O POSTUPKU REDOVNE LIKVIDACIJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak redovne likvidacije društva za osiguranje i društva za reosiguranje (u daljem tekstu: društvo za osiguranje). II. REDOVNA LIKVIDACIJA Odjeljak A. Provođenje redovne likvidacije i likvidatori Član 2. (Redovna likvidacija) Redovna likvidacija provodi se u društvu za osiguranje nakon donošenja odluke Skupštine o prestanku društva za osiguranje i dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), na istu. Član 3. (Likvidatori) (1) Redovnu likvidaciju provode najmanje dva likvidatora. (2) Odluku o broju likvidatora donosi skupština društva za osiguranje, od kojih jednog ovlašćuje za zastupanje društva u pravnom prometu u postupku redovne likvidacije. (3) Likvidatori preuzimaju ovlaštenja organa društva za osiguranje, zastupaju društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji i odgovorni su za zakonitost poslovanja društva. Član 4. (Postavljanje likvidatora) (1) Za likvidatora se u pravilu postavljaju članovi uprave društva za osiguranje. (2) Izuzetno, za likvidatora se može postaviti i drugo lice koje mora ispunjavati uvjete iz člana 36. Zakona o osiguranju. (3) Odluku o imenovanju likvidatora društvo za osiguranje dostavit će bez odgađanja Agenciji za nadzor i nadležnom sudu radi upisa likvidatora društva za osiguranje u sudski registar. (4) U slučaju promjene likvidatora, društvo za osiguranje dužno je da o imenovanju novog likvidatora bez odlaganja obavijesti Agenciju za nadzor. Član 5. (Imenovanje likvidatora) (1) Narednog dana od dana dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor na odluku o prestanku društva za osiguranje nadzorni odbor društva za osiguranje imenuje likvidatore. (2) Odobrenje za obavljanje poslova osiguranja prestaje da važi danom davanja saglasnosti Agencije za nadzor na Odluku o prestanku društva za osiguranje. Član 6. (Započinjanje redovne likvidacije) (1) Redovna likvidacija počinje narednog dana od dana donošenja odluke o imenovanju likvidatora. (2) Likvidator je dužan, narednog dana od dana donošenja Odluke o prestanku društva za osiguranje, Skupštine društva za osiguranje, istu dostaviti Agenciji za nadzor. (3) Odluku o pokretanju postupka redovne likvidacije likvidator će objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva lista koji izlaze u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, ukoliko je društvo za osiguranje poslovalo u Republici Srpskoj preko podružnice, u roku od pet dana od donošenja iste. (4) Narednog dana od dana prijema odluke iz stava (1) ovog člana likvidatori uzimaju u posjed imovinu društva za osiguranje. Član 7. (Dužnosti likvidatora) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su sačiniti likvidacioni bilans sa danom početka redovne likvidacije, okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu društva za osiguranje i podmiriti obaveze društva za osiguranje. (2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori ne mogu ulaziti u nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase. Član 8. (Obavještavanje povjerilaca) (1) Likvidatori su dužni, pisanim putem, o odluci o pokretanju postupka redovne likvidacije obavijestiti svakog poznatog povjerioca društva za osiguranje, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka redovne likvidacije. (2) Povjerioci čije je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom i povjerioci u vezi sa čijim potraživanjem počne da teče parnica do početka likvidacije nemaju obavezu prijavljivanja potraživanja, a njihova potraživanja se smatraju prijavljenim. Član 9. (Izvještavanje) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su Agenciji za nadzor dostavljati kvartalne izvještaje o toku postupka likvidacije, do 15-og u narednom mjesecu za prethodni kvartal i konačni izvještaj u roku od 15 dana, po okončanju postupka redovne likvidacije. (2) Izvještaje iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor objavljuje na svojoj internet stranici. Број 92 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 11. 2017. (3) Likvidatori društva za osiguranje dužni su na primjeren način redovno obavještavati povjerioce o postupku likvidacije. (4) Likvidatori su dužni da, na zahtjev Agencije za nadzor, dostave i druge podatke od značaja za likvidaciju. Odjeljak B. Važenje ugovora o osiguranju i utvrđivanje potraživanja Član 10. (Prestanak važenja ugovora o osiguranju) (1) Ugovori o osiguranju prestaju da važe 30-og dana od objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ugovori o obaveznom osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila prestaju da važe istekom 15-og dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju postupka redovne likvidacije. Član 11. (Lista prijavljenih potraživanja) Likvidatori su dužni da sačine listu prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja i sve pristigle prijave potraživanja evidentiratiraju u listi prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Član 12. (Osporavanje potraživanja) (1) Likvidatori mogu, u roku od 30 dana od prijema prijave potraživanja, osporiti potraživanje povjerilaca, u kom slučaju su obavezni da u tom istom roku obavijeste povjerioca uz obrazloženje osporavanja potraživanja. (2) Povjerilac čije je potraživanje osporeno može, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti o osporavanju potraživanja, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom i u tom roku o tome obavijestiti društvo za osiguranje u redovnoj likvidaciji. (3) Ukoliko povjerilac iz stava (2) ovog Pravilnika ne postupi po stavu (2) ovog člana gubi pravo na naplatu potraživanja. Član 13. (Potraživanja nastala nakon otvaranja postupka redovne likvidacije) (1) Potraživanja nastala nakon sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja, a koja su nastala nakon pokretanja postupka redovne likvidacije ne prijavljuju se i moraju se namiriti do okončanja postupka redovne likvidacije. (2) Likvidatori su dužni da sačine likvidacioni bilans u roku od 30. dana od dana sačinjavanja liste prijavljenih, priznatih i osporenih potraživanja. Odjeljak C. Okončanje redovne likvidacije Član 14. (Sastavljanje završnog likvidacionog bilansa) (1) Poslije isplate poverilaca, prodaje preostale imovine i isplate sredstava vlasnicima, ukoliko ih ostane na računu društva za osiguranje likvidatori sastavljaju završni likvidacioni bilans, izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, pisanu izjavu da su uputili obaveštenje svim poznatim povjeriocima kao i da su sve obaveze društva za osiguranje po osnovu prijavljenih potraživanja izmirene u potpunosti. (2) Završni likvidacioni bilans se sastavlja i registruje u skladu sa propisima kojim se uređuje računovodstvo i revizija. Član 15. (Pravosnažno okončanje svih postupaka) Likvidatori ne mogu donijeti odluku o okončanju likvidacije prije pravosnažnog okončanja svih postupaka koji za pravnu posljedicu mogu imati bilo kakvu obavezu društva i izmirenje tih obaveza. Član 16. (Odluka o okončanju likvidacije) Likvidacija se okončava donošenjem odluke o okončanju likvidacije, a društvo se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o registraciji poslovnih subjekata. Član 17. (Prijedlog za pokretanje stečaja) (1) Ako se iz početnog likvidacionog bilansa utvrdi da imovina društva za osiguranje nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca, likvidatori su dužni da nadležnom sudu podnesu predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana likvidacioni upravnici mogu namirivati samo potraživanja nastala iz tekućeg poslovanja društva za osiguranje, do dana pokretanja stečajnog postupka.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 84/17 01.11.2017 SN FBiH 85/20, SN FBiH 103/16, SN FBiH 54/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 28/13, SN FBiH 88/11 ambalaža,otpad PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU AMBALAŽOM I AMBALAŽNIM OTPADOM Član 1. U Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/11, 28/13, 8/16, 54/16 i 103/16) u članu 15. stav 8. mijenja se i glasi: "Operateri sistema će planirati namjenski utrošak sredstava planom na godišnjem nivou usaglašeno sa ministarstvom".
Pravilnik o likvidnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/17 25.10.2017 SN FBiH 106/18, SN FBiH 27/18 likvidnost,osiguranje,reosiguranje Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 145 Na osnovu čl. 74. i 130. Zakona o osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/17), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na 5. sjednici održanoj 22.09.2017. godine, donosi PRAVILNIK O LIKVIDNOSTI I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim Pravilnikom uređuje se: način izračuna i praćenja likvidnosti društva za osiguranje i reosiguranje, (u daljem tekstu: društvo), sadržaj, način i rokovi izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor), o likvidnosti društva, te plan mjera i postupanja u slučajevima nelikvidnosti društava. II - NAČIN UTVRĐIVANJA I PRAĆENJA LIKVIDNOSTI Član 2. (Upravljanje sredstvima) Društvo je dužno upravljati imovinom i izvorima sredstava na način da u svakom trenutku može izmiriti sve dospjele obaveze. Član 3. (Obaveze društva) Uprava Društva je obavezna donijeti interni akt za upravljanje likvidnošću društva, kojim se određuje najmanje sljedeće: a) strategija, politika i operativni postupak društva za upravljanje likvidnošću u redovnim i vanrednim okolnostima koje imaju uticaj na likvidnost Društva, b) organizacionu strukturu, sistem internih kontrola i sistem informisanja, koji se primjenjuju za računanje, praćenje, kontrolu i izvještavanje o likvidnosti, c) politika i postupci interne revizije, d) izgradnja i procedura operativnog sistema ranog otkrivanja nelikvidnosti, e) plan i mjere postupanja za sprečavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti. Član 4. (Praćenje likvidnosti) Uprava društva je obavezna da redovno prati i analizira stanje likvidnosti i poduzima odgovarajuće mjere radi kontinuiranog održavanja likvidnosti u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. Član 5. (Planiranje priliva i odliva novčanih sredstava) (1) Društvo je dužno sačinjavati sedmične planove prvog radnog dana u sedmici za moguće, poznate i očekivane prilive i odlive novčanih sredstava. (2) Društvo je dužno, radi praćenja likvidnosti, planirati moguće prilive i odlive novčanih sredstava na način da sastavi plan mogućih priliva i odliva novčanih sredstava svakog prvog radnog dana u mjesecu za taj mjesec. (3) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati planove iz stava (1) i (2) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. III - SADRŽAJ NAČIN I ROKOVI IZVJEŠTAVANJA AGENCIJE ZA NADZOR Član 6. (Pokazatelj likvidnosti) (1) Likvidnost u smislu ovog Pravilnika je omjer između likvidnih sredstava i obaveza koje su dospjele ili dospijevaju u roku od pet dana. (2) Likvidnost se mjeri i prati na osnovu novčanih tokova i pokazatelja likvidnosti, odvojeno za poslove životnog osiguranja i neživotnog osiguranja. Član 7. (Novčani tokovi i izvještaj o novčanim tokovima) (1) Novčani tokovi iz člana 6. stav (2) ovog pravilnika su svi prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata koji se utvrđuju na osnovu evidencija o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata putem blagajne i transakcijskih računa, te na osnovu podataka preuzetih sa odgovarajućih računa i grupe računa iz knjigovodstvene evidencije. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana su svi prilivi i odlivi gotovine iz poslovnih, ulagačkih i finansijskih aktivnosti. (3) Izvještaj o novčanim tokovima društvo je dužno da sastavlja na mjesečnom nivou, za period od prvog do posljednjeg dana izvještajnog mjeseca, a dostavlja ga u pisanoj i elektronskoj formi Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na obrascu propisanom ovim Pravilnikom. (4) Izvještaj o novčanim tokovima se iskazuje na obrascu NTM- F, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (5) U izvještaj iz stava (4) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama sa dva decimalna mjesta. (6) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o novčanim tokovima iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. Član 8. (Koeficijent likvidnosti) (1) Pokazatelj likvidnosti je koeficijent likvidnosti. (2) Koeficijent likvidnosti je odnos između vrijednosti likvidnih sredstava i dospjelih obaveza društva ili obaveza koje će dospjeti u roku od 5 dana (3) Vrijednost stavki likvidnih sredstava i dospjelih obaveza iskazuje se po knjigovodstvenoj vrijednosti. Član 9. (Likvidna sredstva) (1) Likvidna sredstva društva u smislu ovoga Pravilnika su: a) novčana sredstva na transakcijskim računima, b) novčana sredstva na deviznim računima po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan obračuna, c) novčana sredstva u blagajni, d) depoziti po viđenju, e) oročeni depoziti koji dospijevaju u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti, oročeni depoziti koji se mogu bezuslovno razročiti, f) vrijednosni papiri koje je moguće trenutno unovčiti, odnosno koji dospijevaju na naplatu u roku do 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti i to: 1) vrijednosni papiri čiji je izdavač Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH, 2) vrijednosni papiri za koje garantuje neki od subjekata iz alineje 1) i 3) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu u Bosni i Hercegovini, 4) vrijednosni papiri čiji je izdavač država članica Evropske unije ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosni papiri za koje garantuje neki od navedenih subjekata i Broj 82 - Stranica 146 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017. 5) vrijednosni papiri kojima se trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira u državi članici Evropske unije. (2) Likvidnim sredstvima u smislu ovog Pravilnika ne smatraju se: a) oročeni depoziti koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza b) sredstva koja služe za pokriće 50% minimalnog garantnog fonda propisanog članom 73. Zakona o osiguranju, c) deponovana sredstava društva kod Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini, d) vrijednosni papiri koji služe kao garancija za izmirenje drugih obaveza. Član 10. (Dospjele obaveze i one koje dospijevaju) (1) Dospjele obaveze društva i obaveze koje dospijevaju u roku od 5 dana od dana za koji se računa koeficijent likvidnosti su: a) dospjele obaveze po ugovorima o osiguranju, suosiguranju i reosiguranju, b) dospjele obaveze iz ulagačkih aktivnosti, c) dospjele obaveze iz finansijskih aktivnosti, d) ostale dospjele obaveze. (2) Obaveze iz stava (1) tačka d) ovog člana obuhvataju sve ostale obaveze iskazane u bilansnim i vanbilansnim pozicijama. Član 11. (Najmanja vrijednost pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo ispunjava uvjete likvidnosti ukoliko je koeficijent likvidnosti najmanje jedan. (2) U slučaju kada je koeficijent likvidnosti manji od jedan društvo je nelikvidno. Član 12. (Izračunavanje pokazatelja likvidnosti) (1) Društvo je obavezno dnevno izračunavati: a) koeficijent likvidnosti iz člana 8. stav (2) ovog Pravilnika. b) iznos likvidnih sredstava iz člana 9. stav (1) ovog Pravilnika, c) visinu dospjelih obaveza iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Obračun koeficijenta likvidnosti iz stava (1) ovog člana društvo u pisanoj i u elektronskoj formi dostavlja Agenciji za nadzor do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu "L-M-F". (3) Pisani obrazac iz stava (2) ovog člana sastavni je dio ovog Pravilnika, a obrazac za dostavu u elektronskoj formi je u formatu xls i preuzima se sa web stranice Agencije za nadzor www.nados.ba. (4) U izvještaj iz stava (3) ovog člana upisuju se iznosi u konvertibilnim markama s dva decimalna mjesta. (5) Društvo je dužno u svojoj poslovnoj evidenciji arhivirati i čuvati izvještaje o obračunu koeficijenta likvidnosti iz stava (3) ovog člana, u rokovima propisanim zakonom. IV - PLAN MJERA I POSTUPANJA DRUŠTVA U SLUČAJU NELIKVIDNOSTI Član 13. (Obaveze društva u slučaju nelikvidnosti) (1) Uprava društva u slučaju nastupanja nelikvidnosti, obavezna je: a) narednog radnog dana od dana utvrđivanja nelikvidnosti u skladu sa članom 11. stav (2) izvijestiti Agenciju za nadzor, b) u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana mora da sadrži sljedeće: a) obrazac "L-M-F" sa ukupnom vrijednošću likvidnih sredstava i dospjelih neizmirenih obaveza, b) detaljan opis uzroka koji su doveli do stanja nelikvidnosti, c) pregled svih preduzetih aktivnosti na prevazilaženju problema nelikvidnosti i ponovnog uspostavljanja likvidnosti, d) detaljne podatke o izvorima sredstava namijenjenih za ponovno uspostavljanje likvidnosti i plan priliva i odliva novčanih sredstava za naredni mjesec. (3) Dokaz o izvršenju radnji iz stava (2) ovog člana uprava društva je dužna dostaviti Agenciji za nadzor u roku od tri dana od izvršenja. V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. (Rok za donošenja akata) Rok za donošenje akta iz člana 3. ovog pravilnika je 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 15. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o likvidnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/17). Član 16. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 021-2589-5/17 22. septembra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Mr. sci. Edita Kalajdžić, s. r. Srijeda, 25. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 82 - Stranica 147 Broj 82 - Stranica 148 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 10. 2017.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/16 29.12.2016 SN FBiH 85/20, SN FBiH 84/17, SN FBiH 54/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 28/13, SN FBiH 88/11 ambalaža,otpad PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU AMBALAŽOM I AMBALAŽNIM OTPADOM Članak 1. U Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/11, 28/13, 8/16 i 54/16) u članku 11. stavak 3. iza riječi 2012. - 2016., dodaju se riječi "i za narednih pet godina". Članak 2. U članku 15. u stavku 7. točka 2. se briše. Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. i glasi: "Operateri sustava će sva obračunata, odnosno naplaćena sredstva obveznika plaćanja naknade za upravljanje ambalažnim otpadom, koji su svoju obvezu upravljanja ambalažnim otpadom prenijeli na operatera sustava, trošiti na slijedeći način: - Do 10% od ukupno obračunatih odnosno naplaćenih sredstava za potrebe operativnog i administrativnog poslovanja operatera - Do 15% od ukupno obračunatih odnosno naplaćenih sredstava za potrebe aktivnosti podizanja svijesti i edukacije - Minimalno 75% od ukupno obračunatih odnosno naplaćenih sredstava za aktivnosti dostizanja zadatih ciljeva upravljanja ambalažnim otpadom, te razvoj i unapređenje infrastrukture odvojenog prikupljanja, selektiranja i recikliranja ambalažnog otpada. Operateri sustava će planirati namjenski utrošak sredstava planom na godišnjem nivou usaglašeno sa ministarstvom". Članak 3. U članku 18. stavak 1. iza alineje broj 5. dodaje se alineja broj 6. koja glasi: "Ukoliko operater sustava ne postupi i ne dostavi izvješće o utrošku sredstava sukladno članku 15. ovog pravilnika, a po zahtjevu ministarstva ili Koordinacionog tijela za praćenje implementacije pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom". Članak 4. U Prilogu III koji čini sastavni dio ovog pravilnika iza tabele 1. označene kao "Opći ciljevi po godinama" dodaju se riječi: "Opći cilj propisan za 2016. godinu u iznosu od 35% (iskoristiti ili reciklirati) primjenjivat će se za narednih pet godina". Iza Tabele 3. označene kao "Specifični ciljevi" dodaje se rečenica i glasi: "Specifični ciljevi propisani za 2016. godinu po vrstama ambalaže primjenjivat će se za narednih pet godina".
Pravilnik o stavljanju van snage Pravilnika o prestanku važenja pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/16 13.07.2016 SN FBiH 85/20, SN FBiH 84/17, SN FBiH 103/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 28/13, SN FBiH 88/11 ambalaža,otpad
Pravilnik o stavljanju van snage Pravilnika o prestanku važenja Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/16 10.07.2016 SN FBiH 12/18, SN FBiH 08/16, SN FBiH 107/14, SN FBiH 87/12 otpad,elektronski proizvodi RAVILNIK O STAVLJANJU VAN SNAGE PRAVILNIKA O PRESTANKU VAŽENJA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU OTPADOM OD ELEKTRIČNIH I ELEKTRONSKIH PROIZVODA Član 1. Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/16) stavlja se van snage
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/16 27.04.2016 SN FBiH 95/15 poticaj,zapošljavanje UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. U Uredbi o poticanju zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 95/15) u članu 4. tačka c), riječi: "potpisivanja ugovora" zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". Član 2. U članu 6. stav (1) riječi: "31.03.2015. godine", zamjenjuju se riječima: "objave javnog poziva". U stavu (2) iza riječi "subvenciju" dodaju se riječi: "i još najmanje isti period nakon isteka tog roka,". Član 3. U članu 7. stav (2) riječi: "nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije" zamjenjuju se riječima: "još najmanje isti period nakon isteka tog roka". Član 4. U članu 13. stav (2), iza riječi "subvencije" dodaju se riječi: "i još najmanje isto razdoblje nakon isteka tog roka," a riječi: "članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica", zamjenjuju se riječima: "članom 6. stav (1)". U stavu (3) riječi: "iz stava 2" zamjenjuju se riječima: "iz stava 1". Član 5. U članu 15. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje mogu potpisati ugovor sa poslodavcem - korisnikom subvencija za više lica, ako poslodavac dostavi onoliki broj mjenica, sa mjeničnom izjavom i bjanko potpisanim i ovjerenim nalozima za plaćanje, kao sredstvom osiguranja povrata sredstava na ime subvencije, za koliko lica traži subvenciju."
Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/16 03.02.2016 SN FBiH 12/18, SN FBiH 79/16, SN FBiH 107/14, SN FBiH 87/12 otpad,elektrosniki proizvod PRAVILNIK O PRESTANKU VAŽENJA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU OTPADOM OD ELEKTRIČNIH I ELEKTRONSKIH PROIZVODA Član 1. Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine Federacije BiH", br. 87/12 i 107/14) prestaje da važi. Član 2. (1) Operateri sistema za otpad od električnih i elektronskih proizvoda dužni su da Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond) dostave izvještaj o ispunjavanju nacionalnih ciljeva za 2015. godinu radi utvrđivanja činjeničnog stanja i vođenja baza podataka najkasnije do 31. marta 2016. godine. (2) Operateri sistema su dužni da angažuju vanjskog revizora koji će izvršiti reviziju njihovog poslovanja, te su dužni istu dostaviti Federalnom ministarstvu. Član 3. Operateri sistema za otpad od električnih i elektronskih proizvoda su dužni da sve stečene obaveze i sva namjenski neutrošena sredstva, osim iznosa koji se odnosi na osnivački kapital, prenesu na Fond do 31. marta 2016. godine. Član 4. Operateri sistema nemaju prava da raspolažu ili u bilo koju svrhu koriste informacije o privrednim društvima sa kojima su bili u ugovornom odnosu. Sve podatke iz svojih informacionih sistema dužni su da zvanično predaju Fondu u elektronskoj formi. Član 5. Federalno ministarstvo će formirati komisiju za prenos stečenih obaveza i finansijskih sredstava sa operatera za otpad od električnih i elektronskih proizvoda na Fond u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 6. (1) Fond će napraviti izvještaj Federalnom ministarstvu o stečenim obavezama i raspoloživim sredstvima sa prijedogom rješenja do 30. juna 2016. godine. (2) Izvještaj i prijedlog rješenja iz stava (1) ovog člana usvaja Federalno ministarstvo. (3) Finansijska sredstva, koja budu prebačena na Fond sa operatera sistema, Fond će isključivo namjenski utrošiti za unaprjeđenje infrastrukture upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda, uz nadzor Federalnog ministarstva. Član 7. Obveznici sistema koji nisu svoju obavezu upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda prenijeli na operatera sistema niti su izvršili obaveze putem Fonda ostaju u obavezi da to ispune za period u kojem je Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine Federacije BiH", br. 87/12 i 107/14) bio na snazi.
Pravilnik o prestanku važenja pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/16 03.02.2016 SN FBiH 85/20, SN FBiH 84/17, SN FBiH 103/16, SN FBiH 54/16, SN FBiH 28/13, SN FBiH 88/11 ambalaža,otpad PRAVILNIK O PRESTANKU VAŽENJA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU AMBALAŽOM I AMBALAŽNIM OTPADOM Članak 1. Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/11 i 28/13) prestaje da važi. Članak 2. (1) Operateri sustava za ambalažu i ambalažni otpad dužni su da Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond) dostave izvješće o ispunjavanju nacionalnih ciljeva za 2015. godinu radi utvrđivanja činjeničnog stanja i vođenja baza podataka najkasnije do 31. marta 2016. godine. (2) Operateri sustava su dužni da angažuju vanjskog revizora koji će izvršiti reviziju njihovog poslovanja, te su dužni istu dostaviti Federalnom ministarstvu. Članak 3. Operateri sustava za ambalažu i ambalažni otpad su dužni da sve stečene obveze i sva namjenski neutrošena sredstva, osim iznosa koji se odnosi na osnivački kapital, prenesu na Fond do 31. marta 2016. godine. Članak 4. Operateri sustava nemaju prava da raspolažu ili u bilo koju svrhu koriste informacije o privrednim društvima sa kojima su bili u ugovornom odnosu. Sve podatke iz svojih informacionih sustava dužni su da zvanično predaju Fondu u elektronskoj formi. Članak 5. Federalno ministarstvo će formirati povjerenstvo za prijenos stečenih obveza i financijskih sredstava sa operatera za ambalažu i ambalažni otpad na Fond u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 6. (1) Fond će napraviti izvješće Federalnom ministarstvu o stečenim obvezama i raspoloživim sredstvima sa prijedlo-gom rješenja do 30. juna 2016. godine. (2) Izvješće i prijedlog rješenja iz stavka (1) ovog članka usvaja Federalno ministarstvo. (3) Financijska sredstva, koja budu prebačena na Fond sa operatera sustava, Fond će isključivo namjenski utrošiti za unaprjeđenje infrastrukture upravljanja ambalažnim otpadom, uz nadzor Federalnog ministarstva. Članak 7. Obveznici sustava koji nisu svoju obvezu upravljanja ambalažnim otpadom prenijeli na operatera sustava niti su izvršili obveze putem Fonda ostaju u obvezi da to ispune za period u kojem je Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/11 i 28/13) bio na snazi
Uredba o poticanju zapošljavanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 95/15 11.12.2015 zapošljavanje,poticaj Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 95/15 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 95/15 Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 32. sjednici, održanoj 03.12.2015. godine, donosi UREDBU O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA Član 1. (Predmet) Ovom uredbom se u cilju poticanja zapošljavanja uređuju uslovi za korištenje i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, odnosno radnog staža u zvanju za koje su se obrazovale ili u nivou stručne spreme, i osoba koje se same zapošljavaju, izvori sredstava, kriteriji za raspored sredstava, nadzor nad korištenjem sredstava, kao i druga pitanja od značaja za osiguravanje efektivnog i odgovornog raspolaganja sredstvima koja se za ove namjene izdvajaju iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije). Član 2. (Definicije) (1) Nezaposlena osoba u smislu ove uredbe je osoba u životnoj dobi od 15 do 30 godina, bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala ili u nivou stručne spreme; koja se u evidenciji nadležne službe za zapošIjavanje vodi kao nezaposlena osoba duže od trideset dana i koja, bez obzira na period, nema ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog radnog staža ostvarenog po toj osnovi kod domaćeg ili inostranog nosioca obaveznog penzionog osiguranja. (2) Osoba koja se sama zapošljava je osoba u životnoj dobi od 18 ili više godina, koja se vodi u evidenciji nadležnog organa za zapošljavanje kao nezaposlena osoba neprekidno duže od 30 dana i koja pod uslovima iz ove uredbe koristi subvenciju kako bi radila sama za sebe. (3) Poslodavac je fizička ili pravna osoba iz privatnog sektora koja može koristiti sufinansiranje pri zapošljavanju u smislu ove uredbe, a koji zapošljava nezaposlenu osobu. (4) Samozapošljavanje u smislu ove uredbe odnosi se na zapošljavanje nezaposlene osobe iz člana 2. stav 2. ove uredbe koja obavlja registriranu djelatnost u svoje ime i za svoj račun. (5) Subvencija je oblik finansijske pomoći iz Budžeta Federacije koja se daje poslodavcu u privatnom sektoru na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i porez na dohodak novozaposlenih osoba ili osobi koja se sama zapošljava na ime refundiranja obaveza po osnovu doprinosa, plaće i poreza na dohodak. (6) Doprinosi u smislu ove uredbe su: doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. (7) Najniža plaća u smislu ove uredbe je iznos utvrđen u skladu sa članom 78. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15), iznos utvrđen u skladu sa odredbama Općeg kolektivnog ugovora za područje Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/05 i 62/08) i Odlukom o utvrđivanju najniže satnice u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/08). Član 3. (Osiguranje rodne ravnopravnosti) Riječi koje imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u ovoj uredbi korištene u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod. Član 4. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za zapošljavanje) Pravo na subvenciju za zapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti poslodavac koji ispunjava sljedeće uslove: a) obavlja djelatnost koja nije iz oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću; b) u skladu sa Zakonom o radu zaključi ugovor o radu sa osobom iz člana 2. stav (1) ove uredbe; c) u posljednjih osam mjeseci do dana potpisivanja ugovora o poticanju zapošljavanja u smislu ove uredbe nije smanjio broj zaposlenih osoba sa liste osiguranih osoba poslodavca, osim u slučajevima opravdano upražnjenih radnih mjesta (otkaz na vlastiti zahtjev radnika, penzionisanje, nesposobnost za rad); d) isplaćuje radnicima dospjele plaće u skladu sa odredbama važećih propisa; e) uplaćuje dospjele poreze i doprinose za obavezna osiguranja istovremeno sa isplatom plaće; f) nije evidentiran u Registru novčanih kazni zbog duga neplaćenih novčanih kazni i troškova postupka izrečenih radi učinjenog prekršaja jer sa zaposlenikom nije zaključio ugovor o radu - rad na crno. Član 5. (Uslovi za ostvarivanje prava na subvenciju za samozapošljavanje) Pravo na subvenciju za samozapošljavanje u skladu sa ovom uredbom može ostvariti osoba koja ispunjava sljedeće uslove: a) dostavi dokaz o registraciji društva sa ograničenom odgovornosti u kojem je jedini osnivač ili obrta na vlastito ime koji su registrirani nakon stupanja na snagu ove uredbe i koji nisu u oblasti trgovine, ugostiteljstva ili priređivanja igara na sreću i b) nema neizmirenih dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa. Član 6. (Obaveze poslodavca koji koristi subvenciju) (1) Poslodavac koji koristi subvenciju u skladu sa ovom uredbom, ne može tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana novog zapošljavanja za koje je koristio subvenciju, smanjiti broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koji je imao na dan 31.03.2015. godine, uvećan za broj novozaposlenih lica. (2) Za vrijeme trajanja perioda za koji prima subvenciju, poslodavac ne može smanjiti broj zaposlenih osoba, osim iz razloga više sile (elementarne nepogode, požar, donošenje i izmjena propisa koji direktno utiču na poslovanje poslodavca), penzionisanja ili nesposobnosti za rad. (3) Poslodavac koji novom zaposleniku isplaćuje plaću u iznosu većem od najniže neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), dužan je obračunavati i uplaćivati razliku iznosa doprinosa u odnosu na iznos koji se subvencionira u skladu sa članom 8. ove uredbe. (4) U slučaju raskida ugovora o radu sa sufinansiranom osobom, tokom perioda za koji se osigurava subvencija, poslodavac je dužan u roku od tri dana o tome obavijestiti Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje) ili kantonalnu službu za zapošljavanje (u daljem tekstu: kantonalna služba), te može u roku od 15 dana od dana nastanka te okolnosti zaključiti ugovor o radu sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom koja ispunjava uslove navedene u člana 2. stav (1) ove uredbe, na preostali period ugovorne obaveze. (5) U slučaju zaključivanja ugovora o radu, odnosno ugovora o obavljanju pripravničkog staža, sa drugom (zamjenskom) nezaposlenom osobom poslodavac je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaključenja ugovora dostaviti kopiju ugovora o radu i kopiju prijave na obavezna osiguranja (Obrazac JS 3100) kantonalnoj službi. Član 7. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava) (1) Osoba koja se sama zapošljava dužna je vršiti redovan obračun i uplatu poreza i doprinosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima, a refundacija će se vršiti u iznosima iz člana 8, stav 2. (2) U slučaju prestanka rada registrirane djelatnosti po osnovu koje je ostvarila pravo na subvenciju tokom perioda korištenja subvencije i nakon isteka dvostrukog perioda od dana dobijanja subvencije, osoba koja se sama zapošljava dužna je u roku od tri dana od dana prestanka rada, o tome obavijestiti kantonalnu službu. Član 8. (Visina subvencije) (1) Poslodavac iz člana 2. stav 3. ove uredbe koji zaposli nezaposlenu osobu iz člana 2. stav (1) nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (2) Osoba koja se sama zapošljava nezavisno o stepenu stručne spreme na period od 12 mjeseci, ima pravo na refundiranje troškova u iznosu koji odgovara ukupnom iznosu obaveznih doprinosa na najnižu plaću u Federaciji i iznosu za sufinansiranje plaće u visini od 100% najniže plaće u Federaciji, uključujući i porez na dohodak. (3) Za zaposlenike kojima se isplaćuje najniža plaća u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kao i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih zanata, iznos za sufinansiranje obaveznih doprinosa refundira se u zakonom propisanom iznosu, koji ne može biti veći od iznosa iz st. 1. i 2. ovog člana. Član 9. (Ograničenje u pogledu korištenja prava) (1) Poslodavac koji koristi sredstva poticaja u smislu ove uredbe, ne može za istu osobu koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvariti druga prava. (2) Poslodavac ne može koristiti subvencije u smislu ove uredbe za drugu novozaposlenu osobu u periodu od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa za zaposlenika za kojeg je subvenciju koristio, osim ako je do prekida radnog odnosa došlo iz razloga navedenih u članu 6. stav 2. (3) Osoba koja se sama zapošljava ne može koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu, niti po toj osnovi ostvarivati druga prava. Član 10. (Trajanje radnog odnosa sufinansirane osobe) Radni odnos zaposlenika koji se zapošljavaju i osoba koje se same zapošljavaju uz subvencioniranje u smislu ove uredbe traje koliko i period za koji se osigurava subvencija u skladu sa članom 8. ove uredbe i još najmanje isti period nakon isteka tog roka. Član 11. (Postupak za dodjelu subvencije) (1) Postupak za dodjelu subvencije pokreće se na osnovu javnog poziva koji objavljuje Zavod za zapošljavanje i koji ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava. (2) Javni poziv se objavljuje na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, i u najmanje dva dnevna lista dostupna na cijelom području Federacije. (3) Javni poziv sadrži uslove za prijavu (uključujući i uslove za predaju dokumentacije elektronskim putem), dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz prijavu, rokove za podnošenje prijave i naznaku da se dokumentacija podnosi Zavodu za zapošljavanje. (4) Obrazac zahtjeva za subvenciju će propisati Zavod za zapošljavanje i isti će biti dostupan na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje, te u prostorijama kantonalnih službi. (5) Zavod za zapošljavanje provjerava kvalificiranost poslodavaca i osoba koje se same zapošljavaju za učešće na javnom pozivu na osnovu podataka iz prijave kao i podataka koje pribavlja po službenoj dužnosti. Zavod za zapošljavanje dostavlja kantonalnoj službi spisak prijavljenih poslodavaca sa provjerenim podacima. (6) Na zahtjev Zavoda za zapošljavanje, Porezna uprava je dužna dati podatke o poslodavcu od značaja za verifikaciju kvalificiranosti poslodavca. (7) Nakon utvrđivanja potpunosti i validnosti dokumentacije, kantonalna služba potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju i dostavlja ih Zavodu za zapošljavanje, koji također potpisuje i ovjerava sve primjerke ugovora o sufinansiranju, te zadržava jedan primjerak, a ostale vraća kantonalnoj službi. Kantonalna služba zadržava jedan primjerak ugovora o sufinansiranju, a jedan prosljeđuje poslodavcu, odnosno osobi koja se sama zapošljava. Član 12. (Nadzor nad ispunjavanjem uslova za subvencije) (1) Nadzor nad ispunjavanjem uslova iz člana 4., 5., 6. i 7. ove uredbe za vrijeme korištenja subvencije, vršit će Zavod za zapošljavanje u saradnji s Poreznom upravom, na mjesečnoj osnovi i o tome informirati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Zavod za zapošljavanje će putem Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, dostavljati Vladi Federacije Bosne i Hercegovine kvartalni izvještaj o napretku u implementaciji, korištenju subvencija i dostignutim ciljevima. (3) Radi praćenja uslova za korištenje subvencija u smislu ove uredbe Porezna uprava osigurava da se prilikom prijave za upis osiguranja u Jedinstveni sistem označi poslodavac koji koristi subvenciju u smislu ove uredbe, kao i da je osoba zaposlena putem subvencije u radnom odnosu. (4) Ako poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ne postupaju na način utvrđen članovima 4., 5., 6. i 7. ove uredbe, Porezna uprava će obavijestiti Zavod za zapošljavanje koji će pokrenuti proceduru povrata iskorištenog iznosa subvencije. Član 13. (Obaveze poslodavca u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) (1) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe nastupe okolnosti uslijed kojih poslodavac ne ispunjava neki od uslova iz člana 4. ove uredbe, poslodavac gubi pravo na subvenciju danom prestanka ispunjavanja uslova, te je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ispunjavanja uslova obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije. (2) Ako u toku korištenja subvencije poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih u skladu sa članom 4. stav 1. tačka c) uvećan za broj novozaposlenih lica za koja ostvaruje subvenciju, poslodavac gubi pravo na subvenciju pri čemu u slučaju kada je subvencija korištena za više novozaposlenih lica prvo gubi subvenciju za onog novozaposlenog sa kojim je ranije zasnovao radni odnos. (3) Ako Zavod za zapošljavanje, Federalna uprava za inspekcijske poslove ili Porezna uprava utvrde da je došlo do smanjenja broja zaposlenih i da poslodavac nije postupio u skladu sa članom 6. ove uredbe, poslodavac je dužan da uplati, pored novčanog iznosa iz stava 2. ovog člana i pripadajuću zakonsku kamatu u skladu sa važećim propisima, počev od dana isteka roka definiranog stavom 1.ovog člana. Član 14. (Obaveze osobe koja se sama zapošljava u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza) Ako tokom trajanja radnog odnosa iz člana 10. ove uredbe, nastupe okolnosti uslijed kojih dođe do prestanka registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) uredbe, osoba koja se sama zapošljava je dužna u roku od 30 dana od dana prestanka rada registrirane djelatnosti iz člana 5. stav a) ove uredbe, obračunati i uplatiti Zavodu za zapošljavanje iznos u visini ukupno iskorištenih sredstava subvencije sa pripadajućom zakonskom kamatom. Član 15. (Osiguranje povrata sredstava u slučaju neispunjenja uslova za korištenje subvencije) Povrat isplaćenih sredstava na ime subvencije zbog neispunjavanja uslova od strane poslodavca i osobe koja se sama zapošljava, garantira se bjanko potpisanom i ovjerenom mjenicom, sa naznakom "bez protesta", koju su poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, dužni dostaviti, zajedno sa mjeničnom izjavom – ovlaštenjem za popunjavanje mjenice i bjanko potpisanim i ovjerenim nalogom za plaćanje, prilikom zaključivanja ugovora o sufinansiranju sa Zavodom za zapošljavanje odnosno kantonalnim službama. Član 16. (Izvori sredstava za subvencije) (1) Sredstva za subvencije u smislu ove uredbe osigurana su u Budžetu Federacije, na poziciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a realizirat će se putem Zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi. (2) Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će dostaviti na usvajanje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Plan raspodjele sredstava po kantonima u zavisnosti od broja nezaposlenih osoba iz člana 2. stav (1) ove uredbe. O svim budućim preraspodjelama unutar kantona, odlučuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, prema ukazanim potrebama. Član 17. (Obračun subvencija i način podnošenja zahtjeva) (1) Zavod za zapošljavanje će izvršiti refundaciju sredstava za svakog poslodavca pojedinačno, kao i za osobu koja se sama zapošljava, na način da refundira ugovoreni iznos za protekli mjesec. (2) Nakon potpisivanja ugovora o sufinansiranju, poslodavac, odnosno osoba koja se sama zapošljava, je u obavezi da, najdalje do kraja mjeseca za protekli mjesec, kantonalnoj službi dostavlja specifikacije plaće ovjerene u Poreznoj upravi, ovjerene i potpisane platne liste osobe za koju se osigurava subvencija, uplatnice za pojedinačne isplate plaća, a u slučaju zbirne uplate plaća, kopije izvoda banke iz kojih je vidljiva isplata pojedinačne plaće za sufinansiranu osobu. (3) Kantonalna služba priprema izvještaj o ispunjavanju uslova za isplatu poslodavcu u pisanoj formi i dostavlja ga Zavodu za zapošljavanje, te o tome vodi evidenciju u odgovarajućoj bazi. (4) Zavod za zapošljavanje, na osnovu dostavljenog izvještaja kantonalne službe o ispunjavanju uslova za isplatu, podnosi zahtjev za refundaciju Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Nakon odobrenja zahtjeva, Zavod za zapošljavanje će korisniku sredstava mjesečno refundirati ugovoreni iznos za protekli mjesec, do isteka ugovorene obaveze sufinansiranja. Član 18. (Nadzor nad primjenom Uredbe) (1) Upravni nadzor nad primjenom ove uredbe vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. (2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove uredbe vrše Porezna uprava i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u skladu sa svojim propisanim nadležnostima. Član 19. (Kaznene odredbe) (1) Novčanom kaznom u visini trostrukog iznosa obaveze po sufinansiranoj osobi koja proizilazi na osnovu subvencije iz člana 8. ove uredbe, kaznit će se za prekršaj poslodavac i osoba koja se sama zapošljava ukoliko manje obračuna ili ne uplati doprinose, porez i neto plaću na način i u rokovim propisanim ovom uredbom, odnosno ukoliko ne osigura trajanje radnog odnosa u smislu člana 10. ove uredbe. (2) Visina novčane kazne u trostrukom iznosu iz stava 1. ovog člana ne može preći 10.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 3.000 KM za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM za prekršaj u smislu čl. 10. i 14. ove uredbe, kaznit će se osoba koja se sama zapošljava.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 107/14 31.12.2014 SN FBiH 12/18, SN FBiH 79/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 87/12 otpad,elektronski proizvod PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU OTPADOM OD ELEKTRIČNIH I ELEKTRONSKIH PROIZVODA Član 1. U Pravilniku o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/12) u članu 6. iza tačke (2) dodaje se nova tačka (3) koja glasi: "Distributeri u trgovinama sa minimalno 400 m2 prodajne površine za električnu i elektronsku opremu, dužni su osigurati sakupljanje veoma male otpadne električne i elektronske opreme (vanjska dimenzija nije veća od 25 cm), što je za krajnjeg korisnika besplatno i bez obaveze kupovine električne i elektronske opreme jednakovrijedne vrste." "Dosadašnje tač. (3), (4), (5), (6), (7), (8), (9) i (10) postaju tač. (4), (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11)". Član 2. U članu 10. dodaje se nova tačka (1), koja glasi: "Distibuteri koji stavljaju prvi put opremu na tržište dužni su se uključiti u sistem te na taj način ispunjavati obavezu upravljanja i zbrinjavanja otpadnom električnom i elektronskom opremom. Za ostalu opremu koju prodaju su u obavezi da od proizvođača i uvoznika obezbijede dokaz da su svoju električnu i elektronsku opremu uključili u sistem. U protivnom, odgovorni su da te proizvode sami uključe u sistem i da za iste plaćaju naknadu". "Dosadašnje tač. (1), (2), (3) i (4) postaju tač. (2), (3), (4), i (5)". Član 3. U članu 11. tačka (5) iza riječi "umnožak" mijenja se tekst i glasi: "mase opreme stavljene na tržište teritorije Federacije Bosne i Hercegovine sa koeficijentom naknade u Prilogu 7". U članu 11. tač. (7) i (8) mijenjaju se i glase: "Obračunata naknada iz st. 4. i 5., za one obveznike koje se ne uključe u sistem operatera, plaća se Fondu za zaštitu okoliša nakon što isti izda Rješenje. Izvještaj "Obračun naknade" obveznici koji su uključeni preko operatera sistema, podnose isti u tri primjerka neposredno operateru sistema, putem pošte i elektronskim putem, a koji potom dostavlja po jedan primjerak Federalnom ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša. Obveznici koji se ne uključe preko operatera sistema podnose izvještaj neposredno, putem pošte i elektronskim putem, ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša" U članu 11. u tački (11) iza riječi "operaterom sistema" dodaju se riječi: "u roku od 60 dana od dana dostavljanja validnog izvještaja od obveznika plaćanja naknade". U članu 11. Iza tačke (11) dodaje se nova tačka (12), koja glasi: "Rješenje iz tačke (11) ovog člana sadrži konačan obračun iznosa naknade za prethodni obračunski period kao i rokove plaćanja naknade". "Dosadašnje tač. (12) i (13) Postaju tač. (13) i (14)". U članu 11. iza tačke (14) dodaju se nove tač. (15), (16), (17), i (18) i koje glase: "Proizvođač i uvoznik imaju mogućnost da u dogovoru sa distributerom prilikom prodaje opreme u cijenu iste posebno navedu i prikažu troškove plaćanja naknade za upravljanje otpadom, koji nastaju zbog zahtjeva postavljenih ovim Pravilnikom. Naknade koje se uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša se namjenski troše za upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda. Fond za zaštitu okoliša će planirati namjenski utrošak sredstava planom na godišnjem nivou usaglašeno sa ministarstvom. Operater sistema je u obavezi kvartalno dostavljati obavještenje Fondu za zaštitu okoliša sa podacima o proizvođačima i uvoznicima koji su prenijeli obavezu upravljanja i zbrinjavanja otpadne opreme na operatera sistema. Ukoliko proizvođači i uvoznici ne dostave Izvještaj u rokovima navedenim u tački (3) ovog člana, ili u datom roku ne isprave nedostatke sa dostavljenog izvještaja Fond dostavlja poziv proizvođaču i uvozniku za dostavu Izvještaja sa upozorenjem da će istima biti, u roku od 15 dana od dana izdavanja upozorenja, obračunata opšta naknada i naknada za upravljanje, koje su navedene u Tabeli 1. i 2. Priloga 7. ovog Pravilnika, a na osnovu dostupnih podataka od nadležnih organa, koji posjeduju podatke o uvozu električne i elektronske opreme." Član 4. U članu 12. iza tačke (7) dodaju se nove tač. (8), (9) i (10), koje glase: "Naknade koje će utvrditi operater sistema za ugovorene obveznike sistema trebaju biti jednake za osnivače i ugovorene obveznike sistema. Operater sistema ne može imati svoju vlastitu infrastrukturu za upravljanje otpadom, osim osnovne opreme za sakupljanje. Organizacija operatera sistema mora biti strukturirana na način da se izbjegne sukob interesa sa pravnim i fizičkim licima koji mu pružaju usluge i koji od njega primaju finansijsku nadoknadu." Član 5. U članu 15. dodaje se nova tačka (1), koja glasi: "Operater sistema je dužan dostavljati spisak svih proizvođača i uvoznika Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Fondu za zaštitu okoliša na kvartalnom nivou, sa ciljem efikasnijeg uključenja i praćenja evidentiranih uvoznika električne i elektronske opreme u Bosni i Hercegovini." "Dosadašnje tač. (1), (2) i (3) postaju tač. (2), (3) i (4)". U članu 15. tačka (3) dodaju se nove alineje i glase: - "dokaze o načinu ponovne upotrebe, obrade, prerade i zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada te njegovih sastavnih dijelova i tvari, te količinama za koje je dužan voditi evidenciju u skladu sa članom 9. tačka (10). - Izvještaj sa pregledom troškova upravljanja preuzetom i prikupljenom otpadnom opremom od električnih i elektronskih uređaja. - Izvještaj sa pregledom ulaganja u sistem upravljanja električnim i elektronskim otpadom i jačanje javne svijesti". U članu 15. iza tačke (4) dodaju se nove tač. (5) i (6) koje glase: "Operater sistema je u obavezi da podatke iz tačke (3) ovog člana i dokaze o ispunjenju ciljeva dostavi u formama izvještaja propisanim od strane Fonda za zaštitu okoliša." Međuentitetsko tijelo za okoliš prati stanje upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda u sistemu upravljanja električnim i elektronskim otpadom, koordinira aktivnosti između entiteta i Brčko Distrikta i objedinjuje izvještaje o količini, masi i vrsti električne i elektronske opreme, koja je stavljena na tržište Bosne i Hercegovine. Broj 107 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 31. 12. 2014. Član 6. Član 17. mijenja se i glasi: "Nadzor nad primjenom ovog Pravilnika provoditi će inspektori zaštite okoliša i tržišni inspektori Federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Vlada Federacije BiH će svojom odlukom uspostaviti Koordinaciono tijelo za praćenje implementacije Pravilnika. U radu Koordinacionog tijela učestvuje po jedan predstavnik iz: - Federalnog ministarstava okoliša i turizma, - Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, - Federalne uprave za inspekcijske poslove i - operatera sistema koji imaju dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Predstavnici operatera sistema iz stava 4. ovog člana nisu punopravni, već su pridruženi članovi Koordinacionog tijela". Član 7. U članu 18. iza tačke (3) dodaje se nova tačka (4), koja glasi: "Neuključivanje proizvođača i uvoznika znači akumuliranje zakonskih obaveza i njihovo retroaktivno ispunjavanje od dana donošenja Pravilnika, odnosno akumuliranje obaveza i njihovo retroaktivno ispunjavanja od dana početka obavljanja djelatnosti tj. od datuma stavljanja otpadne električne i elektronske opreme po prvi put na tržište." "Dosadašnje tač. (4) i (5) postaju tač. (5) i (6)". Član 8. U Prilogu 7. tačka (1) Tabele 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Svi uvoznici i proizvođači električne i elektronske opreme plaćaju opštu naknadu u iznosu od 0,02 KM po kilogramu električne i elektronske opreme stavljene na tržište Federacije Bosne i Hercegovine Fondu za zaštitu okoliša za administrativne troškove provođenja ovog Pravilnika." Tabela 1. Koeficijent naknade po razredima električne i elektronske opreme Koeficijent naknade po razredima električne i elektronske opremeNaknada za upravljanjeRazred i podrazred električne i elektronske opremeKM/kgRazred 1 - veliki aparati za domaćinstvo 0,3 Razred 1.a - aparati za hlađenje i zamrzavanje 1 Razred 2 - mali aparati za domaćinstvo 0,3 Razred 3 - oprema informatičke tehnologija (IT) i oprema za telekomunikacije 0,6 Razred 3.a - monitori 4 Razred 4 - oprema široke potrošnje za razonodu 1 Razred 4.a - televizijski prijemnici 4 Razred 5 - oprema za osvjetljenje: osvjetljenja 0,3 Razred 5a - oprema za osvjetljenje: sijalice ostale 5 Razred 6 - električni i elektronski alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata) 0,3 Razred 7 - igračke, oprema za rekreaciju (razonodu) i sport 0,6 Razred 8 - medicinske naprave (osim inplantiranih i infektivnih proizvoda) 4 Razred 9 - instrumenti za praćenje i nadzor 4 Razred 10 - automati 0,3 Član 9. "U Prilogu 8. Tabela 1. mijenja se i glasi: "Registarski podaci obveznika plaćanja naknade", a koja se nalazi u prilogu 1 i čini sastavni dio ovog pravilnika". "U Prilogu 8. dodaje se nova Tabela 2. koja glasi: "Količina i vrsta otpada od električnih i elektronskih proizvoda za period od ___________ godine", a koja se nalazi u prilogu 2 i čini sastavni dio ovog pravilnika".
Pravilnik o načinu praćenja potrošnje lijekova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/14 03.12.2014 lijekovi,potrošnja PRAVILNIK O NAČINU PRAĆENJA POTROŠNJE LIJEKOVA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuje se način praćenja potrošnje lijekova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH). Članak 2. (1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost prometa gotovim lijekovima na malo i koje posjeduju važeće rješenje mjerodavnog kantonalnog ministarstva zdravstva za obavljanje navedene djelatnosti suglasno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i propisima donesenim temeljem tog zakona, dužne su voditi evidencije o nabavama i potrošnji lijekova. (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka vode se i sukladno članku 26. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), kao i propisima donesenim temeljem tog zakona. (3) Odredbe ovog pravilnika shodno se primjenjuju i na promet medicinskim sredstvima koje obavljaju ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. II. SADRŽAJ EVIDENCIJA Članak 3. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova na esencijalnoj listi, koje djelom ili u punom iznosu financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: Broj 98 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 3. 12. 2014. a) ID kod lijeka b) redni broj na federalnoj esencijalnoj listi c) šifra ATC d) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka e) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) f) oblik, jačina i pakiranje lijeka g) proizvođač lijeka h) režim izdavanja lijeka (na recept ili bez recepta) i) financiranje lijeka (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) j) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija k) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija l) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) m) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) n) naziv zdravstvene ustanove o) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) p) početni datum q) završni datum r) ID broj ustanove Članak 4. Evidencija o nabavama i potrošnji lijekova koji nisu na esencijalnoj listi, koje dijelom ili u punom iznosu ne financira zavod zdravstvenog osiguranja obvezno sadržava sljedeće podatke: a) ID kod lijeka b) šifra ATC c) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka d) naziv gotovog lijeka (zaštićeni naziv lijeka) e) oblik, jačina i pakiranje lijeka f) proizvođač lijeka g) režim izdavanja lijeka (uz recept ili bez recepta) h) ukupna nabavljena količina gotovog lijeka izražena brojem kutija i) ukupna izdana količina gotovog lijeka izražena brojem kutija j) ukupna nabava gotovog lijeka izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) k) ukupna prodaja gotovog lijeka izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) l) naziv zdravstvene ustanove m) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) n) početni datum o) završni datum p) ID broj ustanove Članak 5. Evidencije iz čl. 3. i 4. dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne i ljekarne u privatnoj praksi. Članak 6. (1) Evidencija o nabavama i potrošnji medicinskih sredstava obvezno sadrži sljedeće podatke: a) ID kod medicinskog sredstva b) naziv medicinskog sredstva c) deklarirana namjena medicinskog sredstva d) pakiranje (veličina, dimenzije sa svim varijacijama) e) klasa medicinskog sredstva (klasa I, IIa, IIb, III) f) kategorija medicinskog sredstva g) priroda proizvoda (neinvanzivna, invanzivna, aktivna) h) kataloški broj i) proizvođač medicinskog sredstva j) režim izdavanja (uz recept ili bez recepta) k) financiranje medicinskog sredstva (% sudjelovanja zavoda zdravstvenog osiguranja) l) ukupna nabavljena količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija m) ukupna izdana količina medicinskog sredstva izražena brojem kutija n) ukupna nabava medicinskog sredstva izražena u nabavnoj vrijednosti (VPC * nabavljena količina izraženo u BAM) o) ukupna prodaja medicinskog sredstva izražena u nabavnim cijenama (VPC * prodana količina izraženo u BAM) p) naziv zdravstvene ustanove q) naziv poslovne jedinice (naziv poslovne jedinice može biti jednak nazivu zdravstvene ustanove u slučaju da ustanova nema poslovnih jedinica) r) početni datum s) završni datum t) ID broj ustanove (2) Evidencije iz stavka (1) ovog članka dužne su voditi ljekarne zdravstvene ustanove, bolničke ljekarne, ljekarne u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 7. Obveza je pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. ovog pravilnika da evidencije utvrđene ovim pravilnikom vode točno, uredno i pravovremeno. III. NAČIN I ROKOVI DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA O PODATCIMA IZ EVIDENCIJA Članak 8. Podatci sadržani u evidencijama iz čl. 3., 4. i 6. ovog pravilnika vode se na izvještajnim obrascima koji su sastavni dio ovog pravilnika (Prilozi: 1., 2. i 3.). Članak 9. (1) Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika uredno popunjene izvještajne obrasce dostavljaju nadležnom kantonalnom ministarstvu zdravstva do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku. (2) Kantonalna ministarstva zdravstva dostavljaju završno izvješće za područje kantona Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom i elektroničkom obliku sukladno izvještajnim obrascima iz članka 8. ovog pravilnika. (3) Završno izvješće iz stavka (2) ovog članka sadrži sljedeće podatke: a) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja na recept u ljekarni, b) prikaz potrošnje svih gotovih lijekova s načinom izdavanja bez recepta u ljekarni, c) prikaz udjela bolničke potrošnje, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno. (4) Uz zbirno izvješće nadležnog kantonalnog ministarstva zdravstva, Ministarstvu se dostavljaju i pojedinačna izvješća sačinjena od pravnih i fizičkih osoba iz članka 1. Srijeda, 3. 12. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Stranica 73 ovog pravilnika sa područja kantona, i to u pisanom i elektroničkom obliku. Članak 10. (1) Izvješće Ministarstva sastoji se od prikaza koji uključuje sljedeće podatke: a) prikaz ukupne potrošnje za svaku glavnu anatomsku grupu s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju kutija za svaki gotov lijek u Federaciji BiH, b) prikaz udjela bolničke potrošnje u Federaciji BiH, c) prikaz potrošnje gotovih lijekova po kantonima, d) prikaz potrošnje medicinskih sredstava prema klasi i kategoriji medicinskih sredstava, nazivu medicinskih sredstava, s ukupnim iznosom u konvertibilnim markama i broju izdanih medicinskih sredstava za svako medicinsko sredstvo posebno u Federaciji BiH. (2) Pored podataka iz stavka (1) ovoga članka Ministarstvo sačinjava i pisano izvješće s kratkim osvrtom na izračunate podatke i komentar na promjene u odnosu na prethodni izvještajni period. (3) Osim prikaza potrošnje iz stavka (1) ovoga članka, federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: ministar) može tražiti i dodatne podatke vezane uz potrošnju gotovih lijekova, kao i potrošnju medicinskih sredstava. Članak 11. Ministarstvo temeljem zaprimljenih završnih izvješća kantonalnih ministarstava zdravstva iz članka 9. ovog pravilnika izrađuje izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH najkasnije do 30. rujna za prethodnu kalendarsku godinu. Članak 12. (1) Ministar može povjeriti obavljanje pojedinih poslova određenih ovim pravilnikom drugoj stručnoj ustanovi, odnosno fizičkoj osobi suglasno Pravilniku o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/13). (2) Ustanova, odnosno fizička osoba iz stavka (1) ovoga članka obvezna je čuvati tajnost svih podataka o korisniku gotovoga lijeka i medicinskog sredstva za koje je saznala u obavljanju povjerenih poslova, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11). Članak 13. Izvješće o potrošnji gotovih lijekova i medicinskih sredstava za teritoriju Federacije BiH iz članka 11. ovog pravilnika, inkorporira se u izvješća iz članka 56. stavak 4. Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva i dostavlja na razmatranje Vladi Federacije BiH. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Podatci u evidencijama o ID kodu lijeka iz članka 3. točka a), članka 4. točka a) i ID kodu medicinskog sredstva iz članka 6. stavak 1. točka a) vodit će se nakon uspostave jedinstvenog informacijskog sustava zdravstvene zaštite na području kantona. Članak 15. Pravne i fizičke osobe iz članka 1. ovog pravilnika dužne su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 16. Kantonalna ministarstva zdravstva dužna su usuglasiti izvješćivanje o prometu gotovih lijekova i medicinskih sredstava u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 17. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 58/14 18.07.2014 SN FBiH 42/21, SN FBiH 44/20, SN FBiH 08/18 pravilnik,građevina Na temelju člana 76. stava 2. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) - u daljem tekstu: Zakon, federalni ministar prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja tehničkog pregleda građevine u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, sadržaj završnog izvještaja nadzornog organa o izvedenim radovima i sadržaj završnog izvještaja Komisije za tehnički pregled (u daljem tekstu: komisija) građevine o izvršenom pregledu. II. NAČIN IMENOVANJA ČLANOVA KOMISIJE ZA TEHNIČKI PREGLED Član 2. U svrhu obavljanja tehničkog pregleda građevine Federalno ministarstvo prostornog uređenja (u daljem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog voditelja postupka rješenjem imenuje komisiju za obavljanje tehničkog pregleda prema odredbama člana 68. stava 3. Zakona, sa liste stručnih lica, koji ispunjavaju uvjete iz člana 68. st. 5., 6., 7. i 8. Zakona. Rješenje iz stavka 1. ovoga člana dostavlja se i investitoru koji je o mjestu, danu i satu početka tehničkog pregleda dužan obavijestiti ostale sudionike u gradnji te osigurati njihovu prisutnost na tehničkom pregledu. Član 3. Ministarstvo će svake četvrte godine, objaviti javni poziv u sredstvima javnog informiranja za dostavu prijava sa referencama diplomiranih inženjera, koji ispunjavaju uvjete za učešće u radu komisije. U radu komisije ne mogu učestvovati zaposlenici Ministarstva. Član 4. Ministarstvo neće donositi rješenje o imenovanju komisije, te će o zahtjevu za izdavanje odobrenja za upotrebu odlučiti bez obavljanja tehničkog pregleda (odbiti zahtjev), ako je: - zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu nerazumljiv ili sadrži druge formalne nedostatke zbog kojih se po njemu ne može postupati, odnosno ako zahtjev nije potpun, a podnositelj zahtjeva u određenom roku te nedostatke ne otkloni, odnosno zahtjev ne upotpuni, - nije uređen odnos sudionika u građenju, odnosno nije dostavljen pisani dokaz o izmirenim međusobnim obavezama, - donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, - u toku postupak za ukidanje ili poništenje odobrenja za građenje po pravu nadzora. III. POSTUPAK VRŠENJA TEHNIČKOG PREGLEDA Član 5. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi članovi komisije i predsjednik komisije bez čijeg se prisustva tehnički pregled ne može obaviti. Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u građenju, te komisiji dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje odobrenja za upotrebu. Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela, s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje. Ako je revident u izvještaju o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja, dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva. Ako koji od sudionika u gradnji ne pristupi tehničkom pregledu, predsjednik komisije može odgoditi obavljanje tehničkog pregleda ili odrediti provođenje onih radnji koje se po prirodi stvari mogu provoditi bez prisutnosti tog sudionika. U slučaju iz stava 5. ovoga člana, ako to priroda stvari dopušta, predsjednik komisije može odlučiti da je za provedbu tehničkog pregleda, umjesto sudjelovanja sudionika u gradnji, dovoljno njegovo mišljenje ili drugo izjašnjenje u pisanom obliku. Godina XXI - Broj 58 Petak S A R A J E V , 18. 7. 2014. godine O ISSSN 1512-7079 Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 29 Ako u slučaju iz st. 3. i 4. ovoga člana projektant odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se da je pozitivno mišljenje dato. Član 6. U svrhu provođenja tehničkog pregleda i utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje, komisija obavlja uviđaj na građevini za koju je zatraženo odobrenje za upotrebu, te uvid u dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, kao i dokumentaciju koju je prema odobrenju za građenje odnosno propisima u skladu s kojima je građevina izgrađena, investitor dužan komisiji dati na uvid. Tehnički pregled vodi i radom komisije upravlja predsjednik komisije. Član 7. Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava neki od bitnih zahtjeva za građevinu, uvjete nesmetanog pristupa i kretanja u građevini ili da nije izgrađena u skladu sa urbanim uslovima, odnosno ako nije priključena na javno-prometnu površinu i druge objekte i uređaje komunalne infrastrukture određene urbanim uslovima, a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, Ministarstvo će odredit rok za otklanjanje takvog nedostatka, te članove komisije koji su dužni provesti kontrolni pregled nakon što taj nedostatak bude otklonjen. Članovi komisije iz stava 1. ovog člana dužni su zapisnik s kontrolnog pregleda dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema obavijesti investitora da je utvrđeni nedostatak otklonjen. Član 8. U postupku izdavanja odobrenja za upotrebu za složenu građevinu za koju je izdato načelno odobrenje za građenje kojim je određena mogućnost izdavanja posebnih odobrenja za uporabu za njene pojedine dijelove, provodi se više tehničkih pregleda. IV. PISANA IZJAVA IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I USLOVIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE Član 9. Pisana izjava izvođača, o izvedenim radovima i uslovima održavanja građevine, sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, datum izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta, - izjavu o udovoljavanju uslovima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uslova za građevinu, te lokacijskih uslova, - izvještaj o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i upotrebu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uslove, - izvještaj o izmjenama tokom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama ili dopunama odobrenja za građenje, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tokom gradnje, te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - druge podatke značajne za održavanje zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pismenoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, te popis isprava kojima se dokazuje upotrebljivost ugrađenih građevnih proizvoda, dokaza o usklađenosti ugrađene opreme, isprava o usklađenosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama i kontrole kvalitete i sl.) i drugi dokazi upotrebljivosti u skladu sa Zakonom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija prema odobrenju za građenje odnosno propisu u skladu s kojima je građevina izgrađena. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini. Izjave izvođača do podnošenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu čuva odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je imenovan. U slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvođač) izjava glavnog izvođača sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o jedinstvenosti i međusobno usklađenih radova, te popis izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine. Istinitost i tečnost izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 2., 3. i 4. ovoga člana potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom izjave izvođača odnosno glavnog izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Članak 10. Završni izvještaj nadzornog organa o izgradnji građevine sadrži: - naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, datumom izdavanja odobrenja za građenje po kojoj je građevina izgrađena, - podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem glavnom projektu ili njegovom dijelu, - izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom, - izvještaj o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja usklađenosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, - izjašnjenje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tokom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na upotrebljivost građevine, - podatke o vođenju, objedinjavanju i čuvanju građevinskog dnevnika, - izvještaj o izmjenama tokom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama odobrenja za građenje, - izvještaj o provedenom probnom radu ako je proveden, - izvještaj o probnom opterećenju ako je proveden, - izjašnjenje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na upotrebljivost građevine, - druge podatke u svezi s nadzorom zavisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumentacije i sl.). Broj 58 - Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014. Završni izvještaj izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na osnovi zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera. Završni izvještaj glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i odobrenju za građenje, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izgradnje građevine s odobrenjem za građenje, kao i podatke o izvještajima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tokom građenja. Završni izvještaj nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. Istinitost i tečnosti izjava, podataka, izvještaja i izjašnjenja iz stava 1., 4., i 5. ovoga člana potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i pečatom ovlaštenog pravnog lica. V. IZVJEŠTAJ KOMISIJE O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE Član 11. O tehničkom pregledu i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik. Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži: - naziv ministarstva i klasifikacijsku oznaku zahtjeva za odobrenje za upotrebu, - vrijeme, mjesto, redoslijed i način rada komisije, - imena prisutnih članova komisije i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji, - podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornom organu) prema poslovima koje su obavljali tokom gradnje građevine, - podatke o odobrenju za građenje i glavnom projektu koji je njegov sastavni dio i njihovim izmjenama ili dopunama, odnosno podatke o glavnom projektu, - popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, - podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine, - podatak o prijavi početka građenja, - popis građevnih dnevnika, - podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, - podatak o prijavi probnog rada, - podatke o završnom izvještaju nadzornog inženjera i izjavi izvođača i - druge podatke zavisno o vrsti i okolnostima gradnje građevine. U Zapisnik o tehničkom pregledu unose se svi podaci i činjenice značajne za izdavanje odobrenja za upotrebu, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u građevini, te urbanih uslova, kao što su: - je li građevina izgrađena prema odobrenju za građenje i sa kojim izmjenama i dopunama, ako ih je bilo, - ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i može li se građevina i bez tih ne izvedenih radova koristiti odnosno staviti u pogon, - ima li na izgrađenoj građevini nedostataka koji se mogu otkloniti i u kojem se roku moraju otkloniti, - ima li izgrađena građevina nedostataka koji se ne mogu otkloniti bez izmjene ili dopune odobrenja za građenje, - mišljenje projektanta o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje, - mišljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregleda radova u određenoj fazi građenja i - završno mišljenje komisije o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci to jest može li se izdati odobrenje za uporabu ili ne. Član 12. Sastavni dio izvještaja o tehničkom pregledu čine pojedinačni izvještaji svakog člana komisije sumarni u jedan izvještaj (proizilaze iz zapisnika iz člana 11. ovog Pravilnika), koji pored predsjednika potpisuju i svi članovi komisije. VI. NAČIN PLAĆANJA KOMISIJE Član 13. Troškove tehničkog pregleda građevine snosi investitor. Troškovi tehničkog pregleda građevine utvrđuju se zaključkom, koji donosi federalni ministar prostornog uređenja (u daljem tekstu: ministar). Član 14. Predsjedniku i članovima komisije pripada naknada za rad. Ministarstvo utvrđuje troškove tehničkog pregleda. Visina naknade po jednom danu utvrđuje se u zavisnosti od složenosti građevine odnosno složenosti samog tehničkog pregleda (složenost građevine za pregleda određuje voditelj postupka) i to: - manje složen objekat 70,00 KM - srednje složen objekat 100,00 KM - najsloženiji objekat 150,00 KM Dužina trajanja tehničkog pregleda obračunava se na temelju iskazanog broja (pregled tehničke i druge dokumentacije, vršenju tehničkog pregleda na licu mjesta, izradi zapisnika) dana potrebnih za obavljanje radnji u postupku tehničkog pregleda. (PRILOG TABELA 1.) Visinu naknade za rad članova komisije potvrđuje ministar uzimajući u obzir složenost, dužinu trajanja tehničkog pregleda i prijedloga predsjednika komisije. (PRILOG TABELA 2.) Član 15. Ministar po okončanju tehničkog pregleda građevine, a prije izdavanja odobrenja za upotrebu po zahtjevu investitora, donosi zaključak po kojem je investitor dužan uplatiti iznos troškova naknade za izvršeni tehnički pregled. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. Dok se formiraju liste stručnih lica za vršenje tehničkih pregleda, u skladu sa članom 3. ovog Pravilnika, Ministarstvo će imenovati komisiju sa ranije formiranih lista. Član 17. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkom pregledu građevine ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/06 i 23/08). Član 18. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-23-2-839/14 3. jula 2014. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Desnica Radivojević, s. r. Petak, 18. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 58 - Strana 31 Broj 58 - Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 18. 7. 2014.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/14 09.04.2014 SN FBiH 36/19, SN FBiH 23/13, SN FBiH 44/12 apotekana djelatnosti AVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/12 i 23/13) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza Poglavlja "VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE", dodaje se novo Poglavlje "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA" i novi čl. 39a. i 39b, koji glase: "VIII - INTERNACIONALNA APOTEKA Član 39a. Apoteka zdravstvena ustanova, koja obavlja apotekarsku djelatnost može steći status internacionalne apoteke. Status internacionalne apoteke iz stava 1. ovog člana može se dodijeliti za najviše jednu apoteku zdravstvenu ustanovu u kantonu. Internacionalna apoteka iz stava 1. ovog člana, u okviru apotekarske djelatnosti, obavlja nabavku lijekova iz inostranstva za potrebe određenog pacijenta, a koji je trenutno nedostupan na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine/Bosne i Hercegovine, i to uz predočenje recepta doktora medicine ili doktora stomatologije, kao i medicinske dokumentacije, a u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na internacionalnu apoteku ne primjenjuju se kriteriji iz čl. 3. i 4. Pravilnika. Član 39b. Status internacionalne apoteke se stiče ukoliko se osigura ispunjenost slijedećih uvjeta, i to: - jedinstven funkcionalan prostor apoteke zdravstvene ustanove, u površini od najmanje 150 m2, - oprema koja je iznad standarda predviđenih za apoteku zdravstvenu ustanovu iz člana 28. Pravilnika, - stručna literatura iz člana 35. Pravilnika, - farmaceutski kadar u stalnom radnom odnosu, i to: najmanje tri magistra farmacije sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore, sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci i aktivnim znanjem minimalno jednog stranog jezika i tri farmaceutska tehničara sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad izdatom od nadležne komore sa minimalno pet godina radnog iskustva u struci, - rad internacionalne apoteke u dvije smjene, - lokacijska pristupačnost - u blizini glavnih puteva i saobraćajnica, - informatičku podršku saglasno savremenim zahtjevima apotekarske struke kojom se omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi.". Dosadašnja poglavlja "VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE" i "IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE", postaju poglavlja IX i X. Član 2. Iza člana 41. Pravilnika, dodaje se novi član 41a, koji glasi: "Član 41a. Zahtjev za sticanje statusa internacionalne apoteke podnosi osnivač apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove, nadležnom kantonalnom ministarstvu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje nadležnog kantonalnog ministra o verifikaciji rada apoteke zdravstvene ustanove izdato u smislu člana 46. Pravilnika, kao i rješenje o upisu u sudski registar kod nadležnog općinskog suda, - ukoliko je apoteka zdravstvena ustanova u procesu osnivanja, prilaže se odluka odnosno ugovor o osnivanju zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju pojedinačnih uvjeta za sticanje statusa internacionalne apoteke iz člana 39b. ovog pravilnika, i to: a) dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, b) atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, c) spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što Број 27 - Страна 116 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 9. 4. 2014. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), d) u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, e) dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. Pravilnika, f) spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama ovog pravilnika, g) dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, h) dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, i) dokaz o ispunjenosti lokacijske pristupačnosti, j) dokaz o posjedovanju informatičkog sistema koji omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo ukoliko je javna zdravstvena ustanova, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 3, tačka h) ovog člana tražit će se u postupku sticanja statusa internacionalne apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 3. Odredbe čl. 38, 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju na rad i verifikaciju internacionalne apoteke. Član 4. Iza člana 42. Pravilnika, dodaju se novi čl. 42a. i 42b, koji glase: "Član 42a. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad ogranka apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju ogranka apoteke izdate u smislu člana 6. Pravilnika, - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač ogranka apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 17. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 29. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 12. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada ogranka apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Izuzetno od st. 1, 2, i 3. ovog člana u slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koja već ima važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva, verifikacija rada ogranka apoteka obavlja se na način utvrđen u članku 47a. Pravilnika. Član 42b. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad depoa apoteke kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se slijedeća dokumentacija: - rješenje o ispunjavanju uvjeta za apoteku zdravstvenu ustanovu izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva u smislu člana 46. Pravilnika, a koja je osnivač depoa apoteke, - rješenje o upisu apoteke zdravstvene ustanove u sudski registar nadležnog općinskog suda u Federaciji, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora iz člana 19. Pravilnika, - dokaz o vlasništvu prostora, odnosno važeći ugovor o zakupu poslovnog prostora; sanitarna saglasnost na prostor izdata od nadležne sanitarne inspekcije, Сриједа, 9. 4. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 27 - Страна 117 - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme iz člana 32. Pravilnika, sa urednim atestima proizvođača i dokaz o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, a saglasno odredbama iz člana 36. Pravilnika, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. stav 1. Pravilnika, - dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom, saglasno važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti samo u slučaju javne zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 2. alineja 10. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada depoa apoteke, tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti.". Član 5. Odredbe čl. 45, 46, 47. i 48. Pravilnika shodno se primjenjuju i na verifikaciju rada ogranka apoteke i depoa apoteke.
Uredba o naknadama za plastične kese tregerice FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/14 05.02.2014 kese,plastične kese UREDBU O NAKNADAMA ZA PLASTIČNE KESE TREGERICE Predmet uređivanjaČlan 1. Predmet Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice (u daljem tekstu: Uredbe) je uvođenje naknade za plastične kese tregerice, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona, koja odbačena onečišćuje okoliš. Tanke plastične kese sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese) u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi su definisane propisom o ambalaži i nisu predmet ove uredbe, osim ako se besplatno distribuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu. Ovom uredbom propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja naknade, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja. Značenje izrazaČlan 2. Plastična kesa tregerica (u daljem tekstu: plastična kesa) je vrsta polietilenske kese, sa ili bez aditiva za razgradnju, čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese. Trgovac je pravno ili fizičko lice koje se bavi trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Obveznici plaćanja naknadeČlan 3. Obaveznici plaćanja naknade (u daljem tekstu: obveznici plaćanja) su trgovci registrovani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Visina i način obračuna i plaćanja naknadeČlan 4. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Naknadu iz stava 1. ovog člana obveznik plaćanja obračunava na osnovu podataka o količini plastičnih kesa stavljenih u promet prema Izvještaju iz člana 5. stav 2. Uredbe. Naknada za stavljanje u promet plastičnih kesa, koje nisu obuhvaćene Izvještajem iz člana 6. stav 3. Uredbe, iznosi 0,08 KM po komadu, odnosno 80,00 KM po jednom pakovanju od 1000 komada plastičnih kesa. Obaveza plaćanja naknade iz stava 3. ovog člana utvrđuje se rješenjem nadležnog inspekcijskog organa, obračunata na osnovu razlike stvarnih u etnosu na zalihe iskazane u izvještajima obveznika. Član 5. Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Fond) radi stavljanja u promet plastičnih kesa i to 2 puta godišnje na Сриједа, 5. 2. 2014. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 9 - Страна 3 osnovu Izvještaja iz stava 2. ovog člana, a za obračunske periode i u rokovima iz člana 6. st. 3. i 4. uredbe. Obveznici plaćanja dostavljaju Fondu Izvještaj na Obrascu iz člana 6. stav 3. o količini plastičnih kesa stavljenih u promet u obračunskim periodima i rokovima i na način iz st. 3. i 4. člana 6. Uredbe. Obveznici plaćanja su dužni uz Izvještaj dostaviti Fondu dokaze o uplati naknade na- račun Fonda. Obaveza plaćanja naknade iz člana 4., stav 3. ove uredbe utvrđuje se rješenjem inspekcijskog organa iz člana 7., na osnovu razlike količine prikazane u Izvještaju u odnosu na zalihe plastičnih kesa, koje nisu prikazane u Izvještaju, i obvezniku plaćanja nalaže se da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja inspekcijskog organa izvrši uplatu naknade na račun Fonda. Obveznik plaćanja je dužan dostaviti Fondu dokaz o uplati naknade po rješenju nadležne inspekcije. Ukoliko obveznik plaćanja dostavi Fondu Izvještaj bez dokaza o uplati naknade Fond će u roku od 15 dana od dana isteka roka za uplatu dostaviti obvezniku plaćanja Opomenu za dostavu dokaza o uplati, a ukoliko se uplata ne izvrši u Opomeni ostavljenom roku, Fond će o tome izvijestiti nadležnu inspekciju, radi provođenja inspekcijskog nadzora i pokretanja postupka izricanja propisanih prekršajnih sankcija. Evidencija i izvještavanjeČlan 6. Trgovci će voditi evidenciju o količini nabavljenih plastičnih kesa, podatke o potrošnji kesa i stanju zaliha te o dostavljenim izvještajima i dokazima o uplati naknade. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine će uspostaviti i voditi Evidenciju dostavljenih izvještaja i dokaza o uplati naknade za plastične kese. Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet i dokaze o uplati naknade iz stava 2. člana 5. Uredbe obveznik plaćanja dostavlja Fondu dva puta godišnje, na obrascu čiju formu i sadržaj propisuje Fond. Rok za dostavu polugodišnjeg Izvještaja je kraj sedmog mjeseca tekuće godine, a godišnjeg Izvještaja kraj trećeg mjeseca naredne godine. Inspekcijski nadzorČlan 7. Nadzor nad provođenjem Uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove: - inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine. Kaznene odredbeČlan 8. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja koji ne uplati naknadu shodno odredbama ove uredbe, ne dostavi Izvještaj o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, odnosno ne dostavi dokaz o uplati propisane naknade u skladu sa stanjem iz Izvještaja, a sve za periode i u rokovima iz člana 6. stav 3. i 4. uredbe, ili iskaže u izvještaju netačne podatke. Za prekršaj iz stava l. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/13 04.10.2013 SN FBiH 85/20, SN FBiH 84/17, SN FBiH 103/16, SN FBiH 54/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 88/11 ambalaža,otpad Srijeda, 10. 4. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 - Stranica 5 se djelomično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za period u trajanju od 6 (šest) mjeseci. NALAZI SE NA SLOBODIDa se izrečena kazna zatvora zamijeni uslovnom osudom: 1. Subašić Mario, sin Rudolfa i majke Milice rođene Vuica, rođen 15.11.1967. godine u Zenici, nastanjen u ul. N.Š. Zrinskog bb, općina Busovača, Hrvat, državljanin BiH i RH. Presudom Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 06 0 K 003524 11 Kv od 27.04.2011. godine, za krivično djelo protiv života i tijela, ubistva u pokušaju, djelo opisano i kažnjivo po čl. 90. u vezi s čl. 33. st. 1. KZ RH, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine, koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda FBiH broj: 06 0 K 003524 11 Kž od 28.09.2011. godine. Da se izrečena kazna zatvora zamijeni uslovnom osudom sa periodom provjere u trajanju od 5 (pet) godina. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja odnosno danom potpisivanja, a ista će biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-05-300-02/13 03. aprila 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r.FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA 608 Temeljem odredbi članka 58., stav 8. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09), ministrica Federalnog ministarstva okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UPRAVLJANJU AMBALAŽOM I AMBALAŽNIM OTPADOM Članak 1. U Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/11), u članku 6., u točki 6 u zadnjem retku iza riječi "u domaćinstvu" dodaju se riječi: "Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija i/ili je onečišćena opasnim materijama je otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/05) oznake 15 01 10*. Ovakva ambalaža sadrži sljedeće oznake: - korozivno/nagrizajuće/nadražujuće/reaktivno - zapaljivo/podržava gorenje - otrovno/toksično - eksplozivno/oksidirajuće - štetno/opasno za okoliš - otpuštanje otrovnih plinova - kancerogeno/mutageno/infektivno". Članak 2. U članku 13. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4., i glasi: "Obveze krajnjih snabdjevača, tj. trgovina, su da u sustav uključe proizvode vlastite robne marke i proizvode koje direktno uvoze. Za ostale proizvode koje prodaju su u obvezi da od proizvođača ili uvoznika ili distributera obezbijede dokaz da su svoju ambalažu uključili u sustav. U protivnom, su odgovorni da te proizvode sami uključe u sustav i da za iste plaćaju naknadu". Članak 3. U članku 15., u stavak 3., riječ ''države se'' briše i glasi: ''Federacije BiH, u ukupnom iznosu od 5000 t, i minimalnim osnivačkim kapitalom od 100 000 KM. Udio pojedinog osnivača ili više osnivača koji pripadaju istoj grupaciji u osnovnom kapitalu operatera sustava neće prelaziti 33%''. U članku 15. dodaju se "st." 6. i 7., i glase: - Vlasništvo nad operaterom mora biti strukturirano na način da se izbjegne sukob interesa sa pravnim i fizičkim licima koji mu pružaju usluge i koji od njega primaju financijsku nadoknadu. Vlasnicima operatera sustava, članovima uprave i uposlenicima nije dozvoljeno da rade u interesu pravnih ili fizičkih lica koji se bave upravljanjem otpadom, a naročito upravljanjem ambalažnim otpadom. - Operater sustava mora ispunjavati uvjete i kriterije u pogledu kadrova i radnog prostora za obavljanje aktivnosti, kako slijedi: 1. imati u stalnom radnom odnosu najmanje tri (3) zaposlenika sa visokom stručnom spremom i sa punim radnim vremenom, uredno prijavljenih kod nadležnih organa i za koje se redovno izmiruju doprinosi i zdravstveno osiguranje. 2. imati najmanje 50 m2 radnog prostora u vlasništvu ili zakupu za obavljanje djelatnosti. Članak 4. U članku 17., stavak 1., iza riječi ''dozvole za'' dodaju se riječi: ''operatera sustava za'' U članku 17. stavak 2., iza točke 4., dodaju se nove toč. 5., 6., i 7., koje glase: 5) dokaz o vlasništvu poslovnog prostora ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, 6) ovjerene kopije diploma o visokoj stručnoj spremi za kadrove, 7) dokaz o prijavi zaposlenih u Federalnom zavodu za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje. Dosadašnja točka 5. postaje točka 8. Članak 5. U članku 18., stavak 1., dodaje se alineja 5 i glasi: - Ako broj subjekata koji imaju potpisan ugovor sa operaterom sustava padne ispod 30 ili ako godišnja količina ambalaže sa kojom upravlja operater sustava padne ispod 30.000 tona ili se promijeni bilo koji od uvjeta propisanih člankom 17. na temelju kojeg je dobijena dozvola. Članak 6. U članku 19., stavak 1. iza riječi "operateru sustava" dodaju se riječi "i Fondu". Članak 7. U članku 21. stavak 6. iza riječi "naknada" dodaju se riječi: "i voditi evidenciju svih obveznika sustava". U članku 21. dodaju se se novi ''st.'' 7. 8. i 9., koji glase: "Rješenje iz članka 21. stavak 6. Fond donosi u roku od 60 dana po dostavljanju validnog izvješća od obveznika plaćanja naknada." "Rješenje iz stavka 6. Pravilnika sadrži konačan obračun iznosa naknade za prethodni obračunski period kao i rokove plaćanja naknade". "Svi obveznici sustava plaćaju evidentirajuću naknadu u iznosu 0,002 KM po kilogramu ambalaže Fondu za administrativne troškove provođenja ovog Pravilnika. Operater sustava plaća evidentirajuću naknadu za sve svoje obveznike Fondu jednom godišnje prilikom podnošenja godišnjeg izvješća." Članak 8. U članku 23., stavak 3., iza riječi ''otpadom'', dodaju se riječi: ''Fond će planirati namjenski utrošak sredstava planom na godišnjem nivou usaglašeno sa ministarstvom''. Broj 28 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 4. 2013. Članak 9. Članak 25., se briše i glasi: ''Za primjenu ovog Pravilnika primjenjivat će se kaznene odredbe u skladu sa čl. 52. i 53. Zakona o upravljanju otpadom, i drugih posebnih propisa''. Članak 10. Članak 26., mijenja se i glasi: "Nadzor nad primjenom ovog Pravilnika provoditi će inspektori zaštite okoliša i tržišni inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove. Vlada Federacije BiH će svojom odlukom uspostaviti Koordinaciono tijelo za praćenje implementacije Pravilnika. U radu Koordinacionog tijela učestvuje po jedan predstavnik iz: - Federalnog ministarstava okoliša i turizma, - Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, - Federalne uprave za inspekcijske poslove i - operatera sustava koji imaju dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma." Članak 11. Prilog II, mijenja se i glasi: Tabela 1. Registarski podaci obveznika plaćanja naknada REGISTARSKI PODACI OBVEZNIKA PLAĆANJA NAKNADE ZA AMBALAŽU I AMBALAŽNI OTPAD 1. OSNOVNI PODACI O PRAVNOM LICU 1.1 Puni naziv pravnog lica 1.2 Kanton / Entitet 1.3 Grad 1.4 Poštanski broj 1.5 Ulica i broj 1.6 Telefon i faks 1.7 E-mail 1.8 Web 1.9 Identifikacioni broj (ID) 1.10 PDV broj (ukoliko je registrovan u sistemu PDV-a) 1.11 Naziv i šifra djelatnosti 2. KATEGORIJA PRAVNOG LICA 2.1 Proizvođač2.2 Uvoznik 2.3 Punioc i/ili Paker 2.4 Distributer 2.5 Operater 3. PODACI OVLAŠTENOG LICA KOJE PREDSTAVLJA PRAVNO LICE 3.1 Ime i prezime 3.2 Funkcija 3.3 Telefon i e-mail 4. PODACI O PRAVNOM LICU NA KOJE JE PRENESENA OBAVEZA UPRAVLJANJA OTPADOM 4.1 Puni naziv pravnog lica 4.2 Registarski broj pravnog lica 4.3 Telefon i e-mail Izjava: Pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da su svi podaci navedeni u izvještaju istiniti, a količine tačne ili procijenjene u skladu sa važećom zakonskom regulativom.Ime i prezime ovlaštenog lica:Žig:Potpis ovlaštenog lica:Mjesto i datum:
Pravilnik o dopunama Pravilnika o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/13 22.03.2013 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 44/12 apotekarna djelatnost PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE Član 1. U Pravilniku o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/12) (u daljem tekstu: Pravilnik), iza člana 47. dodaju se novi čl. 47a. i 47b. koji glase: "Član 47a. U slučaju promjene osnivačko-vlasničke strukture apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke zdravstvene ustanove koji već imaju važeće rješenje o odobrenju za rad izdato od strane nadležnog kantonalnog ministarstva, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak u smislu ponovne provjere ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, već navedenu statusnu promjenu osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, samo konstatira kroz izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke u kojem navode statusnevlasničke promjene. Zahtjev za izdavanje novog rješenja o odobrenju za rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, a u smislu stava 1. ovog člana, podnosi novi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i uz isti prilaže: - važeće rješenje kantonalnog ministarstva izdato za apoteku zdravstvenu ustanovu, odnosno ogranak apoteke ranijem osnivaču-vlasniku apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke, - ugovor zaključen između ranijeg osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke i novog osnivača-vlasnika apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka apoteke kojim se između ugovornih strana ustupaju, odnosno prihvataju prava osnivača-vlasnika nad apotekom zdravstvenom ustanovom, odnosno ogrankom apoteke, što uključuje i preuzimanje zatečenog prostora, opreme i kadra apoteke zdravstvene ustanove i ogranka apoteke. Ugovor podliježe obavezi notarske obrade isprava u skladu sa odredbama Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02). Po prijemu dokumentiranog zahtjeva iz stava 2. ovog člana, kantonalno ministarstvo donosi rješenje iz stava 1. ovog člana, u roku 7 (sedam) dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva. Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 47b. Apoteka zdravstvena ustanova može promijeniti sjedište u okviru svojih postojećih organaka apoteke zdravstvene ustanove, ako jedan od ogranaka zadovoljava uvjete prostora, opreme i kadra za apoteku zdravstvenu ustanovu utvrđenih Pravilnikom. Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se konstatira promjena sjedišta, na način predviđen u stavu 1. ovog člana, podnosi osnivač-vlasnik apoteke zdravstvene ustanove, odnosno direktor apoteke zdravstvene ustanove i uz isti prilaže dokaze o ispunjavaju uvjeta prostora, opreme i kadra iz člana 41. Pravilnika, izuzev saglasnosti kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke u smislu člana 6. istog Pravilnika. Rokovi utvrđeni za izdavanje rješenja o odobrenju rada apoteke zdravstvene ustanove, kao i rokovi za žalbu, te organ kojem se podnosi žalba utvrđeni članom 46. Pravilnika, shodno se primjenjuju i na rješavanje upravne stvari iz stava 1. ovog člana.". Član 2. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno ogranka Петак, 22. 3. 2013. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 13 apoteke ili apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.
Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 87/12 10.12.2012 SN FBiH 12/18, SN FBiH 79/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 107/14 eotpad,elektronski proizvodi Петак, 12. 10. 2012. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 87 - Страна 7 (2) Spisak proizvoda koji se razvrstavaju u razrede odnosno podrazrede otpadne opreme iz stava 1 ovog člana, dat je u Prilogu 2. ovog pravilnika. (3) Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministarstvo) objavljuje na svojoj internet stranici detaljan opis proizvoda sa spiska proizvoda, iz stava 2. ovog člana, pri čemu se ima u vidu da se proizvodi koji su sastavni dio druge vrste opreme, kao što su mašine i vozila, i proizvodi koji su ugrađeni u objekte ili zgrade kao njihov sastavni dio, ne razvrstavaju u proizvode koji pripadaju jednom od razreda, odnosno podrazreda opreme iz Priloga 1 ovog pravilnika. (4) Odredbe ovog pravilnika se ne primjenjuju na otpadne štamparske tonere, svrstane u otpad sa šifrom 08 03 17* i 08 03 18* iz kataloga otpada, u skladu sa zakonom o upravljanju otpadom ako nastanu kao potrošni materijal korištenjem štampača. (5) Odredbe ovog pravilnika se ne primjenjuju na opremu koja ima poseban značaj na državnu bezbjednost i opremu koja je ugrađena u oružje, municiju i vojnu opremu, osim ako se radi o opremi koja se ne koristi isključivo u vojne svrhe. Član 3. (1) Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: 1. postrojenje za obradu je objekat ili dio objekta koji je uređen za obradu otpadne opreme i ispunjava tehničke zahtjeve iz Priloga 4 ovog pravilnika; 2. stavljanje opreme na tržište znači: - davanje proizvedene opreme prvi put distributeru radi njene dalje prodaje ili prvi put na korišćenje krajnjem korisniku, - uvoz opreme u Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: BiH) zbog vršenja trgovinske djelatnosti uvoženja opreme sa namjenom davanja uvezene opreme distributeru radi njene dalje prodaje ili davanja uvezene opreme na korištenje krajnjem korisniku i - uvoz opreme u BiH radi vršenja djelatnosti koja ne predstavlja trgovinsku djelatnost uvoženja opremom; 3. subjekti koji su uključeni u sistem upravljanja otpadom su: - proizvođač električne i elektronske opreme je pravno lice koje proizvodi električne i elektronske proizvode; - uvoznik je pravno lice koje uvozi i predaje distributeru električne i elektronske proizvode; - distributer tj. lice koje zbog stavljanja opreme na tržište u BiH, kao trgovac obezbjeđuje opremu krajnjem korisniku. Pod distributerom se smatra i proizvođač, ukoliko proizvedenu ili uvezenu opremu obezbjeđuje neposredno krajnjem korisniku; - sakupljač električnog i elektronskog otpada je pravno lice koje sakuplja električni i elektronski otpad i ovlašten je od strane operatera sistema (u daljem tekstu: sakupljač); Sakupljači mogu biti komunalna preduzeća i ostali subjektni (npr. Centar za upravljanje otpadom) koji su ovlašteni od strane operatera sistema i posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom; - krajnji korisnik je svako pravno ili fizičko lice koji koristi proizvod nakon čega isti postaje električni i elektronski otpad; - operater sistema upravljanja električnim i elektronskim otpadom (u daljem tekstu: operater sistema) je pravno lice, koje se bavi aktivnostima upravljanja električnim i elektronskim otpadom i na čije ime se izdaje dozvola za upravljanje električnim i elektronskim otpadom. Operater sistema definiše ostale subjekte u sistemu sakupljanja i zbrinjavanja otpada; - Fond za zaštitu okoliša je pravni subjekt sa javnim ovlaštenjima koji provodi aktivnosti na organiziranju upravljanja elektronskim i električnim otpadom u skladu sa odredbama ovog pravilnika. 4. električna i elektronska oprema (u daljnjem tekstu: oprema) su proizvodi čiji pravilan rad zavisi od električne struje ili elektromagnetnih polja, kao i proizvodi koji su namijenjeni proizvodnji, prenosu i mjerenju protoka i polja ukoliko se razvrstavaju u jedan od razreda ili podrazreda iz Priloga 1 ovog pravilnika, a upotrebljavaju se kod napona koji ne prelazi 1000 V za naizmjenični protok i 1500 V za jednosmjerni protok; 5. opasna materija je svaka materija koja se smatra opasnom u skladu sa posebnim propisima; 6. obrada je svaki postupak prerade ili odstranjivanja otpadne opreme u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, nakon što je otpadna oprema predata u postrojenje za obradu zbog sprječavanja zagađenja; 7. oprema iz domaćinstva je oprema koja se koristi u domaćinstvima. Oprema koja se koristi u industriji, radionicama i uslužnim djelatnostima je i oprema iz domaćinstva ukoliko je njena upotreba po prirodi i načinu slična upotrebi u domaćinstvu; 8. otpadna oprema je oprema, koja predstavlja otpad u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, uključujući sve sastavne dijelove i potrošni materijal koji se kao dio opreme odbacuje; 9. otpadna oprema iz domaćinstva, je ona otpadna oprema koja nastaje u domaćinstvima ili industriji, radionicama ili uslužnim djelatnostima, a koja je zbog svoje prirode i količine slična otpadnoj opremi iz domaćinstva; 10. otpadna oprema koja nije otpadna oprema iz domaćinstva je otpadna oprema koja nastaje iz opreme označene na spisku proizvoda u Prilogu 2 ovog pravilnika kao oprema, a ne upotrebljava se u domaćinstvu; 11. ponovno korištenje, prerada i odstranjivanje otpadne opreme je svaki postupak ponovnog korištenja, prerade i odstranjivanja otpada, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, a koji je primjeren ili se može koristiti za ponovno korištenje, preradu i odstranjivanje otpadne opreme; 12. sprečavanje nastajanja otpadne opreme predstavljaju mjere za smanjenje količine otpadne opreme i negativnih uticaja na okoliš koji nastaju zbog otpadne opreme, materijala i materija u toj opremi; 13. reciklaža je ponovno korišćenje otpadnih materijala u proizvodnji za prvobitnu svrhu ili za druge namjene, osim energetske prerade; Број 87 - Страна 8 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 12. 10. 2012. 14. centar za upravljanje otpadom je sistem građevina i uređaja za tretman, povrat komponenti i/ili zbrinjavanje otpada; 15. energetska prerada podrazumijeva upotrebu zapaljivog otpada za dobijanje energije neposrednim paljenjem drugim otpadom ili bez njega, uz stvaranje toplote; 16. skladište je objekat ili prostor u objektu koji koristi proizvođač ili uvoznik ili u njihovo ime i za njihov račun drugo lice, a uređen je za preuzimanje otpadne opreme i za privremeno skladištenje prije predaje u postrojenje za obradu; 17. operater sistema upravljanja otpadnom opremom (u daljem tekstu: operater sistema) je pravno lice, na koje su proizvođači ili uvoznici prenijeli obavezu upravljanja i zbrinjavanja otpadnom opremom; 18. reciklažno dvorište je prostor za sakupljanje i privremeno skladištenje frakcija komunalnog otpada, koja su odvojeno sakupljena. 19. komunalno preduzeće je pravno lice kojem je aktom jedinice lokalne samouprave povjereno sakupljanje i prevoz komunalnog otpada. Obavještavanje krajnjih korisnika o upravljanju otpadnom opremom Član 4. (1) Operater sistema obezbjeđuje, o svom trošku, da javnost i krajnji korisnik opreme u domaćinstvu budu obaviješteni o svrsi i ciljevima sakupljanja otpadne opreme, pravilnom postupanju sa njom, mogućnošću njene besplatne predaje i prednostima njene ponovne upotrebe i reciklaže. (2) Operater sistema mora krajnjeg korisnika opreme u domaćinstvu obavijestiti o načinu prikupljanja i mjestima prikupljanja elektronskog i električnog otpada. (3) Obavještenja krajnjim korisnicima, iz stava 2 ovog člana, moraju da sadrže sljedeće podatke: - da otpadna oprema ne spada u miješani komunalni otpad, nego je potrebno odvojeno sakupljati i prepustiti ili predati operateru sistema, proizvođaču, uvozniku, distributeru ili komunalnom preduzeću; - o mogućim načinima ponovnog korišćenja, reciklaži, drugim postupcima prerade, kao i o prednostima ponovne upotrebe i reciklaže od drugih oblika prerade ili odstranjivanja otpadne opreme; - o mogućim negativnim uticajima na zdravlje ljudi i okoliš zbog opasnih materija koje sadrže otpadne opreme i - o značaju znaka iz Priloga 5 ovog pravilnika. (4) Operater sistema mora obavještavati i informisati sve distributere u distribucijskom lancu, a prvenstveno prodavca koji kao distributer posljednji nabavlja opremu krajnjem korisniku, o načinu preuzimanja otpadne opreme od krajnjih korisnika. (5) Proizvođač ili uvoznik je dužan obavijestiti sve subjekte uključene u sistem upravljanja otpadom o načinu preuzimanja otpadne opreme od krajnjih korisnika u priloženoj dokumentaciji koja prati pošiljku opreme. Obaveze krajnjeg korisnika Član 5. (1) Krajnji korisnik ne smije prepustiti otpadnu opremu operateru sistema, kao miješani komunalni otpad. (2) Krajnji korisnik dužan je: - otpadnu opremu iz domaćinstva prepustiti ili predati distributeru, komunalnom preduzeću, kao izdvojeno sakupljenu frakciju komunalnog otpada u reciklažnom dvorištu ili u dvorištu sakupljača, ovlaštenom od strane operatera sistema, - otpadnu opremu koja nije otpadna oprema iz domaćinstva predati distributeru te opreme ili u dvorište sakupljača, ovlaštenim od strane operatera sistema. (3) Krajnji korisnik mora otpadnu opremu prije predaje sakupljaču, ovlaštenom od strane operatera sistema, sakupiti ili čuvati odvojeno, tako da se ne miješa sa drugim otpadom, da se ne deformiše i da ne zagađuje okoliš sa opasnim i sa drugim materijama, tako da njena ponovna upotreba ili prerada nije onemogućena, odnosno da je izvodljiva samo uz nesrazmjerno visoke troškove. (4) Ukoliko otpadna oprema sadrži materije i materijale koje treba u skladu sa posebnim propisima ukloniti iz nje prije nego što se rastavi, krajnji korisnik obezbjeđuje da otpadna oprema bude u takvom stanju da se odstranjivanje tih materija ili materijala može sprovesti u skladu sa načinom definisanim od strane operatera sistema. (5) Ukoliko je krajnji korisnik sam nabavio opremu, treba je sam predati sakupljaču, ovlaštenom od strane operatera sistema. (6) Ukoliko je otpadna oprema iz domaćinstva toliko oštećena, da zbog opasnih materija u njoj ugrožava okoliš i zdravlje ljudi, ili je bez značajnih sastavnih dijelova ili je zagađena drugim otpadom, krajnji korisnik mora je predati komunalnom preduzeću ili u dvorište sakupljača, ovlaštenim od strane operatera sistema, kao izdvojeno sakupljenu frakciju komunalnog otpada. Besplatno preuzimanje otpadne opreme iz domaćinstva od krajnjeg korisnika i drugih subjekata Član 6. (1) Operater sistema ili sakupljač, ovlašten od strane operatera sistema, dužni su otpadnu opremu iz domaćinstva besplatno preuzeti od krajnjeg korisnika i drugih subjekata, ukoliko je ti žele predati. (2) Distributer je dužan prilikom nabavke opreme iz domaćinstva, od krajnjeg korisnika besplatno preuzeti otpadnu opremu iz domaćinstva, ukoliko je taj želi predati i ukoliko se radi o opremi koja je po svojoj namjeni i razvrstavanju u razrede oprema, u skladu sa razvrstavanjem u razrede iz Priloga 1. ovog pravilnika, jednaka nabavljenoj opremi, a broj komada otpadne opreme jednak broju komada nabavljene opreme. (3) Distributer može da odbije preuzimanje otpadne opreme iz domaćinstva samo ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog člana ili ukoliko je otpadna oprema iz domaćinstva rastavljena ili oštećena tako da je nije moguće prevoziti ili prenositi kao novu opremu, odnosno ako ugrožava zdravlje zaposlene osobe kod distributera. (4) Distributer može u dogovoru sa operaterom sistema da obezbijedi mjesto za preuzimanje otpadne opreme u dvorištu sakupljača, ovlaštenim sa strane operatera sistema. (5) Distributer mora najkasnije u roku od 30 dana od preuzimanja otpadne opreme obezbijediti njenu predaju u dvorište sakupljača, ovlaštenim od strane operatera sistema. (6) Operater sistema obezbjeđuje, da vazdušna linija od dvorišta sakupljača do prodajnog mjesta distributera, nije veća od 50 kilometara. (7) Sakupljači, ovlašteni od strane operatera sistema, moraju u dvorištu čiji rad obezbjeđuju, preuzeti otpadnu opremu od distributera besplatno, a distributer ne smije zahtijevati plaćanje za preuzimanje otpadne opreme. Петак, 12. 10. 2012. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 87 - Страна 9 (8) Sakupljači, ovlašteni od strane operatera sistema, obezbjeđuju redovno i besplatno preuzimanje otpadne opreme iz domaćinstva, koju sakuplja komunalno preduzeće, kao posebno sakupljenu frakciju komunalnog otpada. (9) Komunalno preduzeće mora da preda otpadnu opremu iz domaćinstva sakupljaču ili sakupljačima, ovlaštenim od strane operatera sistema, bez postavljanja zahtjeva za plaćanje troškova, koje je imao zbog preuzimanja kod krajnjih korisnika ili privremenog skladištenja i bez zahtjeva za isplatu moguće vrijednosti sastavnih dijelova materijala ili materija u otpadnoj opremi koji bi se mogli ponovo koristiti ili reciklirati. (10) Izuzetno od stava 9. ovog člana operater sistema mora da nadoknadi komunalnom preduzeću sljedeće troškove upravljanja otpadnom opremom: - troškove postavljanja i održavanja objekata i opreme za privremeno skladištenje otpadne opreme u dvorištima, - troškove privremenog skladištenja otpadne opreme u dvorištu, - troškove predaje otpadne opreme u dvorištu, kao što su slaganje ili natovaranje i mjerenje otpadne opreme i slične radnje kod predaje otpadne opreme, - druge troškove koje zbog preuzimanja, odnosno predaje otpadne opreme sa komunalnim preduzećem dogovori operater sistema. Ciljevi sakupljanja i preuzimanje otpadne opreme Član 7. Ciljevi sakupljanja odnosno preuzimanja otpadne opreme su: - u 1. punoj godini poslije dobivanja dozvole operateru sistema 5 % od količine opreme stavljene na tržište Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije BiH) tekuće godine koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema, - u 2. punoj godini poslije dobivanja dozvole operateru sistema 10 % od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH tekuće godine koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema, - u 3. punoj godini poslije dobivanja dozvole operateru sistema 15 % od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH tekuće godine koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema, - u 4. punoj godini poslije dobivanja dozvole operateru sistema 20 % od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH tekuće godine koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema, - u 5. punoj godini poslije dobivanja dozvole operateru sistema 25 % od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH tekuće godine koju su obveznici preko ugovora prenijeli na operatera sistema. Privremeno skladištenje otpadne opreme Član 8. (1) Distributeri, komunalno preduzeće i sakupljači, ovlašteni od strane operatera sistema, moraju prije predaje, otpadnu opremu privremeno odvojeno skladištiti, tako da se ne bi miješala sa drugim vrstama otpada kako bi se u slučaju ponovne upotrebe, prerade ili odstranjivanja mogla svrstati odvojeno po razredima, odnosno podrazredima opreme iz Priloga 1 ovog pravilnika. (2) Distributeri, komunalno preduzeće i sakupljači, ovlašteni od strane operatera sistema, obezbjeđuju da se otpadna oprema prije predaje ne deformiše ili zagadi opasnim ili drugim materijama, tako da bi njeno ponovno korišćenje ili prerada bilo onemogućeno, odnosno izvodljivo samo uz nesrazmjerno visoke troškove. Obaveze operatera sistema Član 9. (1) Operater sistema se o svom trošku obavezuje da: - preuzima otpadnu opremu od distributera i komunalnih preduzeća, redovno i onoliko često koliko je to neophodno, - prevozi do postrojenja za obradu otpadnu opremu koja je preuzeta od krajnjeg korisnika, distributera i komunalnih preduzeća, - prethodno obradi otpadnu opremu u postrojenju za obradu prije njene prerade ili odstranjivanja i - obezbeđuje njenu dalju preradu ili odstranjivanje u skladu sa zahtjevima iz ovog pravilnika. (2) Prevoz otpadne opreme do postrojenja za obradu treba da se izvede tako, da je u što većem obimu moguća ponovna upotreba cijelih aparata i recikliranje onih sastavnih dijelova ili cijelih aparata koji se mogu ponovo koristiti ili reciklirati. (3) Preuzeta otpadna oprema osim one koja je u cjelini namijenjena ponovnoj upotrebi, prije prerade ili odstranjivanja mora biti prethodno obrađena u postrojenju za obradu. (4) U postrojenju za obradu otpadna oprema se mora prethodno obraditi odvojeno prema određenim vrstama proizvoda u skladu sa Prilogom 3 ovog pravilnika. Za sastavne dijelove, materijala i materije iz otpadne opreme obezbjeđuje se dalja ponovna upotreba, reciklaža ili prerada u onom obimu kojim se postiže minimalni dio ponovne upotrebe, reciklaže ili prerade određen ovim pravilnikom. (5) U postrojenju za obradu otpadne opreme, koja ne ide cijela na ponovnu upotrebu, treba izdvojiti tečnosti, u skladu sa propisom kojim se uređuje postupanje sa otpadnim, ozonu štetnim materijama, kao i opasne materije, i obezbijediti da se otpadna oprema prije predaje za dalju preradu ili odstranjivanje ručno ili mašinski obradi, tako da se iz nje izdvoje svi opasni materijali i sastavni dijelovi, iz tačke 1 Priloga 3 ovog pravilnika. (6) Operater sistema obezbjeđuje da ponovna upotreba cijele opreme ima prednost u odnosu na njenu preradu, prerada preuzete otpadne opreme prednost u odnosu na odstranjivanje, a pri preradi otpadne opreme ponovna upotreba sastavnih dijelova otpadne opreme i reciklaža materijala ima prednost od drugih načina prerade. (7) Preradu i odstranjivanje otpadne opreme mogu da vrše samo subjekti koji imaju dozvolu za upravljanje otpadom u skladu sa Pravilnikom o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br.9/05). (8) Operater sistema obezbjeđuje da se do kraja 5-te kalendarske godine od početka uspostave sistema za preradu otpadne opreme postignu: 1. za dodatnu opremu svrstanu u razred opreme od 1-10, iz Priloga 1 ovog pravilnika, najmanje: - 80% prerada, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave i Број 87 - Страна 10 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 12. 10. 2012. - 75% ponovna upotreba i recikliranje sastavnih dijelova, materijala i materija otpadne opreme, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave, 2. za otpadnu opremu svrstanu u 3 i 4 razred opreme, iz Priloga 1 ovog pravilnika, najmanje: - 75% prerada, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave i - 65% ponovna upotreba i reciklaža sastavnih dijelova, materijala i materija otpadne opreme, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave, 3. za otpadnu opremu svrstanu u 2, 5, 6, 7 i 9 razred opreme, iz Priloga 1 ovog pravilnika, najmanje: - 70% prerada, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave i - 50% ponovna upotreba i recikliranje sastavnih dijelova, materijala i materija otpadne opreme, izračunata u odnosu na prosječnu masu naprave, 4. za otpadnu opremu, iz podrazreda 5a, najmanje 80% ponovna upotreba i recikliranje sastavnih dijelova, materijala i materija u odnosu na masu naprave, odnosno proizvoda. (9) Operater sistema je dužan ministarstvu dostaviti petogodišnji plan za postizanje ciljeva predloženih od strane operatera sistema, a ne manjih od navedenih u članu 7., i članu 9. stav 8. ovog pravilnika. (10) Za izračunavanje udjela ponovne upotrebe, prerade i odstranjivanja otpadne opreme, sastavnih dijelova i njenih materijala, operater sistema mora voditi evidenciju u kg (tonama) izražene količine otpadne opreme, sastavnih dijelova, materijala i materija iz te opreme koji ulaze u postrojenje za obradu i izlaze iz njega na dalju preradu i odstranjivanje. Sastavni dio te evidencije su i formulari o transportu za pošiljke otpada na dalju preradu i odstranjivanje. Obaveze proizvođača i uvoznika Član 10. (1) Proizvođač i uvoznik obezbjeđuju u roku od godine dana od kada je nova oprema stavljena na tržište, da rukovodilac postrojenja za obradu ima informacije o ponovnoj upotrebi i obradi za svaki tip nove opreme, u cilju obezbjeđenja ponovne upotrebe i u skladu sa ovim pravilnikom propisane i za zaštitu okoliša odgovarajuće obrade otpadne opreme. (2) Na zahtjev rukovodioca postrojenja za obradu proizvođači uvoznik obezbjeđuju da informacije sadrže podatke o pojedinim sastavnim dijelovima i materijalima opreme i podatke o mjestima gdje se u opremi nalaze opasne materije. (3) Proizvođač i uvoznik je obavezan informisati operatera sistema o ponovnoj upotrebi i obradi za svaki tip nove opreme u cilju obezbjeđivanje ponovne upotrebe i odgovarajućeg načina zbrinjavanja. (4) Proizvođač i uvoznik obavezan je da označi opremu sa znakom u Prilogu 5 i informisati konačne potrošače o odgovarajućem načinu sakupljanja. Prijava stavljanja opreme na tržište i naknade Član 11. (1) Proizvođač i uvoznik obavezan je uplatiti naknadu prilikom stavljanja opreme prvi put na tržište BiH. (2) Obaveza plaćanja naknade za opremu nastaje: - ako je oprema proizvedena i prvi put stavljena na tržište u BiH, - ako je oprema proizvedena u BiH, a proizvođač je njegov krajnji korisnik; - ako je oprema uvezena iz druge države, prvi put stavljena na tržište u BiH; - ako je oprema uvezena iz druge države, a uvoznik je njegov krajnji korisnik. (3) Proizvođač i uvoznik je u obavezi poslati Federalnom ministarstvu i Fondu obračun naknade i izvještaj o količini, masi i vrsti opreme stavljene na tržište na obrazcu "obračun naknade": - za 1. polovinu kalendarske godine (januar –juni) do 20. jula kalendarske godine - za 2. polovinu kalendarske godine (juli – decembar) do 20. januara naredne godine (4) Svi proizvođači i uvoznici obavezni su uplaćivati opštu naknadu Fondu za zaštitu okoliša. Opšta naknada se troši za administraciju sprovođenja ovog pravilnika kod Fonda za zaštitu okoliša. Visina opšte naknade je umnožak količine opreme stavljene na tržište teritorije u državi sa koeficijentom naknade u Prilogu 7. (5) Proizvođač i uvoznik koji nisu prenijeli svoje obaveze na operatera sistema su dužni uz opštu naknadu iz 3. stava ovog člana uplaćivati i naknadu za upravljanje otpadnom opremom Fondu za zaštitu okoliša. Naknade se namjenski troše za upravljanje električnim i elektronskim otpadom. Visina naknade za upravljenje sa otpadnom opremom je umnožak količine opreme stavljene na tržište teritorije u državi i koeficijentom naknade u Prilogu 7. (6) Obračun naknade iz stava 3 ovog člana, naročito sadrži slijedeće podatke: - period za koji se obračunava naknada; - količina i masa opreme po vrstama opreme stavljene na tržište; - iznos obračunate naknade po vrstama opreme; - konačni iznos za plaćanje naknade u periodu za koji se plaća naknada; - broj plana za upravljanje otpadnom opremom i ime operatera sistema na kojeg je obaveznik prenio svoju odgovornost upravljanja sa otpadnom opremom. Tačnost sa pečatom i potpisom ovjerava operater sistema. (7) Obračunata naknada iz st. 4. i 5. plaća se Fondu za zaštitu okoliša istovremeno sa podnošenjem izvještaja "Obračun naknade" u prilogu 8 ovog pravilnika. (8) Izvještaj "Obračun naknade" se podnosi u jednom primjerku neposredno, putem pošte ili elektronskim putem. (9) Tačnost i potpunost podataka podnosilac Izvještaja ovjerava potpisom i pečatom. (10) Obrazac "Obračun naknade", objavljuje se na sajtu ministarstva i nalazi se u Prilogu 8. ovog pravilnika. (11) Fond za zaštitu okoliša donosi rješenje o plaćanju naknade o visini opšte naknade i naknade za upravljanje otpadnom opremom na polugodišnjem nivou obavezniku, koji nije sklopio ugovor sa operaterom sistema. (12) Oslobađanje plaćanja naknade za upravljanje otpadnom opremom reguliše se rješenjem Fonda za zaštitu okoliša, a ostvaruje se za ispunjenje ciljeva upravljanja otpadnom opremom preko operatera sistema. (13) Ukoliko operater sistema nije ispunio ciljeve za godinu izvještavanja Fond će mu svojim rješenjem odrediti da uplati naknadu za upravljanje otpadnom opremom za neispunjene ciljeve prema st. 5. i 6. ovog člana. Петак, 12. 10. 2012. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 87 - Страна 11 Operater sistema Član 12. (1) Operater sistema je pravno lice, ovlašteno od strane ministarstva, koje se bavi aktivnostima upravljanja otpadnom opremom. (2) Operater sistema ima primarni cilj ispunjavanje zakonskih uvjeta propisanih ovim pravilnikom. (3) Vlasnici ili suvlasnici operatera sistema moraju biti proizvođači ili uvoznici, koji stavljaju u promet opremu na teritoriji države i koji su prenijeli obavezu upravljanja i zbrinjavanja otpadnom opremom na operatera sistema. (4) U sistemu prikupljanja, selektiranja i reciklaže otpadne opreme operater sistema ima ključnu ulogu za opće društveno odgovorno ponašanje u kojem će se sistem selektivnog prikupljanja otpada odvijati na održiv i harmoniziran način i u kome će svi akteri imati priliku za razvoj i jačanje materijalno tehničke osnove sistema. (5) Operater sistema ima ključnu ulogu u promotivnim i edukativnim aktivnostima za uspješno funkcionisanje sistema. (6) Operater sistema svoje poslovne aktivnosti vrši po principu neprofitnosti, koji je jasno definisan u statutu operatera sistema i odluci o osnivanju operatera sistema. (7) Aktivnosti upravljanja otpadom opremom od strane operatera sistema moguće su samo pod uvjetom dobivanja dozvole za upavljanje otpadnom opremom. Izdavanje dozvole operateru sistema Član 13. (1) Dozvola za upravljanje otpadnom elektronskom i električnom opremom se izdaje operateru sistema koji ispunjava slijedeće uslove: - Vlasnici ili suvlasnici operatera sistema su pravni subjekti, koji stavljaju opremu na teritorij države više od 5.000 tona opreme godišnje, i koji imaju sa operaterom sistema sklopljene ugovore o prenosu obaveze upravljanja sa otpadnom opremom na operatera sistema. - Statut društva operatera sistema i Odluka o osnivanju društva operatera sistema jasno definiše princip neprofitnog poslovanja, da se eventualna dobit operatera sistema ne može isplaćivati vlasnicima operatera sistema već se isključivo koristi za obavljanje i razvoj osnovne djelatnosti operatera sistema. - Osnivački kapital operatera sistema mora biti u visini najmanje 750.000 KM u novcu. - Ciljevi za sakupljanje i preradu otpada nisu manji od ciljeva datih u članu 7. i članu 9. stav 8. ovog pravilnika. (2) Subjekti zainteresirani za dobijanje dozvole kao operatora sistema moraju uz zahtjev za izdavanje dozvole priložiti dokumentaciju koja dokazuje njihovu sposobnost za uspostavu sistema upravljanja elektronskim i električnim otpadom. U okviru iste dokumentacije, subjekt je dužan prikazati reprezentativan broj subjekata koji će biti uključeni u sustav. (3) Dozvolu za upravljanje otpadnom opremom izdaje ministarstvo operateru sistema na osnovu zahtjeva za izdavanje dozvole za preradu otpada. (4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za preradu otpada iz stava 1. ovog člana treba priložiti plan upravljanja otpadnom opremom. (5) Plan upravljanja otpadnom opremom treba da sadrži podatke o: - imenu i sjedištu operatera sistema, - vrsti proizvoda po razredima, odnosno podrazredima opreme za koje se obezbjeđuje preuzimanje, sakupljanje i obrada, - predviđeni način i obim preuzimanja otpadne opreme od krajnjih korisnika i sakupljača, - vrsti i kapacitetima opreme za privremeno skladištenje otpadne opreme kod sakupljača, - vrsti i kapacitetima opreme za privremeno skladištenje otpadne opreme u skladištima, kao i nazivu i sjedištu lica koje upravlja tim skladištima, - sakupljačima, odnosno prevoznicima otpadne opreme od krajnjih potrošača, distributera, komunalnih preduzeća i skladišta do postrojenja za obradu, - vrsti i kapacitetima opreme u postrojenju za obradu otpadne opreme, lokaciji i načinu upravljanja tog postrojenja i nivou obrade otpadne opreme prije predaje na dalju preradu ili odstranjivanje, - predviđenoj količini godišnje preuzete otpadne opreme, izraženoj u kg (tonama), na bazi podataka o godišnjoj količini opreme koja je stavljena na tržište, - predviđenoj količini godišnje preuzete otpadne opreme iz domaćinstva, na osnovu proračuna iz člana 7 ovog pravilnika, - predviđenim postupcima i vršiocima dalje prerade ili odstranjivanja otpadne opreme, uključujući ponovnu upotrebu i recikliranje njenih sastavnih dijelova, ugrađenih materijala i opasnih materija, i - aktivnostima za obavještavanje krajnih korisnika i distributera kao i razvijanja javne svijesti o postupcima sakupljanja i uticajima na životnu sredinu. (6) Uz plan upravljanja otpadnom opremom mora biti priložena sljedeća dokumentacija: - ugovor ili predugovor sa upravljačima skladišta, da će u skladu sa planom upravljanja otpadnom opremom predati otpadnu opremu sakupljačima, odnosno prevoznicima navedenim u tom planu, - ugovor ili predugovor sa sakupljačima, odnosno prevoznicima otpadne opreme da će u skladu sa planom upravljanja otpadnom opremom izvršiti sakupljanje otpadne opreme, - model izračunavanja i visina troškova iz člana 6. stav 10., koje mora operater sistema da nadoknadi komunalnom preduzeću za upravljanja otpadnom opremom, - ugovor ili predugovor sa obrađivačima, prerađivačima i odstranjivačima otpadne opreme, u državi ili inostranstvu, ako u državi nema odgovarajuće tehnologije obrade i prerade otpadne opreme, za masu otpadne opreme koju proizvođači i uvoznici operatera sistema stavljaju na tržište, - plan komunikacije za obavještavanje krajnjih korisnika i distributera, - nazivima i sjedištima svih proizvođača i uvoznika, koji su pristupili operateru sistema upravljanja otpadnom opremom, - masa električne i elektronske opreme koju su stavili na tržište države u periodu od posljednje tri godine svi proizođači i uvoznici, koji su pristupili operateru sustavu upravljanja otpadnom opremom, - ugovori sa proizvođačima i uvoznicima, koji su pristupili zajedničkom sustavu i koji na tržište stavljaju zajedno najmanje 5 000 tona opreme na godišnjem nivou, Број 87 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 12. 10. 2012. - model izračunavanja udjela upotrebe, prerade i odstranjivanja otpadne opreme, sastavnih dijelova i njenih materijala. - statut i odluku o osnivanju društva operatera sistema, i - druge dokaze po zahtjevu. (7) Iz plana upravljanja otpadnom opremom mora se vidjeti da se otpadna oprema prerađuje u postrojenju za obradu, u skladu sa zahtjevima iz Priloga 3 ovog pravilnika i da postrojenja za obradu ispunjavaju tehničke zahtjeve iz Priloga 4 ovog pravilnika. Izdavanje dozvole za upravljanje otpadnom opremom operateru sistema Član 14. (1) Ministarstvo izdaje operateru sistema dozvolu za upravljanje otpadnom opremom iz člana 13. stav 1. ovog pravilnika, ukoliko na osnovu uvida u dokumentaciju koja je dostavljena uz zahtjev za izdavanje dozvole i na osnovu podataka utvrdi: - da se iz plana upravljanja otpadnom opremom vidi ispunjenost obaveza po ovom pravilniku, - da je naveden reprezentativan broj sakupljača, odnosno transportera otpadne opreme, tj. mreža sakupljanja, - da postrojenje za obradu navedeno u planu upravljanja otpadnom opremom, ispunjava uslove iz Priloga 3 ovog pravilnika za preradu otpada, - da operater sistema dokaže da može samostalno organizovati sakupljanje i obradu otpadne opreme ili ako pruži dokaze o sklopljenim ugovorima sa ovlaštenim sakupljačima, transporterima i licima, koja obrađuju otpad, - da je osnivački kapital operatera sistema najmanje u visini definirani u iz člana 13. stav 1., i u visini iznosa troškova prve pune godine upravljanja otpadnom električkom i elektronskom opremom u okviru plana upravljanja otpadnom opremom. (2) Ministarstvo izdaje dozvolu iz člana 13. stav 1. na period od pet godina. Dozvola se može produžiti za isti vremenski period ukoliko se ne promjene uvjeti pod kojim je dozvola izdata. (3) Dozvola iz člana 13. stav 1. posebno sadrži: vrstu otpadne opreme koju treba sakupiti, količinu otpadne opreme koju treba sakupiti i iskoristiti, i način izvještavanja. Izvještaj o upravljanju otpadnom opremom Član 15. (1) Operater sistema mora najkasnije do 31. marta tekuće godine u elektronskoj i pisanoj formi dostaviti ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša izvještaj o upravljanju otpadnom opremom za proteklu kalendarsku godinu na obrascu iz Priloga 6 ovog pravilnika. (2) Izvještaj iz stava 1. ovog člana, između ostalih, mora sadržati podatke o: - nazivu i šifri djelatnosti operatera sistema, - spisak proizvođača i uvoznika, koji su prenijeli odgovornost na operatera sistema, - cjelokupnoj količini opreme stavljene na tržište, po razredima iz Priloga 1 ovog pravilnika, od strane proizvođača i uvoznika, koji su prenijeli obaveze iz ovog pravilnika na operatera sistema, - cjelokupnoj količini otpadne opreme po razredima, odnosno podrazredima opreme iz Priloga 1 ovog pravilnika i po određenim vrstama proizvoda izraženim u kg (tonama), koja je preuzeta od krajnjih korisnika, distributera i komunalnih preduzeća, - količini, izraženoj u kg i dijelu otpadne opreme koja je bila ponovo korištena ili reciklirana, - količini izraženoj u kg i dijelu otpadne opreme koja je bila na drugi način prerađena, odvojeno po postupcima prerade, - količini i dijelu otpadne opreme po razredima, odnosno podrazredima opreme koja je bila odstranjena, odvojeno po postupcima odstranjivanja i obimu prethodne prerade, i - količini, izraženoj u kg i dijelovima odstranjenih sastavnih dijelova, ugrađenih materijala i opasnih materija, iz Priloga 3. ovog pravilnika. - Izvještaj o izvedenim aktivnostim za koje se operater sistema opredijelio u komunikacijskom planu. (3) Na osnovu izvještaja iz stava 1. ovog člana ministarstvo vodi evidencije o električnom i elektronskom otpadu u okviru Registra o postrojenjima i zagađivanjima do uspostavljanja Agencije za zaštitu okoliša. Član 16. Za primjenu ovog pravilnika primjenjivat će se kaznene odredbe u skladu sa čl. 52. i 53. Zakona o upravljanju otpadom i drugih posebnih propisa. Nadzor Član 17. (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog pravilnika će provoditi inspekcijska tijela zadužena za zaštitu okoliša u skladu sa čl. 49., 50. i 51. Zakona o upravljanju otpadom. (2) Nadzor nad primjenom odredaba pravilnika koje se odnose na stavljanje opreme u promet vrši Ministarstvo nadležno za trgovinu preko tržišnih inspektora. Podaci se ažuriraju kvartalno na zahtjev Fonda ili operatera sistema jednom u mjesecu. Prijelazne i završne odredbe Član 18. (1) Proizvođač i uvoznik obavezni su dostaviti Fondu podatke o količini i vrsti opreme, stavljene na tržište u prošloj kalendarskoj godini za narednu godinu, u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Za izvještaj potrebno je upotrebiti obrazac iz Priloga 8. ovog pravilnika. (2) Proizvođač i uvoznik u obavezi su da za upravljanje otpadnom opremom zaključe ugovor sa operaterom sistema u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (3) Proizvođač, uvoznik, distributer, u obavezi su preuzeti i osigurati upravljanje otpadnom opremom preko operatera sistema u roku od 4 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (4) Proizvođač i uvoznik opreme dužan je svoje poslovanje koje se odnosi na označavanje opreme iz člana 10. stav 4. ovog pravilnika uskladiti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (5) Sastavni dio ovog pravilnika su Prilozi koji su odštampani uz ovaj pravilnik i to: - Prilog 1 - Razredi električne i elektronske opreme; - Prilog 2 - Spisak proizvoda koji se razvrstavaju po razredima opreme iz priloga 1. ovog pravilnika; - Prilog 3 - Obrada sakupljene otpadne opreme u postrojenju za obradu otpadne opreme; - Prilog 4 - Tehnički zahtjevi za postrojenja za obradu; - Prilog 5 - Znak o obaveznom posebnom (izdvojenom) sakupljanju otpadne opreme; Петак, 12. 10. 2012. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 87 - Страна 13 - Prilog 6 - Izvještaj o provedbi pravilnika I. i izvještaj o provedbi pravilnika II.; - Prilog 7 - Koeficijent naknade; - Prilog 8 - Izvještaj i obračun naknade. Član 19. (1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Br. 04-23-887/11 09. oktobra/listopada 2012. godine Ministrica Branka Đurić, s. r.PRILOG 1 Razredi električne i elektronske opreme 1. veliki kućni aparati (sa podrazredom 1.a - aparati za hlađenje i zamrzavanje); 2. mali kućni aparati; 3. oprema za IT i telekomunikacije (sa podrazredom 3.a - monitori); 4. oprema za zabavnu elektroniku (sa podrazredom 4.a – televizijski prijemnici); 5. oprema za osvjetljenje (sa podrazredom 5.a - plinske sijalice); 6. električni i elektronski alat (osim velikog nepokretnog industrijskog oruđa); 7. igračke, oprema za slobodno vrijeme i sport; 8. medicinski aparati (osim aparata koji mogu prouzrokovati radijaciju ili infekciju); 9. instrumenti za praćenje i nadzor; 10. automati. PRILOG 2 Spisak proizvoda koji se razvrstavaju po razredima električne i elektronske opreme iz Priloga 1 ovog pravilnika 1. Veliki kućni aparati (sa podrazredom 1.a): - veliki aparati za hlađenje (1a), - frižideri (1a), - zamrzivači (1a), - drugi veliki uređaji za hlađenje, čuvanje i privremeno skladištenje hrane, - veš mašine, - mašine za sušenje, - mašine za posuđe, - šporeti, - električni šporeti, - električke ringle, - mikrotalasne rerne, - drugi veliki aparati za kuvanje i pripremanje hrane, - električni uređaji za grijanje, - električni radijatori, - druge veliki aparati za grijanje soba, kreveta, stolica, - električni ventilatori, - klimatske naprave (1a), - druga oprema za provjetravanje i oprema za klimatizaciju; 2. Mali kućni aparati: - usisivači, - usisivači metle, - drugi aparati za čišćenje, - aparati za šivenje, pletenje, tkanje i drugu obradu robe, - pegle i drugi aparati za peglanje i drugu njegu robe, - pekači, - aparati za prženje, - mlinovi za kafu, automati za kafu i oprema za otvaranje ili hermetičko zatvaranje posuda ili ambalaže, - električni noževi, - aparati za šišanje kose, sušenje kose, čišćenje zuba, brijanje, masiranje i drugi aparati za njegu tijela, - budilnici, ručni satovi, naprave za mjerenje, prikazivanje ili evidentiranje vremena, - vage. 3. Oprema za IT i telekomunikacije: - centralizovana obrada podataka (sa podrazredom 3.a): - veliki računari, - mali računari, - štamparske jedinice. - lični kompjuteri: - lični računari (CPJ – centralna procesorska jedinica, miš, monitor (3a) i tastatura uključeni), - prenosni računari (3a), laptop (CPE, miš, monitor (3a) i tastatura uključeni), - notesnici, - računari notepad, - štampači, - oprema za kopiranje, - električne i elektronske mašine za kucanje, - džepni i stoni kalkulatori i drugi proizvodi i oprema za sabiranje, skladištenje, procesiranje, predstavljanje ili obavještavanje o informacijama putem elektronskih sredstava, - korisnički terminali i sustavi, - telefaks, - teleks, - telefoni, - javni telefoni (na žetone, kartice, metalni novac), - bežični telefoni, - mobilni telefoni, - odašiljači i drugi proizvodi ili oprema za prenos zvuka, slike, ili drugih podataka preko telekomunikacija. 4. Oprema za zabavnu elektroniku (sa podrazredom 4.a): - radio prijemnici, - televizijski prijemnici (4a), - videokamere, - videorekorderi, - muzički stubovi, - audio pojačivači, - muzički instrumenti i drugi proizvodi ili oprema za snimanje ili reprodukovanje zvuka ili slika, uključujući signale ili druge tehnologije za distribuciju zvuka i slike kao preko telekomunikacija. 5. Oprema za osvjetljenje (sa podrazredom 5.a): - svjetiljke za fluoroscentne sijalice, osim svjetiljke u domaćinstvu, - štapićaste fluoroscentne sijalice (5a), - kompaktne fluoroscentne sijalice (5a), - visokointenzivne sijalice (5a), uključujući i visokonaponske svjetiljke sa natrijmovom parom i metalhalogenim sijalicama, - niskonaponske svjetiljke sa natrijmovim parama, - druga osvjetljenja ili oprema za difuziju ili nadzor svjetlosti, osim sijalica sa žarećom niti. 6. Električko i elektronsko oruđe (osim velikog nepomičnog industrijskog oruđa): Број 87 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХПетак, 12. 10. 2012. - bušilice, - testere, - mašine za šivenje, - oprema za struganje, rezanje, brušenje, drobljenje, testerisanje, rezbarenje, šišanje, rupičanje, izrezivanje, sabijanje, iskrivljivanje ili za drugu sličnu obradu drveta, metala i drugih materijala, - oruđe za okivanje, zakucavanje eksera, pritvrđivanje sa šrafovima ili odstranjivanje eksera, kuka, šrafova i slično, - oruđe za varenje, lemljenje i slično, - oprema za prskanje, raspršivanje, širenje ili drugu sličnu obradu tečnih odnosno plinskih materija sa drugim sredstvima, - oruđe za košenje odnosno druge vrtlarske radove. 7. Igračke, oprema za slobodno vrijeme i sport: - električni vozići, odnosno garniture trkačkih automobilčića, - ručne konzole za video igre, - video igre, - kompjuteri za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje, - sportska oprema sa električnim ili elektronskim sastavnim dijelovima, - automati za igrice na metalni novac. 8. Medicinski aparati (osim aparata koji mogu prouzrokovati radijaciju ili infekciju): - oprema za zračenje, - oprema za kardiologiju, - aparatura za dijalizu, - aparati sa kiseonikom, - materijali iz nuklearne medicine, - laboratorijska oprema za dijagnozu in vitro - aparati za analizu, - aparati za hlađenje, - aparati za testiranje oplodnje, - drugi aparati za otkrivanje, sprečavanje, praćenje, tretiranje, olakšavanje bolesti, povreda ili nemoći. 9. Instrumenti za praćenje i nadzor: - detektori dima, - regulatori zagrijavanja, - termostati, - naprave za mjerenje, mjerenje ili regulisanje težine u domaćinstvu ili kao laboratorijska oprema, - drugi instrumenti za praćenje i nadzor, koji se koriste u industrijskim instalacijama. 10. Automati: - automati za topla pića, - automati za čaše, toplo i hladno piće, - automati za tvrde proizvode, - bančini automati, - svi aparati koji samostalno prave razne proizvode. PRILOG 3 Obrada sakupljene otpadne opreme u postrojenju za obradu otpadne opreme 1. Iz sakupljene otpadne opreme moraju se izdvojiti sljedeći dijelovi, ugrađeni materijali i opasne materije: - kondenzatori, koji sadrže polihlorirane bifenile (PCB), na način utvrđen propisom kojim se uređuje upravljanje otpadnim PCB, - sastavni dijelovi, kao što su prekidači ili svjetla za osvjetljavanje pozadine, koji sadrže živu, - baterija, - ploče štampanih niti kod prenosnih telefona i kod drugih aparata, ukoliko je površina ploče sa štampanim nitima veća od 10 cm2, - uložak za toner, tečni, pasta, toner u boji, - plastika koja sadrži bromirani vatrostalni dio, - azbestni otpad i sastavni dijelovi koji sarže azbest, - katodne cijevi, - hlorofluorougljenik (CFC),djelimični halogenizirani hlorofluorougljenik (HCFC) ili fluorisani ugljovodonik (HFC), ugljovodonici (HC), - plinske sijalice, - ekrani sa tečnim kristalima (zajedno sa kućištem, kada je to primjereno), sa površinom većom od 100 cm2 i svi ekrani iz pozadine osvijetljeni plinskim sijalicama, - spoljni električni kablovi, - sastavni dijelovi koji sadrže refraktorna hemijska vlakna, kako ih definišu propisi u oblasti hemijskih proizvoda, kojima se uređuje razvrstavanje, pakovanje i označavanje opasnih substancija, - sastavni dijelovi koji sadrže radioaktivne materije, osim sastavnih dijelova koji ne prelaze nivo izuzetka, u skladu sa propisima o zaštiti od jonizirajućeg zračenja kojima se uređuju radioaktivne djelatnosti, - elektrolitski kondezatori koji sadrže opasne materije (visina>od 25mm, premjer >od 25mm ili srazmjerno sličan obimu). Sastavne dijelove, ugrađene materijale i opasne materije iz ove tačke treba odstraniti ili preraditi u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. 2. Kod obrade posebno sakupljene otpadne opreme, treba obezbijediti sljedeće: - katodne cijevi: fluorescentne navlake treba odstraniti, - oprema koja sadrži gasove kojima se smanjuje ozonski omotač ili koja ima potencijal, da zagrijava pozadinu (u daljem tekstu: GWP), iznad 15 GWP kao što su gasovi koji sadrže pjene i krugove za hlađenje: gasove treba na odgovarajući način izdvojiti i adekvatno obraditi. Sa gasovima koji istanjuju ozonski omotač treba postupiti, u skladu sa propisima kojima se uređuje način obrade materija koji negativno utiče na ozonski omotač i određenih fluorisanih toplogrijnih gasova, plinske sijalice: treba odstraniti živu. PRILOG 4 Tehnički zahtjevi za postrojenja za obradu 1. Mjesta za skladištenje (uključujući i privremeno skladištenje) otpadne opreme prije njene obrade, moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: - nepropusno dno za posebna područja koja su opremljena kontejnerima sa različitim tečnostima, a po potrebi i aparatima za razmašćivanje i čišćenje tečnosti, - separator masti i ulja, - pokrivače za zaštitu od vremenskih uticaja. 2. Mjesta za obradu otpadne opreme moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: - vage za mjerene mase obrađenog otpada, - nepropustno dno za površine posebnih područja koja su opremljena sa kontejnerima za različite tečnosti, a po potrebi i napravama za čišćenje i razmašćivanje tečnosti, - odgovarajuće skladištenje za rastavljene rezervne dijelove,
Pravilnik o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/12 23.05.2012 SN FBiH 36/19, SN FBiH 27/14, SN FBiH 23/13 apotekarna djelatnost Broj 44 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Изузетно од става 1. овог члана, апотеке здравствене установе, огранци апотеке и апотеке у приватној пракси које су одобрење за рад стекли на основу ранијих прописа из ове области, нису се дужне ускладити са чл. 3. и 4. овог правилника, као и условима који се односе на етажност простора апотеке, а у смислу члана 8. овог правилника. Члан 52. Захтјеви покренути код кантоналног министарства, а ради утврђивања испуњености услова простора, опреме и кадра за оснивање и рад апотеке здравствене установе односно апотеке у приватној пракси, а прије ступања на снагу овог правилника, наставит ће се према ранијим прописима који су важили у вријеме подношења захтјева. Члан 53. Ступањем на снагу овог правилника, престају важити одредбе: - Правилника о номенклатури, стандардима и нормативима у здравственој заштити ("Службени лист СР БиХ", број 10/83), - Правилника о условима у погледу простора, опреме и медицинско-техничке опреме за обављање приватне праксе у здравственој дјелатности ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 30/00 и 36/01) у дијелу који се односи на апотеке у приватној пракси, - Правилника о условима простора, опреме и кадра за организовање депоа лијекова ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/02). Члан 54. Овај правилник ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Број 01-37- 3135/12 17. маја 2012. године Сарајево Министар Проф. др Русмир Месиховић, с. р. Na osnovu člana 12. stav 4., člana 16. stav 7, člana 17. stav 6, a u vezi sa članom 70. stav 1. alineje 3, 4. i 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I KADRA, KRITERIJIMA ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI U SVIM ORGANIZACIONIM OBLICIMA, KAO I NAČINU I POSTUPKU NJIHOVE VERIFIKACIJE I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kriteriji za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije. Član 2. Apotekarska djelatnost iz člana 1. ovog pravilnika obavlja se, u sljedećim organizacionim oblicima, u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), i to: - apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine i njihovim ograncima i depoima, - apotekama u privatnoj praksi, i - bolničkim apotekama. Izraz apoteka u smislu ovog pravilnika se upotrebljava za sve vrste organizacionih oblika iz stava 1. ovog člana, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno. Djelatnost galenskog laboratorija obavlja se u posebnim organizacionim jedinicama apoteke, a u skladu sa članom 16. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i ovom pravilniku. II - KRITERIJI ZA OSNIVANJE I OBAVLJANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Član 3. Apoteka se osniva u skladu sa geografskim i demografskim kriterijima. Dozvoljeno je osnivanje jedne apoteke za snabdijevanje lijekovima, i to na 3.000 stanovnika. U općinama, gradovima, odnosno gradskim i ruralnim oblastima sa više od 3.000 stanovnika za snabdijevanje lijekovima dozvoljeno je osnivanje dvije apoteke za najmanje 8.000 stanovnika, odnosno svaka sljedeća apoteka može se osnovati na svakih daljih 5.000 stanovnika, polazeći od 8.000 stanovnika. Član 4. Međusobna udaljenost između dvije apoteke iz člana 3. ovog Pravilnika ne može biti manja od 400 metara najbliže cestovne povezanosti. Međusobna udaljenost apoteka iz stava 1. ovog člana utvrđuje se geodetskim izmjerom ovlaštenog lica za obavljanje geodetskih poslova u skladu sa važećim propisima iz ove oblasti. Geodetski izmjer iz stava 2. ovog člana potrebno je pribaviti samo u slučaju kad već postoji osnovana apoteka na istoj općini, odnosno gradskoj i ruralnoj oblasti. Član 5. Izuzima se primjena demografskih i geografskih kriterija iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika u slučaju otvaranja depoa apoteke u demografski ugroženom području u smislu člana 15. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 6. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) svake kalendarske godine, i to do 1.02. tekuće godine, određuje slobodne lokacije na području kantona na kojima će se osnivati apoteke u skladu sa demografskim i geografskim kriterijima iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i potrebama kantona, odnosno lokalne zajednice za apotekarskom službom. Nakon određivanja lokacija iz stava 1. ovog člana, na podnijeti prethodni zahtjev osnivača buduće apoteke odnosno budućeg nositelja odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo izdaje saglasnost da se na toj lokaciji može osnovati apoteka. Saglasnost iz stava 2. ovog člana je preduvjet za pokretanje postupka odobravanja rada apoteke. Nije dozvoljeno osnivanje apoteka na lokacijama koje nisu dobile prethodnu saglasnost kantonalnog ministarstva, na način i po postupku utvrđenom u st. 1. i 2. ovog člana, bez obzira da li će apoteka imati status ugovorne apoteke, a saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), kao i propisa donijetih na osnovu tog zakona. III - SANITARNO TEHNIČKI I HIGIJENSKI UVJETI PROSTORA, KAO I TEHNIČKI UVJETI OPREME Član 7. Građevina u kojoj se nalaze prostorije apoteke moraju udovoljavati slijedećim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima: Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 63 - da su podovi i zidovi izgrađeni od čvrstog materijala, koji se lako čiste i održavaju - da je smještena na pristupačnom terenu, - da su prostorije građene od materijala koji osigurava zvučnu i termoizolaciju, - da se prostor može efikasno i brzo provjetriti, a da prostorije sa nedovoljnim prozračivanjem imaju osiguranu umjetnu ventilaciju, - da prostorije imaju trajno rješenje pitanja izvora zagrijavanja na način da budu zadovoljeni tehnički i ekološki standardi, - da je visina prostorija u skladu sa važećim građevinskim propisima, - da je, u pravilu, osiguran pristup licima sa invaliditetom u kolicima. Procjenu ispunjenosti sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta građevine u kojoj se nalazi apoteka obavlja nadležna sanitarna inspekcija, saglasno članu 247. stav 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10). Član 8. Apoteka može imati najviše dvije etaže, od kojih jedna etaža mora biti u prizemlju, a na drugoj etaži se ne može nalaziti prostor za izdavanje lijekova (oficina) i laboratorija. Član 9. Prostorije apoteke moraju udovoljavati svim propisanim komunalnim i sanitarnim uvjetima vodosnabdijevanja i odvođenja sanitarnih i drugih otpadnih voda, električnog dovoda, priključaka i plinovodnih, te drugih instalacija, kao i protivpožarne zaštite. Apoteka mora imati osigurano odvajanje čistog od nečistog dijela (pribora, potrošnoga medicinskog materijala i odjeće). U apoteci se osigurava odlaganje i zbrinjavanje farmaceutskog i drugog otpada, te uspostavlja sistem upravljanja farmaceutskim otpadom saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Član 10. Prostorije apoteke moraju biti osvijetljene prirodnim izvorom svjetlosti, a noću umjetnim izvorom svjetlosti. Ako nije moguće osigurati prirodni izvor svjetlosti u ukupnoj površini prostorija, prostorije se osvjetljavaju umjetnom rasvjetom određene jačine izražene u luksima i to: na radnim mjestima od 250 – 500, a u sanitarnom čvoru i garderobi rasvjetom od 70 – 100. Član 11. Vrata, zidovi i stropovi laboratorije i sanitarnog čvora moraju biti izvedeni u ravnim i glatkim površinama otpornim na učestalo i temeljito čišćenje u skladu sa važećim propisima. Prozori su izvedeni na način da se osigura mogućnost zračenja prostorija i čišćenja prozora. Podovi prostorija moraju biti izvedeni na način da se mogu brzo i lako čistiti, održavati i dezinficirati. Član 12. Prostorije apoteke moraju činiti funkcionalnu cjelinu. Ulaz za klijente je odvojen od ulaza za prijem robe. Ukoliko je apoteka osnovana na osnovu pretvaranja dijela stambenog prostora u poslovni prostor, a na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa, ulaz apoteke mora biti zaseban i ne smije imati vezu sa stambenim dijelom. Prostorije apoteke se ne mogu koristiti za stambene potrebe ili za druge namjene. Član 13. Lako zapaljive tvari i hemikalije čuvaju se u originalnoj ambalaži u zatvorenom prostoru ili u posebnom ormaru u skladu sa odgovarajućim propisima. Lijekovi koji sadrže opojne droge moraju se čuvati u metalnoj kasi pod ključem uz vođenje evidencije. Prilikom čuvanja, vođenja evidencija, kao i izdavanja lijekova koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari, apoteke su dužne pridržavati se odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), kao i Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11, 64/11 i 82/11). Član 14. Medicinsko tehnička oprema apoteke i galenskog laboratorija mora imati atest proizvođača, kao i potvrdu o osiguranom redovnom servisiranju. Medicinska sredstva koja su dio opreme apoteke i galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana, u pravilu, trebaju imati dokaz da su upisana u Registar medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), a saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilnikom o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Član 15. Na građevini u kojoj se obavlja apotekarska djelatnost potrebno je u roku osam dana od dana izdavanja rješenja o ispunjenosti uvjeta za rad apoteke, istaknuti ploču koja sadrži naziv djelatnosti u skladu sa rješenjem kantonalnog ministarstva, odnosno rješenjem kantonalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), kao i naznačenje radnog vremena apoteke. IV - UVJETI PROSTORA Apoteka zdravstvena ustanova Član 16. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 25 m², - laboratorij, veličine 15 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za pranje posuđa, veličine 4 m², - prostor za prijem robe, sa posebnim ulazom, veličine 6 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za smještaj i čuvanje opojnih droga, odnosno metalni ormar sa ključem, - prostor za smještaj i čuvanje otrova odnosno odgovarajuće metalni ormar sa ključem, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderoba za zaposlene. Broj 44 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. Ogranak apoteke Član 17. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u ogranku apoteke moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 20 m², - laboratorij, veličine 6 m2, - prostor za aseptični rad ukoliko se u apoteci vrši izrada sterilnih lijekova, - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, prema deklarisanim uvjetima čuvanja, veličine 10 m², - prostor za rukovodioca apoteke i obavljanje službe pripravnosti, - prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova, odnosno odgovarajući metalni ormari sa ključem, - u pravilu, prostor predviđen za povjerljive razgovore i savjetovanja sa pacijentom, u okviru oficine, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Ogranak apoteke iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorij u navedenoj veličini iz stava 1. alineja dva ovog člana, pod uvjetom da laboratorij za izradu galenskih lijekova ima apoteka zdravstvena ustanova koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i ogranak apoteke. Apoteka u privatnoj praksi Član 18. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci privatnoj praksi moraju se osigurati odgovarajući prostori po namjenama i veličinama utvrđenim u članu 17. stav 1. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 19. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u depou, kao organizacionom obliku koji se isključivo osniva na demografski ugroženim područjima, odnosno u mjestima u kojim postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogućnosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke, moraju se osigurati odgovarajući prostori, i to najmanje: - prostor za izdavanje lijekova (oficina), veličine 16 m², - prostor za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava, veličine 12 m² u kojem su osigurani uvjeti saglasno deklariranim uvjetima proizvođača, - sanitarni čvor za zaposlene. Depo iz stava 1. ovog člana je pod stručnim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja je njegov osnivač. U pravilu, depo iz stava 1. ovog člana, locira se uz ambulante porodične medicine koje su osnovane na demografski ugroženim područjima. Galenski laboratorij Član 20. Apoteka zdravstvena ustanova može osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojoj izrađuje galenske lijekove prema važećoj farmakopeji i drugim propisima o izradi lijekova, na principima dobre proizvođačke prakse, dobre kontrolne laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isključivo u apoteci i njenim organizacionim jedinicama. Član 21. Ukoliko galenski laboratorij proizvodi galenske lijekove koji se stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica mora ispunjavati uvjete prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova, saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, uključujući u ovo i obavezu da se za svaki galenski lijek proizveden na ovaj način mora pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Član 22. Galenski laboratorij sastoji se od minimalno sljedećih prostorija: - prostorija za prijem sirovina, veličine 6 m², - prostorija za skladištenje razdijeljena na prostor za farmaceutske sirovine, ambalažu, zapaljive sirovine, gotove proizvode, veličine 20 m², - prostorija/prostorije za proizvodnju po farmaceutskim oblicima sa odvojenim prostorom za pripremu prečišćene vode i odvojenim prostorom za aseptički rad, veličine 30 m², - prostoriju ili ormar za povrat robe, - prostor za rukovodioca, veličine 6 m², - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. U sastavu galenskog laboratorija iz stava 1. ovog člana formira se i laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova. Član 23. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova mora udovoljavati uvjetima dobre laboratorijske prakse, te imati najmanje sljedeće prostorije: - prostoriju za hemijsko ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za fizikalno ispitivanje, veličine 6 m², - prostoriju za čuvanje hemikalija i uzoraka sa osiguranim prostorom ili ormarom za lako zapaljive supstance, veličine 15 m², - prostor za rukovodioca, - sanitarni čvor za zaposlene, - garderobu za zaposlene. Član 24. Galenski laboratorij obavezan je obavljati ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, prije puštanja u promet. Postupak analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora odgovarati savremenim naučno-tehničkim dostignućima i principima dobre kontrolne laboratorijske prakse. Dokumentacija za izvođenje analitičkog ispitivanja galenskog lijeka mora sadržavati referencu na evropsku farmakopeju i/ili farmakopeju koja je važeća u nekoj od članica EU. Galenski laboratorij mora uspostaviti i održavati sistem kontrole kvaliteta, a pod rukovođenjem stručne osobe koja ima potrebne kvalifikacije i neovisna je od proizvodnje galenskog lijeka. Osoba iz stava 4. ovog člana mora raspolagati laboratorijem kontrole kvaliteta s odgovarajućim osobljem i opremom za provođenje potrebnih ispitivanja (polaznih sirovina, pakovnih materijala i gotovih proizvoda). Član 25. Izuzetno od člana 24. ovog pravilnika, galenski laboratorij ne mora imati laboratorij za provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka, već može ugovoriti provjeru kvaliteta svake serije proizvedenog galenskog lijeka kod Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 65 osposobljene laboratorije odnosno laboratorije proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije izdatu saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona i sa kojom je apoteka, u čijem sastavu je galenski laboratorij, zaključila pisani ugovor o provjeri kvaliteta. Bolnička apoteka Član 26. Za obavljanje apotekarske djelatnosti u bolničkoj apoteci osiguravaju se odgovarajuće prostorije, i to najmanje: - prostorija za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava, - laboratorij za izradu lijekova, aseptični rad (samo za lijekove kod kojih se zahtijevaju aseptični uvjete), proizvodnju prečišćene vode, kao i ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, - praonica posuđa, - prostorije za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uvjetima proizvođača, te s posebnim prilazom za prijem robe, - poseban prostor za čuvanje lako zapaljivih materija i otrova odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - poseban prostor za čuvanje lijekova koji sadrže opojne droge, odnosno odgovarajući metalni ormar sa ključem, - prostorija za rukovodica apoteke, - sanitarni čvor, - garderobu za zaposlene. Veličina prostora i pojedinih prostorija bolničke apoteke utvrđuje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. Član 27. Bolnička apoteka koja se bavi pripremanjem parenteralnih otopina mora imati posebne prostorije za tu djelatnost i to za: čuvanje nečiste ambalaže; organoleptički pregled i označavanje proizvoda; čuvanje gotovih proizvoda; kontrolno-analitički rad; administraciju i voditelja bolničke apoteke; pripremanja paranteralnih otopina, te odvojene aseptičke prostorije za pripremu osoblja, za pripremanje vode za izradu otopina i sterilizaciju gotovih proizvoda. Bolničke apotekе ne mogu сe baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Obaveza bolničke apoteke je praćenje sistema raspodjele jedinične terapije u bolnicama, kao i sistema izdavanja lijekova koji se bazira na snabdijevanju lijekova pojedinačno za određenog hospitaliziranog pacijenta. Bolnička apotekа osigurava nadzor nad propisivanjem, pripremanjem i primjenom lijekova u bolnici. V - UVJETI OPREME I STRUČNE LITERATURE Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka Član 28. Apoteka zdravstvena ustanova i bolnička apoteka moraju osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava prema deklarisanim uvjetima (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je aseptična komora. Ukoliko se bolnička apoteka bavi pripremom citostatika, mora imati komoru za hazardne materijale, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću od 0,1 g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g, - pribor za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta gotovih galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, - sterilizator, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar, - jednodijelni i dvodijelni lavabo, - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor. Ogranak apoteke Član 29. Ogranak apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - laboratorijski pribor i suđe: laboratorijske čaše, menzure, pistili patene, tarionici, špatule, kašike, kartice za dijeljenje prašaka; u količini koja odgovara obimu posla apoteke. Ukoliko se apoteka bavi izradom lijekova za koje je potrebno osigurati aseptične uvjete, obavezna je osigurati aseptičnu komoru, - dvije precizne vage: jedna sa tačnošću 0,1g do 10 kg, druga sa tačnošću 0,01 g do 1000 g. Izuzetno, za ogranak apoteke preciznu vagu sa tačnošću 0,01 g do 1000 g), - pribor za ispitivanje identiteta ljekovitih supstanci i kontrolu kvaliteta galenskih lijekova: reagensi po važećoj farmakopeji, epruvete, stalak, lijevci, Erlenmayer tikvice, grijač, plamenik i ostalo u skladu sa obimom posla apoteke, - stojnice za čuvanje ljekovitih supstanci označene i čuvane prema zahtjevima farmakopeje, - aparat za destilaciju vode, osim u slučaju kada za ogranak destilovanu vodu obezbjeđuje apoteka osnivač, - sterilizator, i to u slučaju ukoliko se apoteka zdravstvena ustanova koja je osnivač ogranka apoteke nalazi u drugom kantonu, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4- 8 °C, - čelična kasa za opojne droge, - digestor, - garderobni ormar - lavabo, Broj 44 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. - termometar, - ako se radi ispitivanje određenih parametara u krvi i/ili urinu, potrebno je za to osigurati adekvatnu opremu i pribor Izuzetno, ogranak apoteke ne mora imati laboratorijsku opremu iz stava 1. alineja pet ovog člana, pod uvjetom da je navedena oprema osigurana u apoteci zdravstvenoj ustanovi (galenskom laboratoriju) koja je njegov osnivač i koja ima sjedište u istom kantonu, kao i njegov ogranak. Apoteka u privatnoj praksi Član 30. Apoteka u privatnoj praksi mora osigurati odgovarajuću opremu iz člana 29. stav 1. ovog pravilnika. Član 31. Dozvoljeno je da apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, apoteka u privatnoj praksi i bolnička apoteka ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova obavlja na načina da: - od veleprometnika redovno pribavlja certifikat o izvršenim ispitivanjima farmaceutskih supstanci, sa naznačenjem broja analize serije te supstance, - ima zaključen važeći ugovor o provjeri kvaliteta galenskih lijekova sa osposobljenom laboratorijom odnosno laboratorijom proizvođača lijekova koja/i za obavljanje djelatnosti ima važeću dozvolu Agencije, izdate saglasno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Obavljanje ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci za galenske lijekove, kao i provjeru kvaliteta galenskih lijekova na način predviđen u stavu 1. ovog člana ne oslobađa apoteku obaveze posjedovanja laboratorije i opreme iz člana 16. stav 1. alineja dva, člana 17. stav 1. alineja dva, člana 18, člana 28. stav 1. alineja tri, čl. 26. i 27, člana 29. stav 1. alineja tri i člana 30. ovog pravilnika. Depo apoteke Član 32. Depo apoteke mora osigurati odgovarajuću opremu, i to najmanje: - oprema namijenjena za smještaj i čuvanje lijekova i medicinskih sredstava u za to određenim prostorijama (ormari, vitrine, police, laboratorijski stol, recepturni stol, i ostalo u skladu sa potrebama), - kancelarijski namještaj i računar, - frižider za lijekove za koje je propisano čuvanje na temperaturi 4-8 °C, - termometar. Galenski laboratorij Član 33. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, pored laboratorijske opreme propisane za apoteku, mora osigurati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtjevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 34. Laboratorij za ispitivanje identiteta i kvaliteta ljekovitih supstanci i provjeru kvaliteta galenskih lijekova, pored osnovnog laboratorijskog pribora koji je propisan za apoteku, mora imati i odgovarajuću opremu, saglasno obimu i vrsti farmaceutskog oblika zahtijevane proizvodnje u galenskom laboratoriju. Član 35. Apoteka i njene organizacione jedinice, saglasno članu 49. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, moraju imati sljedeću stručnu literaturu u pisanom ili elektronskom obliku, i to: - važeću farmakopeju, - formule magistrales, - važeći registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadležnog organa, - priručnik dobre apotekarske prakse, - farmakoterapijski priručnik, - synonima pharmaceutica. Osim stručne literature iz stava 1. ovog člana, preporučuju se i sljedeće stručne knjige, i to: - The Extra Pharmacopea, Martindale, - Practice of Pharmacy, Remington-s, i - Rote liste. VI - UVJETI KADRA Član 36. Stručni rad u apoteci obavljaju apotekarski radnici koji moraju ispunjavati uvjete utvrđene čl. 31, 32, 33, 34, 35. i 36. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Apotekom rukovodi magistar farmacije. Član 37. Galenski laboratorij, kao posebna organizaciona jedinica, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i specijaliste kontrole kvaliteta, u punom radnom vremenu, a čiji broj zavisi od obima djelatnosti i vrste galenskih lijekova koji se proizvode. Rukovodilac galenskog laboratorija je magistar farmacije sa odgovarajućom specijalizacijom i odgovoran je za stručni rad galenskog laboratorija, odnosno za nadzor nad svim fazama pripreme, proizvodnje, skladištenja, kontrole kvaliteta i puštanja u promet galenskog lijeka. VII - VOĐENJE DOKUMENTACIJE Član 38. Apoteka je dužna voditi knjige evidencije: prometa opojnih droga, prometa otrova, laboratorijski dnevnik, knjige evidencije prometa, evidenciju izdavanih lijekova na ponovljiv recept i druge knjige u skladu sa posebnim propisima o apotekarskoj djelatnosti u skladu sa obimom svog rada. Apoteka uvodi informacioni sistem za praćenje prometa i potrošnje lijekova. Član 39. Galenski laboratorij i laboratorij za izradu parenteralnih otopina o svom radu vodi dokumentaciju u skladu sa važećom dobrom proizvodnom praksom, dobrom laboratorijskom praksom i dobrom skladišnom praksom. Dokumentacija iz stava 1. ovog člana čine specifikacije i test metode, proizvodne recepture, upute za proizvodnju i opremanje gotovog proizvoda, te radne procedure i zapisi koji pokrivaju različite proizvodne i kontrolne aktivnosti. Dokumentacija mora biti jasna, nedvosmislena i ažurirana. VIII - NAČIN I POSTUPAK VERIFIKACIJE A) Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka privatna praksa Član 40. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, kao i galenskog laboratorija, u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za bolničku apoteku utvrđuje nadležno Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 67 ministarstvo zdravstva, u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Član 41. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke zdravstvene ustanove, kantonalnom ministarstvu podnosi osnivač. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - odluka odnosno ugovor o osnivanju apoteke zdravstvene ustanove, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazom o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinske sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz da direktor apoteke zdravstvene ustanove ispunjava uvjete utvrđene članom 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i odredbi Pravilnika o uvjetima u pogledu vrste završenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti lica koja konkurišu za direktora zdravstvene ustanove ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12), - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - pozitivno mišljenje zavoda za javno zdravstvo kantona izdato u smislu člana 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, samo u slučaju osnivanja apoteke kao javno-zdravstvene ustanove, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 13. ovog člana, a koji se odnosi na uvjete za direktora u smislu člana 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to uvjet o znanju o zdravstvenom menadžmentu, tražit će se tek nakon otpočinjanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menadžmentu na teritoriji Federacije u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva, a u smislu člana 66. stav 8. i člana 243. istog Zakona. Dokaz iz stava 1. alineja 15. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke zdravstvene ustanove tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 42. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad apoteke u privatnoj praksi, kantonalnom ministarstvu podnosi magistar farmacije, kao budući nositelj odobrenja za privatnu praksu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - saglasnost kantonalnog ministarstva na lokaciju apoteke izdatu u smislu člana 6. ovog pravilnika, - diploma o završenom farmaceutskom fakultetu, položenom stručnom ispitu i licenca za rad izdata od nadležne farmaceutske komore, - dokaz da je državljanin BiH sa prebivalištem na teritoriji Federacije, - dokaz da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse, - dokaz da je poslovno sposoban, - dokaz da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite odnosno zaštitna mjera udaljenja dok te mjere traju, - dokaz da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, odnosno dokaz o najavi prekida radnog odnosa, - odobrenje nadležnog općinskog organa o namjeni prostora u kojem se obavlja apotekarska djelatnost, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje apotekarske djelatnosti, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - rješenje o pretvaranju stambenog prostora u poslovni prostor izdato od nadležnog organa, ukoliko se apotekarska djelatnost obavlja u navedenom prostoru, - spisak opreme sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što Broj 44 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 5. 2012. uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - dokaz o posjedovanju stručne literature iz člana 35. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju knjiga evidencije iz člana 38. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - pozitivno mišljenje nadležne farmaceutske komore izdato u smislu člana 222. alineja tri Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 18. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada apoteke u privatnoj praksi tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 43. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad galenskog laboratorija, kao posebne organizacione jedinice, kantonalnom ministarstvu podnosi apoteka zdravstvena ustanova u čijem sastavu se organizira galenski laboratorij. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se sljedeća dokumentacija: - rješenje o registraciji apoteke zdravstvene ustanove, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje djelatnosti galenskog laboratorija iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - sanitarnu saglasnost na prostor izdatu od nadležne sanitarne inspekcije, - atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, - spisak opreme, sa urednim atestima proizvođača i dokazu o redovnom servisiranju opreme, što uključuje i dokaz o porijeklu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - u pravilu, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije, - ugovor sa kontrolnim laboratorijem proizvođača lijekova ukoliko apoteka nema vlastiti laboratorij za kontrolu kvaliteta galenskih lijekova, - spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu u galenskom laboratoriju i zaduženi za proizvodnju i kontrolu kvaliteta galenskog lijeka, kao i naznačenje rukovodioca galenskog laboratorija sa urednom ličnom dokumentacijom iz člana 37. ovog pravilnika, - dokaz o vođenju dokumentacije u galenskom laboratoriju u smislu člana 39. ovog pravilnika, - dokazi o uspostavljenom sistemu upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa važećim standardima, što podrazumijeva posjedovanje plana upravljanja farmaceutskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje farmaceutskog otpada ukoliko se isti transportuje do drugog lica, kao i, u pravilu, ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje obavlja funkciju operatera sistema za prikupljanje otpada, a saglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, - dokaz o uspostavljenom sistemu sigurnosnih standarda s ciljem zaštite pacijenta, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije. Dokaz iz stava 1. alineja 11. ovog člana tražit će se u postupku verifikacije rada galenskog laboratorija tek nakon utvrđivanja sistema sigurnosnih standarda od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u smislu člana 12. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. Član 44. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora koja izdaje mišljenje o opravdanosti osnivanja apoteke zdravstvene ustanove na osnovu stručnih principa o organizaciji i ekonomici zdravstva, odnosno sa aspekta zaštite i očuvanja profesije koju zastupa, saglasno članu 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dužna je svojim općim aktom urediti bliže kriterije na osnovu kojih izdaje predmetno mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja. Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na nadležnu farmaceutsku komoru prilikom izdavanja mišljenja za osnivanje apoteke privatne prakse, a u smislu člana 222. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Član 45. Po prijemu uredno dokumentiranih zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, kantonalni ministar imenuje stručnu komisiju od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrše neposredan uvid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Članovi stručne komisije iz stava 1. ovog člana moraju biti magistri farmacije, u pravilu, specijalisti određenih oblasti farmacije, izuzev člana stručne komisije imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručna komisija iz stava 1. ovog člana sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na osnovu koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za Srijeda, 23. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 - Stranica 69 obavljanje apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija. Stručna komisija odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stava 3. ovog člana. Članovima stručne komisije pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Član 46. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva iz čl. 41, 42. i 43. ovog pravilnika, a po provedenom postupku utvrđenom članom 46. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove, odnosno kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, odnosno ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad galenskog laboratorija ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neosnovan. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Član 47. Ako tokom obavljanja apotekarske djelatnosti u apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju nastanu promjene u vezi ispunjavanja uvjeta na osnovu kojih je izdato rješenje iz člana 46. ovog pravilnika, apoteka zdravstvena ustanova, odnosno nositelj odobrenja za privatnu praksu, obavezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stava 1. ovog člana apoteci zdravstvenoj ustanovi, apoteci u privatnoj praksi, odnosno galenskom laboratoriju koji više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi odnosno galenskog laboratorija, po sili zakona. U slučaju promjene magistra farmacije koji je nositelj odobrenja za privatnu praksu, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu kadra evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke u privatnoj praksi, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 1. 2. ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a saglasno članu 224. stav 4. Zakona o upravnom postupku. Član 48. Apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi na području kantona upisuju se u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi čiji sadržaj i način se utvrđuje posebnim propisom kantonalnog ministra. Apoteke iz stava 1. ovog člana obavezno se upisuju i u Registar verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije, a saglasno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/12). IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 49. Kantonalna ministarstva su dužna u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, za tekuću 2012. godinu odrediti slobodne lokacije u kantonu na kojima se može osnovati apoteka u skladu sa članom 6. ovog pravilnika. Član 50. Nadležni zavod za javno zdravstvo odnosno nadležna farmaceutska komora dužni su donijeti opće akt kojim se uređuju bliži kriteriji na osnovu kojih izdaje mišljenje, kao i način i postupak izdavanja mišljenja iz člana 44. ovog pravilnika, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 51. Apoteke zdravstvene ustanove, apoteke u privatnoj praksi, bolničke apoteke, odnosno galenski laboratoriji, a koji su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužni su usaglasiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Izuzetno od stava 1. ovog člana, apoteke zdravstvene ustanove, ogranci apoteke i apoteke u privatnoj praksi koje su odobrenje za rad stekli na osnovu ranijih propisa iz ove oblasti, nisu se dužne uskladiti sa čl. 3. i 4. ovog pravilnika, kao i uvjetima koji se odnose na etažnost prostora apoteke, a u smislu člana 8. ovog pravilnika. Član 52. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i rad apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Član 53. Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaju važiti odredbe: - Pravilnika o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstvenoj zaštiti (Službeni list SR BiH", broj 10/83), - Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, opreme i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01) u dijelu koji se odnosi na apoteke u privatnoj praksi, - Pravilnika o uvjetima prostora, opreme i kadra za organizovanje depoa lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/02). Član 54. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 3135/12 17. maja 2012. godine Sarajevo Ministar Prof. dr Rusmir Mesihović, s. r.
Pravilnik o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/12 16.05.2012 medicinska sredstva,promet PRAVILNIK O BLIŽIM UVJETIMA PROSTORA, OPREME I KADRA ZA SPECIJALIZIRANE TRGOVINE ZA PROMET MEDICINSKIM SREDSTVIMA NA MALO I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži uvjeti prostora, opreme i kadra za specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Članak 2. Promet medicinskim sredstvima na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje predmetne djelatnosti sukladno Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i ovom pravilniku. Na promet medicinskim sredstvima na malo primjenjuju se i odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), kao i odredbe Pravilnika o medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 4/10). Članak 3. Stručna osoba koja ima pravo propisivanja medicinskih sredstava ne može biti vlasnik ili suvlasnik specijalizirane trgovine za promet na malo medicinskim sredstvima (u daljnjem tekstu: specijalizirana trgovina). Članak 4. U specijaliziranoj trgovini zabranjeno je obavljati promet medicinskih sredstava ako: - medicinska sredstava nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), - su distribuirana od strane pravne osobe koja nije upisana kod Agencije u Registar veleprometnika medicinskih sredstava, - ako im je istekao rok uporabe označen na pakiranju ili je utvrđena neispravnost glede njihove propisane kvalitete. Iznimno od stavka 1. alineja 1. ovog članka, u specijaliziranoj trgovini može se vršiti i promet na malo medicinskih sredstava koja nemaju potvrdu o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija, a namijenjena su za liječenje određenog pacijenta ili skupine pacijenata i za koje je Agencija izdala suglasnost za uvoz medicinskih sredstava. Članak 5. Medicinska sredstva se ne mogu izdavati, odnosno prodavati protivno uvjetima utvrđenim u potvrdi o upisu u Registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija. Članak 6. Specijalizirana trgovina dužna je da istakne naziv, odnosno poslovno ime sa podatcima o djelatnosti, radnom vremenu, osnivaču i sjedištu. Naziv specijalizirane trgovine ne smije imati obilježje kojim se može pripisati karakter oglašavanja, odnosno promidžbe medicinskih sredstava. Broj 41 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16. 5. 2012. II - UVJETI PROSTORA, OPREME, KADRA I VOĐENJA EVIDENCIJA Članak 7. Specijalizirana trgovina mora imati prostorije, odnosno prostor prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, i to najmanje 20 m²: - za prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prostor od najmanje 10 m², - za prijem, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava od najmanje 5 m², - ured 5 m², - garderoba i sanitarni čvor. Prostorije iz stavka 1. ovog članka moraju biti funkcionalno povezane kako bi se omogućio nesmetan proces rada, kao i siguran prijem, smještaj, čuvanje i prodaja, odnosno izdavanje medicinskih sredstava. Članak 8. Prostorije iz članka 7. ovog pravilnika moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: - da su smještene u objektu od čvrstog materijala koji je povezan na komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektro i telefonska mreža i sl.), - da su funkcionalno povezane u jedinstvenu cjelinu koja omogućuje nesmetano odvijanje procesa rada, - da su zidovi, podovi i stropovi izvedeni na način koji omogućuje efikasno čišćenje, - higijensko održavanje i dezinfekciju, odnosno da su zidovi i podovi prostorija glatki i napravljeni od čvrstog materijala pogodnog za održavanje, - da je u prostorijama osigurana odgovarajuća rasvjeta, ventilacija, klimatizacija, te trajno riješeno grijanje i tekuća topla voda. Članak 9. Specijalizirana trgovina mora osigurati neophodnu opremu za smještaj, čuvanje, prodaju i izdavanje medicinskih sredstava prema vrsti i opsegu prometa medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača, te prirodi i namjeni medicinskog sredstva. Specijalizirana trgovina treba da ima odgovarajuću stručnu literaturu i propise koji reguliraju oblast prometa medicinskim sredstvima, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Članak 10. Specijalizirana trgovina dužna je imati uposlenu osobu odgovornu za promet na malo medicinskim sredstvima u stalnom radnom odnosu. Osoba odgovorna za promet na malo medicinskim sredstvima iz stavka 1. ovog članka mora da ima: - za promet na malo medicinskim sredstvima klase I i IIa - najmanje srednju stručnu spremu odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva i najmanje godinu dana radnog iskustva u stručnom zvanju, - za promet na malo medicinskim sredstvima klase IIb i III, kao i aktivnih implatabilnih "in vitro" dijagnostičkih medicinskih sredstava - višu stručnu spremu iz oblasti medicine, stomatologije, farmacije, biokemije, veterine, strojarstva, elektrotehnike, tehnologije ili druge odgovarajuće struke u ovisnosti od kategorije medicinskog sredstva, kao i najmanje godinu dana rada u stručnom zvanju. Osoba iz stavka 2. ovog članka koje ima višu odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja dužna je imati i položen stručni ispit u svom stručnom zvanju sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti. Članak 11. Osoba iz članka 10. ovog pravilnika odgovorna je za promet na malo medicinskim sredstvima, kao i za obavljanje sljedećih poslova: - nabavu, preuzimanje, skladištenje i čuvanje medicinskih sredstava sukladno deklariranim uvjetima proizvođača medicinskih sredstava, - prodaju i izdavanje medicinskih sredstava, te upoznavanje kupca, odnosno osobe kome izdaju medicinsko sredstvo sa pravilnom uporabom medicinskog sredstva, - osigurati sigurnost i kvalitetu medicinskog sredstva u prostoru u kojem prometuju sukladno naputcima proizvođača, a s ciljem sprječavanja promjene kvalitete medicinskog sredstva, kao i njihove zlouporabe, - praćenje neželjenih reakcija medicinskih sredstava (materiovigilancia) sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i Pravilniku o načinu prikupljanja i praćenja neželjenih djelovanja lijekova i medicinskih sredstava ("Službeni glasnik BiH", broj 97/09); - vođenje dokumentacije o medicinskim sredstvima po klasi i kategoriji, količini i kvaliteti medicinskog sredstva, - ako je potrebno, poduzeti i aktivnosti u svezi hitnog povlačenja medicinskog sredstva iz prometa, - adekvatno zbrinjavanje medicinskog sredstva koji se smatra farmaceutskim otpadom i koji je zatečen u specijaliziranoj trgovini suglasno Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada ("Službeni glasnik BiH", broj 23/11). Članak 12. Uposlene osobe u specijaliziranoj trgovini koja se bavi prometom medicinskih sredstava klase IIb i III (visoki i najviši stupanj rizika) dužne su provesti dodatnu obuku o primjeni navedenih medicinskih sredstva, kako bi kupcu ispravno prezentirali medicinsko sredstvo s aspekta sigurne primjene medicinskog sredstva. Obuku iz stavka 1. ovog članka organizira proizvođač medicinskih sredstava, odnosno nosilac upisa medicinskog sredstva u Registar medicinskih sredstava kod Agencije. Specijalizirana trgovina koja se bavi prometom medicinskih sredstva klase II b i III ne može početi sa radom dok ne prezentira dokaz o obavljenoj obuci uposlenih osoba iz st. 1. i 2. ovog članka. Članak 13. Specijalizirana trgovina dužna je voditi evidenciju o svakoj narudžbi i prodaji medicinskog sredstava na temelju odgovarajuće pismene dokumentacije. Evidencija iz stavka 1. ovog članka sadržava minimalno sljedeće podatke: - datum narudžbe, odnosno prodaje medicinskog sredstva, - naziv i klasu medicinskog sredstva, - broj serije medicinskog sredstva, - količina primljenog, prodanog ili izdanog medicinskog sredstva, - potvrda o izvršenoj kontroli kvalitete medicinskog sredstva od strane proizvođača medicinskog sredstva, odnosno ovlaštenog organa, kao i potvrdu o usklađenosti medicinskog sredstva, a koje osigurava veleprometnik medicinskih sredstava, Srijeda, 16. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 41 - Stranica 19 - naziv i adresu veleprometnika koji je nabavio odnosno izvršio uvoz medicinskog sredstva. III - POSTUPAK VERIFIKACIJE Članak 14. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine u smislu odredbi ovog pravilnika, obavlja kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo). Članak 15. Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, kantonalnom ministarstvu podnosi pravna odnosno fizička osoba koja namjerava obavljati djelatnost prometa medicinskih sredstava na malo. Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: - za pravnu osobu rješenje o registraciji pravne osobe izdanog od ovlaštenog suda, ukoliko je podnosilac zahtjeva pravna osoba, - za fizičku osobu - ovjerena fotokopija identifikacijskog dokumenta, ukoliko je podnosilac zahtjeva fizička osoba, - naznačenje opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora, uključujući i dokaz o vlasništvu odnosno zakupu navedenog prostora, - spisak opreme, što uključuje i dokaz o podrijetlu opreme (računi, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu medicinske opreme, darovnica i sl.), - dokaz o upisu medicinskih sredstava u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, - dokaz o posjedovanju stručne literature, propisa koji reguliraju promet medicinskim sredstvima na malo, kao i spisak medicinskih sredstava koja su prijavljena u Registar medicinskih sredstava kod Agencije, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini iz članka 9. ovog pravilnika, - dokaz o provedenoj obuci uposlenih osoba iz članka 12. ovog pravilnika, ukoliko se specijalizirana trgovina bavi prometom medicinskih sredstava klase II b i III (visoki i najviši stupanj rizika), - spisak stručnog kadra sa urednom osobnom dokumentacijom uposlenika koji će biti u stalnom radnom odnosu, - dokaz o uplati kantonalne takse, - dokaz o uplati naknade za rad stručnog povjerenstva. Članak 16. Po prijemu uredno dokumentiranog zahtjeva iz članka 15. ovog pravilnika, kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar) imenuje stručno povjerenstvo od najmanje 3 (tri) člana sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrši neposredan očevid, te ocijeni ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Članovi stručnog povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju biti iz reda stručnjaka onih oblasti, u ovisnosti od opsega i vrste prometa medicinskih sredstava u specijaliziranoj trgovini, izuzev člana stručnog povjerenstva imenovanog ispred kantonalnog ministarstva. Stručno povjerenstvo iz stavka1. ovog članka sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije na temelju koje se izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine. Stručno povjerenstvo odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stavka 3. ovog članka. Članovima stručnog povjerenstva pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje kantonalni ministar. Članak 17. Nakon provedenog postupka iz članka 16. ovog pravilnika kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija ukoliko je isti neutemeljen. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Članak 18. Ako tokom rada specijalizirane trgovine nastanu promjene u svezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je izdano rješenje iz članka 17. ovog pravilnika, osnivač odnosno vlasnik specijalizirane trgovine obvezan je o navedenim promjenama obavijestiti kantonalno ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene. U slučaju iz stavka 1. ovog članka specijaliziranoj trgovini koja više ne ispunjava uvjete utvrđene ovim pravilnikom, kantonalni ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak rada po sili zakona. U slučaju promjene osobe odgovorne za promet na malo medicinskim sredstvima u specijaliziranoj trgovini iz članka 10. ovog pravilnika, kantonalno ministarstvo ne provodi novi upravni postupak, već promjenu odgovorne osobe evidentira kroz izmjenu važećeg rješenja kojim se utvrđuje ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijalizirane trgovine, a u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja iz st. 2. i 3. ovog članka može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja sukladno članku 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku. IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 19. Specijalizirane trgovine koje su odobrenje za rad stekle na temelju ranijih propisa iz ove oblasti, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužne su usuglasiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Članak 20. Zahtjevi pokrenuti kod kantonalnog ministarstva, a radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad specijaliziranih trgovina, a prije stupanja na snagu ovog pravilnika, nastavit će se prema ranijim propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva. Članak 21. Odredbe ovog pravilnika u dijelu općih odredbi, kao i odredbe koje uređuju uvjete prostora, opreme, kadra i vođenje evidencija shodno se primjenjuju i na ljekarne koje se bave prometom medicinskih sredstava na malo. Članak 22. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo.
Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 20/12 22.02.2012 uređaji,premazna sredstva ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 1 od 22 Na osnovu člana 161. stav 1. tačka 7. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UREĐAJE U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva, lokacije i konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice, uređaji i oprema u kojima se nanose premazna sredstva, uređaji za sušenje i pečenje premaznih sredstava, ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, preglede i održavanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva, mjere za zaštitu, kao i za građevinske objekte, odnosno prostorije u koje se postavljaju ti uređaji. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na uređaje za pripremu premaznih sredstava. Član2. Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na: 1) nanošenje i sušenje premaznih sredstava na otvorenom prostoru; 2) nanošenje i sušenje premaznih sredstava u unutrašnjim prostorijama građevinskih objekata, brodova, rezervoara i dr.; 3) nanošenje boja štamparskim uređajima u grafičkoj industriji; 4) nanošenje i sušenje nezapaljivih premaznih sredstava; 5) nanošenje i pečenje praha. Član3. Navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju slijedeća značenja: 1) premazna sredstva su zapaljive tečne materije čije komponente u stanju pare mogu obrazovati eksplozivne smjese; 2) nitrocelulozna premazna sredstva su premazna sredstva koja sadrže više od 5% nitroceluloze u suhom ostatku; 3) uređaj u kome se nanose premazna sredstva je svaki prinudno ventilirani, zatvoren ili poluzatvoren prostor, opremljen odgovarajućom opremom; 4) uređaj za nanošenje premaznih sredstava je svaki uređaj ili alat kojim se nanose premazna sredstva na površinu radnih komada; 5) radni komadi su finalni proizvodi ili poluproizvodi na čiju se površinu nanose premazna sredstva; 6) šarža je količina radnih komada koja se odjednom ili u jedinici vremena unosi u radni prostor uređaja; 7) uređaj za predsušenje premaznih sredstava (predsuša-ra)je svaki prinudno ventiliran zatvoren ili poluzatvoren prostor u kome se radni komadi suše na temperaturi okoline, bez zagrijavanja; 8) uređaj za sušenje i pečenje (sušara) je svaki prinudno ventilirani zatvoreni ili poluzatvoreni prostor, opremljen odgovarajućom opremom za kontrolu ventilacije i temperature, u kome se suše i peku premazna sredstva; 9) radni prostor uređaja u kome se nanose ili suše premazna sredstva su unutrašnji prostor, zračni kanali i cjevovodi u kojima se nalaze pare rastvarača; 10) srednje vrijeme predsušenja jedne šarže je polovina vremena utrošenog za nanošenje premaznog sredstva na sve radne komade jedne šarže, sa dodatkom vremena čekanja do unošenja šarže u sušaru; 11) gubitak rastvarača za vrijeme predsušenja je količna rastvarača izražena u procentima, koja ispari sa površine šarže u toku srednjeg vremena predsušenja; 12) vrijeme isparavanja je vrijeme za koje cjelokupna količina rastvarača unesena u radni prostor sušare ispari, pod uvjetom da je početna brzina isparavanja nepromjenljiva za cjelokupno vrijeme sušenja i da se pri tom radni prostor sušare nalazi na temperaturi sušenja; 13) kabina je prostor u kome se premazna sredstva nanose na radne komade; 14) zatvorena (komorna) kabina je kabina kojajeod okolnog prostora odvojena tavanicom, podom, bočnim stranama i vratima; 15) poluzatvorena kabina je kabina koja je od okolnog prostora odvojena samo tavanicom i podom ili tavanicom, podom ijednom bočnom stranom, sa dvije bočne strane ili sa tri bočne strane; 16) pištolj je uređaj za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, raspršivanjem; 17) postrojenja lakirnice su uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva, kao i uređaji za pripremu radnih komada zajedno sa pratećim transportnim uređajima i instalacijama; 18) prostorija je građevinski objekat ili dio građevinskog objekta; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 2 od 22 19) prostor lakirniceje dio prostorije u komeje smješteno postrojenje lakirnice; 20) prostorija lakirniceje cijela prostorija u kojoj su smješteni samo uređaji lakirnice; 21) nadgledana ventilacijaje prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka nadgledano radom elektromotora ventilatora i vremenskog davača, tako da se pri ispadanju iz rada bilo kojeg elektromotora ventilatora isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 22) kontrolisana ventilacija je prinudno provjetravanje radnog prostora u komeje strujanje zraka kontrolisa-no kontrolnim uređajem i vremenskim davačem tako da se pri smanjenju ili prestanku strujanja zraka isključuju uređaji koji predstavljaju opasnost, a ponovo se mogu uključiti tek kada se pet puta izmijeni zrak u radnom prostoru; 23) neugroženi prostorje svaki prostor u kome koncentracija pare rastvarača ne može dostići vrijednost od 10% donje granice eksplozivnosti. II. LOKACIJA I KONSTRUKCIONE KARAKTERISTIKE PROSTORA ILI PROSTORIJE LAKIRNICE 1. Lokacija prostora ili prostorije lakirnice Član4. Prostorija lakirnice, po pravilu, postavlja se u posebno izgrađene prizemne objekte, udaljene od drugih objekata najma-nje5 m i sa pristupnom saobraćajnicom koja se može koristiti kao požarni put. Ako objekat lakirnice ima prozore na zidu prema susjednom objektu, udaljenost od drugih objekata iznosi najmanje 7 m. Član5. Ako se prostorija lakirnice postavlja u građevinski objekt koji služi i za druge tehnološke procese, ona mora biti pristupačna spolja, a od ostalih prostorija mora biti odvojena zidovima otpornim prema požaru najmanje 3 h. Član6. Nivo poda prostora ili prostorije lakirnice ne smije biti ispod kote terena. U objektu sa više spratova, prostor ili prostorija lakirnice postavlja se na najviši sprat pod uvjetom: 1. daje ugrađen stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem; 2. daje stepenište odvojeno od prostora ili prostorije lakirnice zidom otpornim prema požaru 3 h, ventilirano sa četiri izmjene zraka na 1 h, ili da postoji spoljno pomoćno požarno stepenište; 3. da je pod prostorije nepropustljiv za vodu i povezan sa sistemom za odvođenje vode; 4. da rastojanje od najudaljenijeg radnog mjesta do izlaza nije veće od 25 m. Član7. Prostor ili prostorija lakirnice ne smije se postavljati ujav-ne objekte (stambene zgrade, škole, kina i sl.). Član8. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanjej edan spoljni zid i slobodan prostor za nesmetan prilaz vatrogasnih vozila. Ispred vanjskog zida prostora ili prostorije lakirnice moraju se ugraditi hidranti do kojih je prilaz uvijek moguć. Član9. Prostor lakirnice može se postaviti u zajedničku prostoriju sa opremom za druge tehnološke procese ako je u pitanju nerazdvojna tehnološka cjelina, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti, da oprema za druge tehnološke procese ne proizvodi varnice i da se ne radi otvorenim plamenom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prostor lakirnice može se postaviti u istu prostoriju i sa opremom za druge tehnološke procese koja proizvodi varnice, ili se radi otvorenim plamenom, a koji predstavljaju nerazdvojnu tehnološku cjelinu, pod uvjetom da postoji dovoljan razmak u pogledu zona opasnosti i da se izvori opasnosti iz drugih vrsta tehnološkog procesa učine bezopasnim za prostor lakirnice. 2. Konstrukcione karakteristike prostora ili prostorije lakirnice Član 10. Noseća konstrukcija posebno izgrađenog objekta lakirnice mora biti otporna prema požaru 2 h, a nenoseći pregradni i fa-sadni zidovi, kao i krov, moraju biti izrađeni od negorivog materijala i otporni prema požaru 1/2 h. Noseća konstrukcija prostora ili prostorije lakirnice koja je u sastavu prostorija za druge tehnološke procese mora biti otporna prema požaru 3 h, a nenoseći pregradni zidovi i krov moraju biti negorivi i otporni prema požaru 1 h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 3 od 22 Nije dozvoljeno da se u zidove ugrađuju dimni kanali za opremu koja ne pripada postrojenju lakirnice. Član11. Pod prostora ili prostorije lakirnice mora biti gladak, izrađen od negorivog materijala i u zonama opasnosti mora provoditi statički elektricitet. Član 12. Unutrašnja vrata moraju biti izrađena od negorivog materijala i otporna prema požaru najmanje 1,5 h, a ako ta vrata vode neposredno napolje, moraju biti otporna prema požaru najmanje 1/2 h. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati najmanje dvoja vrata, koja se otvaraju spolja. Ako se vrata nalaze u zoni opasnosti, pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati varnice. Član 13. Prozori se ne smiju postavljati na unutrašnje zidove. Površina svih prozora ne smije biti manja od 0,025 rtf po 1 m3 zapremine prostora ili prostorije lakirnice. Prozori moraju biti izrađeni od negorivog materijala, a u zoni opasnosti pri otvaranju i zatvaranju ne smiju stvarati var-nice. Član 14. Sve saobraćajnice u prostoru ili prostoriji lakirnice moraju biti široke najmanje 1,5 m i moraju biti vidno obilježene. 3. Grijanje i ventilacija prostora ili prostorije lakirnice Član 15. Za zagrijavanje prostora ili prostorije lakirnice koriste se indirektni sistemi zagrijavanja, čiji se uređaji za proizvodnju toplote nalaze van zone opasnosti. Na površini grijaćih tijela ne smije se dostići temperatura kojaje 10°C niža od temperature samopaljenja para upotreblje-nih rastvarača. Član 16. Ako se prostor ili prostorija lakirnice zagrijava toplim zrakom iz centralnog izvora, kanali za razvođenje toplog zraka i ispušne rešetke moraju biti izrađeni od negorivog materijala. U glavni dovodni kanal toplog zraka mora se ugraditi protivpo-žarna klapna sa automatskim aktiviranjem u slučaju požara, koja spriječava dovod zraka u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 17. Grijaće komore za centralno pripremanje toplog zraka ili kaloriferi instališu se po pravilu, van zone opasnosti. Ako se postavljaju u zonama opasnosti, grijaće komore moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 18. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati sistem za prinudno odsisavanje zraka, izveden u kombinaciji lokalne i opće ventilacije. Lokalna ventilacija postavlja se na sva mjesta na kojima je moguće izdvajanje para rastvarača. Općom ventilacijom provjetrava se cijeli prostor ili prostorija lakirnice. 4. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice Član 19. Električne instalacije u prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na uređajima postrojenja lakirnice, ako se nalaze u zonama opasnosti, moraju biti izvedene tako da se osigura protivek-splozivna zaštita. Član 20. U prostoru ili prostorijama lakirnice mora biti izvedena instalacija za opće, parnično i orijentaciono osvjetljenje, a na pristupnim saobraćajnicama za stražarsko osvjetljenje. Ručne svjetiljke koje se upotrebljavaju za vrijeme čišćenja i održavanja uređaja moraju biti izvedene tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 4 od 22 III. UREĐAJI I OPREMA U KOJIMA SE NANOSE PREMAZNA SREDSTVA 1. Kabine Član21. Prema konstrukcionom rješenju, kabine mogu biti zatvorene ili poluzatvorene. Kao pod kabine može se koristiti i pod građevinskog objekta u koje je postavljena kabina. Član 22. U kabini je dozvoljeno istovremeno ručno i automatsko nanošenje premaznih sredstava. Član23. Radni prostor kabine mora biti prilagođen radnim komadima i načinu nanošenja premaznih sredstava. Kabina mora imati uređaje za prinudnu ventilaciju. Član 24. Svi konstrukcioni elementi kabine, uključujući i sistem za odsisavanje i filtriranje otpadnog zraka, moraju biti izrađeni od negorivog materijala, osim filtera za vodu i zrak. Član25. Unutrašnje površine kabine i ventilacionih cjevovoda moraju biti glatke. Unutrašnje površine kabine mogu se premazivati odgovarajućim sredstvima koja sprječavaju vezivanje i očvršćavanje premaznih sredstava. Kabina mora biti konstruisana tako da se pri čišćenju i održavanju omogući nesmetan pristup pojedinim njenim dijelovima. Član 26. Vrata zatvorenih kabina za ulaz i izlaz šarže ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Ulaz i izlaz poslužioce mora imati najmanjejedna vrata koja se otvaraju prema spolja. Ispred ulaza poslužioce u radni prostor kabine mora se osigurati slobodan prostor širine najmanje 1,5 m. Na tom prostoru nije dozvoljeno držati bilo kakve predmete, osim neophodne opreme. Član 27. Transportni uređaji u kabini moraju biti izgrađeni od negorivog materijala. Član 28. U kabini se moraju nalaziti uređaj i instalacija za formiranje mokrog filtera u odsisnom prostoru kabine. Iza mokrog filtera u kabini mora da se nalazi eliminator kapi. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je upotreba suhog filtera u kabini pod uvjetom da se ugrade stabilni uređaji za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član 29. Venitilacioni sistem mora da spriječava širenje čestica premaznih sredstava i para rastvarača u prostor oko kabine. Član 30. Za osvjetljavanje korisnog prostora kabine, u kabinu se mogu ugrađivati svjetiljke odgovarajuće izrade, prema ugroženosti prostora. Ako postoji mogućnost da se pri radu premazno sredstvo taloži na svjetiljke, one se moraju posebno zaštititi. Član31. Na vidno mjesto na svakoj kabini mora se postaviti tablica izrađena od negorivog materijala koja sadrži podatke o: 1) proizvođaču; 2) fabričkom broju; 3) godini proizvodnje; 4) oznaci kabine; 5) priključnoj električnoj snazi, u kW; 6) priključnom naponu i učestalosti u V, odnosno Hz; 7) zapremini radnog prostora, u m3; 8) maksimalnoj radnoj temperaturi, u°C; 9) količini svježeg zraka, u nvVh; 10) količiniodsisnogzraka,um3/h. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 5 od 22 2. Kada za uranjanje Član 32. Kada za uranjanje, uključujući i sistem ventilacije, osim unutrašnje zaštitne obloge, mora biti izrađena od negorivog materijala. Gornja ivica kade mora biti izdignuta najmanje 15 cm iznad nivoa poda prostorije. Nivo premaznog sredstva u kadi mora biti najmanje 20 cm ispod gornje ivice kade. Kada zapremine veće od 200 dnf, koja nije postavljena u nepropusnom bazenu, mora imati prihvatni rezervoar koji može da primi svu količinu premaznog sredstva. Član33. Miješanje premaznog sredstva direktnim uvođenjem va-zduha u kadu nije dozvoljeno. Član 34. Za zagrijavanje premaznog sredstva u kadi za uranjanje koristi se indirektni sistem grijanja ili električni grijači izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Uređaj za zagrijavanje premaznog sredstva mora omogućavati kontrolisanje, regulisanje i ograničavanje temperature. Član35. Kada za uranjanje koja nema zaštitni tunel ili komoru mora imati poklopac od jednog segmenta ili više segmenata od negorivog materijala kojim se kada pokriva kad se ne koristi ili u slučaju požara. Član 36. Pri mehanizovanom uranjanju radnih komada u kadu za uranjanje mogu se koristiti i zajednički transportni uređaji koji se koriste za transport radnih komada kroz cijelo postrojenje lakirnice. Član 37. Za otkapavanje viška premaznog sredstva sa radnih komada mora se postaviti uređaj za otkapavanje. Pod uređaja za otkapavanje mora biti izrađen sa nagibom prema kadi za uranjanje ili prema sabirniku otkapanog premaznog sredstva. Uređaj za otkapavanje mora biti izrađen od negorivog materijala i konstruisan tako da se pri njegovom čišćenju i održavanju omogućava nesmetan pristup slivnom sistemu. Član 38. Prostor iznad kade za uranjanje i uređaj za otkapavanje moraju imati prinudnu ventilaciju koja spriječava širenje para rastvarača u prostor ili prostoriju lakirnice. Član 39. Upotreba pomičnih kada za uranjanje, zapremine veće od 200 dm3, nije dopuštena. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, pri specifičnim zahtjevima tehnologije, dozvoljeno je pomicanje kada svih veličina na vodilicama zbog postizanja odgovarajućeg položaja za uranjanje. Kada za uranjanje otvara se samo na predviđenom provje-travanom mjestu. Član 40. Na kadu za uranjanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 3. Uređaj za oblivanje Član41. Svi elementi uređaja za oblivanje, uključujući i sistem ventilacije, moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Pod uređaja za oblivanje mora biti izrađen sa nagibom prema sabirniku u kome se nalazi premazno sredstvo. Uređaj za oblivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 42. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva i obrazovanje la-minarnih mlazova za oblivanje radnih komada koristi pumpa sa elektromotornim pogonom, elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 6 od 22 Član43. Za transport radnih komada kroz uređaj za oblivanje može se koristiti i zajednički transportni uređaj kojim se radni komadi transportuju kroz cijelo postrojenje lakirnice, s tim da u uređaju za oblivanje transportni uređaj bude zaštićen tako da se na njega ne mogu nanositi premazna sredstva. Član 44. Ako tehnološki proces oblivanja zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član45. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za oblivanje, dio koji se nalazi van gabarita uređaja za oblivanje mora biti zatvoren poklopcem. Član 46. Za otkapavanje viška premaznog sredstva mora se postaviti uređaj za otkapavanje, u skladu sa članom 37. ovog pravilnika. Član 47. Ventilacija uređaja za oblivanje i uređaja za otkapavanje mora spriječavati širenje para rastvarača u prostoriju lakirnice. Član 48. Na svaki uređaj za oblivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 4. Uređaji za valjanje ili nalivanje Član 49. Uređaj za valjanje ili nalivanje mora biti konstruisan tako da se omogući nesmetan pristup pri njegovom čišćenju i održavanju. Član 50. Prostor uređaja za valjanje ili nalivanje mora se provjetravati. Ako se u radnom prostoru uređaja za valjanje ili nalivanje nalazi i uređaj za brušenje, radni prostor uređaja mora biti pro-jektovan kao neugrožen prostor sa kontrolisanom ventilacijom. Član51. Ako tehnološki proces zahtijeva zagrijavanje premaznog sredstva, primjenjuju se odredbe člana 34. ovog pravilnika. Član 52. Ako se za cirkulaciju premaznog sredstva koriste pumpe sa elektromotornim pogonom, pumpe i elektromotori moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 53. Ako je sabirna kada za premazno sredstvo izrađena u sklopu uređaja za valjanje ili nalivanje, dio koji se nalazi van gabarita tog uređaja mora biti zatvoren poklopcem. Član 54. Na uređaj za valjanje ili nalivanje mora se postaviti tablica sa tehničkim karakteristikama, prema članu 31. ovog pravilnika. 5. Ventilacijski elementi u kojima se nanose premazna sredstva Član 55. Ventilatori koji se ugrađuju u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ventilatori za ubacivanje svježeg zraka u radni prostor uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mogu biti normalne izrade pod slijedećim uvjetima: 1) da nisu u zoni opasnosti; 2) da se mogu pustiti u rad poslije provjetravanja radnog prostora odsisnim ventilatorima, što se uslovljava odgovarajućom blokadom. Član 56. Ako uređaji u kojima se nanose premazna sredstva imaju više ventilatora, ventilacioni cjevovodi odsisnog zraka moraju biti posebno izvedeni. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, odsisni cjevovod može se spojiti sa zajedničkim cjevovodom pod uslovom da je postavljena kontrolisana ventilacija. Član 57. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda moraju imati zaštitne kape za spriječavanje prodiranja atmosferskih padavina u uređaje u kojima se nanose premazna sredstva. Ispušni otvori ventilacionih cjevovoda kabine sa mokrim filterom ne moraju imati zaštitne kape. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 7 od 22 Član 58. Usisni otvori za svjež zrak na cjevovodima svih ventilacionih sistema ne smiju se postavljati u zoni opasnosti ispušnih otvora uređaja u kojima se nanose premazna sredstva niti u blizini dimnjaka, odnosno prostora u kome se radi otvorenim plamenom ili se može javiti varničenje. Član 59. U usisne i ispušne cjevovode mogu se ugrađivati krilca za regulisanje protoka zraka, koji moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Krilca za regulisanje protoka zraka moraju biti konstruisa-na tako da se omogući njihovo sigurno fiksiranje u potrebnom položaju. Potreban položaj svih krilaca određuje se prije prvog puštanja uređaja u rad na osnovu mjerenja količine zraka. Na svim mehanizmima za pokretanje krilaca mora biti trajno i čitljivo označen položaj "otvoreno", odnosno "zatvoreno". Član 60. Svi ventilacioni cjevovodi koji rade sa natpritiskom u odnosu na okolni prostor moraju biti dobro zaptiveni. 6. Ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava Član 61. U kabinama se upotrebljavaju ručni i automatski uređaji za nanošenje premaznih sredstava. Za rasprašivanje premaznih sredstava mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) sistem pneumatskog raspršivanja; 2) sistem raspršivanja premaznih sredstava pod pritiskom; 3) sistem mehaničko-elektrostatičkog raspršivanja; 4) sistem pneumatsko-elektrostatičkog raspršivanja. Član 62. Prilikom upotrebe uređaja za elektrostatičko nanošenje premaznih sredstava, visokonaponski generatori moraju se postavljati van zone opasnosti. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u radni prostor kabine čija je unutrašnja zapremina veća od 60 m3, visokonaponski generatori mogu se postavljati pod slijedećim uvjetima: 1) da kabina ima kontrolisanu ventilaciju sa neugrože-nim radnim prostorom; 2) da je rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava uslovljen radom ventilacije; 3) da u kabini sa ručnim nanošenjem premaznih sredstava postoje najmanje tri ručna protivpožarna aparata, a pri automatskom nanošenju i stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Član63. Pri ugradnji automatskih elektrostatičkih uređaja kod poluzatvorenih kabina, prostor ispred kabine mora biti zaštićen ogradom visine najmanje 1 m, sa tablicom na kojoj je ispisano upozorenje: "Zabranjen pristup prije isključivanja napona na generatoru". Član 64. Ako se nitrocelulozna, poliesterska, nitroepoksidna i per-hlorvinilna premazna sredstva koriste u elektrostatičkim uređajima, ti uređaji moraju biti opremljeni uređajima za sprječavanje varnica i automatsku kontrolu otpora uzemljenja pištolja. Član65. Za raspršivanje premaznih sredstava ne smiju se upotrebljavati kisik i zapaljivi gasovi. 7. Premazna sredstva Član 66. Količina premaznih sredstava u neposrednoj blizini kabina ne smiju iznositi više od količine potrebne za rad u jednoj smjeni. U najveću dozvoljenu količinu potrebnu za rad u jednoj smjeni spada i količina premaznog sredstva koja se nalazi u posudi uređaja za nanošenje premaza. Posude u kojima se nalaze premazna sredstva moraju biti izrađene od negorivog i nesalomljivog materijala i moraju imati nepropustljiv poklopac. Član 67. Premazna sredstva mogu se dopremiti iz prostorije u kojoj se pripremaju do mjesta njihovog nanošenja samo u zatvorenim posudama ili instalacijama za transport premaznih sredstava. U prostoru ili prostoriji lakirnice nije dozvoljeno držanje praznih posuda. Član 68. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 8 od 22 Zabranjeno je pripremanje premaznih sredstava u prostoru lakirnice. Izuzetno, odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na kade za uranjanje, uređaje za oblikovanje i uređaje za valjanje ili nalivanje, ako se vrši korekcija premaznih sredstava. Član 69. Posude i instalacije uređaja za nanošenje premaznih sredstava moraju imati uređaje za kontrolu i regulaciju pritiska i ventile sigurnosti. Član 70. Premazna sredstva zagrijavaju se prema odredbama člana 34. ovog pravilnika. 8. Mjere za zaštitu uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član71. Ako sistem za odsisavanje i filtriranje zagađenog zraka prestane da radi, moraju se automatski isključiti uređaji u kojima se unose premazna sredstva. Član 72. U kabinama sa nadglednom ventilacijom smiju se koristiti samo ručni pištolji koji ne varniče ili ručni elektrostatički pištolji izvedeni tako da se osigura protiveksploziona zaštita. Član73. Komandni ormar uređaja u kojima se nanose premazna sredstva mora imati svjetlosnu signalizaciju za kontrolisanje ispravnosti rada tih uređaja. Član 74. Za nužno isključivanje transportnih uređaja moraju se na pogodnim mjestima ugraditi tipke "stop". Transportni uređaji koji opslužuju više uređaja lakirnice uključuju se tipkom koja se zaključava. Član75. U kabini se ne smije upotrebljavati veći broj pištolja od onoga za koji je kabina projektovana. Član 76. Prije puštanja u rad, na uređajima moraju biti navedeni podaci o: 1. uslovima za projektovanje; 2. opisutehnološkogprocesa; 3. tehničkim karakteristikama uređaja; 4. tehničkom opisu uređaja i instalacija; 5. specifikacijiugradneopreme; 6. proračunu ventilacije; 7. određenosti kapaciteta i broja pištolja; 8. predviđenim mjerama zaštite električnih instalacija; 9. određenosti lokacije ili uslova za lociranje zona opasnosti; 10. sigurnosnim mjerama; 11. mjernoj skici uređaja; 12. šemiinstalacija. IV. UREĐAJI ZA SUŠENJE I PEČENJE PREMAZNIH SREDSTAVA 1. Klasifikacija sušara Član 77. Prema konstrukcionom rješenju i načinu unošenja šarže u radni prostor sušare, mogu se koristiti sljedeći tipovi sušara: 1) komorne sušare; 2) tunelske sušare sa kontinuiranim ili taktnim protokom šarže; 3) kombinovani komorni uređaji koji se naizmjenično koriste za nanošenje i sušenje premaznih sredstava. Član 78. Za razmjenu toplote između grijaćih uređaja i šarže u radnom prostoru sušara, mogu se koristiti slijedeći sistemi: 1) konvenkcioni; 2) radijacioni; 3) kombinovani. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 9 od 22 2. Opći zahtjevi za izgradnju sušare Član 79. Konstrukcioni elementi sušare moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Kao pod sušare može se koristiti i pod građevinskog objekta na koji je sušara postavljena. Član 80. Ventilacioni sistem sušare mora spriječavati širenje para rastvarača u okolni prostor. Član81. Ventilatori sušare moraju biti izvedeni tako da se osigura protiveksplozivna zaštita. Član 82. Elementi ventilacionih cjevovoda sušare moraju odgovarati odredbama čl. 56, 57, 58. i 60. ovog pravilnika. Član83. Krilca za regulaciju količine zraka u sistemu ventilacije sušare moraju odgovarati odredbama člana 59. ovog pravilnika, uz slijedeće dopunske uvjete: 1) potreban položaj svih krilaca određuje se pri prvom puštanju sušare u rad, na osnovu mjerenja količine svježeg, odnosno odsisnog zraka pri radnim uvjetima, ali bez šarže; 2) krilca za regulaciju u položaju "zatvoreno" moraju osiguravati količinu svježeg, odnosno odsisnog zraka, tako da u radnom prostoru koncentracija para rastvarača pri radu ventilacionog sistema ne prelazi vrijednost od 80% od donje granice eksplozivnosti. Član 84. Vrata sušare ne smiju se otvarati prema radnom prostoru. Na vratima sušare nije dozvoljeno ugrađivanje termoregu-latora, pokazivača temperature i ostale mjerne i sigurnosne opreme. Član 85. Uređaji za transport šarže kroz sušaru moraju biti izrađeni od negorivog materijala. Član 86. Konstrukcionim rješenjem mora biti omogućen pristup svim grijaćim tijelima prilikom povremenog pregleda i čišćenja. Grijaća tijela moraju biti zaštićena od neposrednog dodira sa šaržom, kao i od slivanja ili kapanja premaznih sredstava sa radnih komada. Posude za prihvatanje kapi premaznih sredstava ne smiju ometati pravilnu cirkulaciju zraka. Član 87. Sušara mora biti opremljena mjernim, regulacionim i sigurnosnim uređajima koji se nalaze na pristupačnom mjestu. Član 88. Zabranjeno je ugrađivanje gorionika ispod otvora za ulaz šarže. Član 89. Ako se sušara zagrijava uljem za loženje, rezervoar za gorivo ne smije se postaviti u istu prostoriju građevinskog objekta u kojoj se nalazi sušara. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako nije moguće drugačije tehničko rješenje, rezervoar za gorivo može se postaviti u istu prostoriju pod uslovom da količina goriva odgovara jednodnevnoj potrošnji i da nije veća od 1000 l po jednom rezervoaru. Član 90. Potrebna količina svježeg zraka za komornu sušaru izračunava se prema slijedećim formulama: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 10 od 22 gdje je: Vs - ukupna zapremina radnog prostora sušare u tim3; k -koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare; Tw - vrijeme potrebno za jednokratnu izmjenu zraka u radnom prostoru sušare u min; L - dotok svježeg zraka u radni prostor sušare u tim3/min; L – dotok svježeg zraka za sušenje u dm3/min ts – maksimalna temperatura zraka za sušenjeu C Vr - ukupna zapremina para rastvarača unesena u radni prostor sušare, u tim3; m - ukupna masa rastvarača unesena u radni prostor sušare, u g; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; Cr - koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare; Cdop - maksimalno dozvoljena koncentracija para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3 para rastvarača po tim3 zraka. T0 - vrijeme potrebno za isparavanje cjelokupne količine rastvarača unesene u radni prostor sušare, pri početnoj brzini isparavanja u min. odnos maksimalno dozvoljene koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare, u tim3, para rastvarača po tim3 zraka i koncentracije para rastvarača u radnom prostoru sušare poslije isparavanja ukupne količine rastvarača, unesenog u radni prostor bez obnavljanja zraka u tim3 para rastvarača po tim3 radnog prostora sušare prikazan je na dijagramu. Član91. Ukupna masa rastvarača m, unesena u radni prostor sušare izračunava se na osnovu slijedećih tehnoloških parametara: 1) ukupna masa premaznog sredstva koja se na površini šarže unese u radni prostor sušare, uzimajući u obzir gubitak pri predsušenju; 2) procentualnog sadržaja rastvarača u premaznom sredstvu. Gubitak pri predsušenju na temperaturi okoline može se utvrditi laboratorijskim mjerenjem u funkciji srednjeg vremena predsušenja ili na osnovu slijedećih empirijskih podataka: 1) gubitak 25% - pri srednjem vremenu predsušenja od 10 min; 2) gubitak 45% - pri srednjem vremenu predsušenja od 20 min; 3) gubitak 50% - pri srednjem vremenu predsušenja od 30 min. Član 92. Potrebna količina sviježeg zraka za kovekcionu tunelsku sušaru sa kontinuiranim prolazom šarže kroz radni prostor određuje se prema slijedećim obrascima: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 11 od 22 gdje je: V - maksimalni zapreminski dotok para rastvarača u radni prostor sušare, u đm3/min; rrir - maksimalni dotok mase rastvarača u radni prostor sušare, u g/min; M - srednja molarna masa rastvarača, u g/mol; qm - specifična popunjenost konvejera - ukupna površina radnih komada, u m2, po dužnom metru kovejera; qr - masa otapala po jedinici lakirane površine, u g/m2; v - brzina transportnog uređaja, u m/min; L - dotok svježeg лака u radni prostor sušare, u dm3/min; ts - najviša temperatura zraka za sušenj e, u °C; Cioz - maksimalno dozvolj ena koncentracij a para rastvarača u radnom prostoru sušare, u dm2 para rastvarača po dm3 zraka; k - koeficijent sigurnosti čija se vrijednost bira između vrijednosti 1 i 2, zavisno od neravnomjernosti i brzine isparavanja rastvarača kao i nehomogenosti temperaturnog polja u radnom prostoru sušare. Član93. Projektovana koncentracija para rastvarača za normalar rad sušare smije da iznosi najviše 50% od donje granice ek splozivnosti. Član 94. Potrebna količina svježeg zraka za tunelsku sušaru sa radi-jacionim zagrijavanjem šarže određuje se na osnovu odredba člana 92. ovog pravilnika, s tim što se računa sa temperaturom odsisnog zraka mjerenom na izlazu iz radnog prostora, uvećanom za 50°C. Član95. Na vidljivo mjesto sušare mora se postaviti tablica izrađena od trajnog materijala, koja sadrži podatke o: 1. proizvodaču; 2. fabričkom broju; 3. godini proizvodnje; 4. oznaci sušare; 5. priključnoj električnoj snazi, u kW; 6. ukupnom radnom prostoru, u irf; 7. maksimalno dozvoljenoj radnoj temperaturi, u °C; 8. količini svježeg zraka, u m3 /h; 9. najvećoj dozvoljenoj količini rastvarača za jednu šar-žu (kod komornih sušara), u g; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 12 od 22 10. maksimalnom dotoku mase rastvarača (kod tunelskih sušara), u g/min; 11. klasi protiveksplozione zaštite. Pored podataka iz stava 1. ovog člana, na tablicu ili na posebnu tablicu, zavisno od vrste grijanja, moraju se unijeti sljedeći podaci: 1) pri grijanju električnom strujom - šema vezivanja grijača; 2) pri grijanju plinom: - priključna vrijednost plinskog gorionika, u irf /h; - pritisak plina, u Pa; - donja toplotna moć plina, u kJ/mrv1; 3) pri grijanju uljem za loženje: - prMjučna vrijednost gorionika,ukg/h; - donja toplotna moć ulja za loženje, u kJ/kg; 4) pri kaloriferskom grijanju preko grijačih fluida: - instalisana snaga grijača, u kW; - maksimalna temperatura grijačeg fluida, u °C. 3. Mjere za zaštitu sušare Član 96. Sušara mora biti opremljena najmanje jednim pokazivačem temperature. Ako uređaj za automatsku regulaciju temperature radnog prostora istovremeno pokazuje i temperaturu, nije obavezna ugradnja pokazivača temperature. Član 97. Za automatsku regulaciju temperature radnog prostora, sušara mora imati po jedan automatski termoregulacioni uređaj za svaku grijaču grupu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, dozvoljena je ugradnja jednog termoregulacionog uređaja za više grijaćih grupa samo ako se sušara zagrijava preko grijaćeg fluida, pod uvjetom da se sva grijača tijela napajaju istim grijaćim fluidom. Član 98. Sušara mora imati po jedan granični termoregulacioni uređaj za svaku grijaću grupu. Ako se sušara zagrijava grijačim fluidom, dozvoljena je ugradnja jednog graničnog termoregulacionog uređaja za više grijačih grupa, pod uvjetom da se sve grijače grupe zagrijavaju istim grijačim fluidom i da se temperatura reguliše preko istog regulacionog uređaja. Izuzetno od odredaba stavova 1. i 2. ovog člana, u sušaru zagrijavanu grijačim fluidom, čija je temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača, nije obavezna ugradnja graničnog termoregulacionog uređaja, pod uvjetom da je termoregulacioni uređaj instalisan na uređaju za proizvodnju grijaćeg fluida. Član 99. Otpadni zrak iz sušare mora se odvoditi kontrolisanom ventilacijom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, u tu-nelskoj sušari, koja se zagrijava grijaćim fluidom, dozvoljena je nadgledana ventilacija pod uslovom: 1) da je temperatura grijaćeg fluida niža od temperature samopaljenja para rastvarača; 2) da su ventilatorska kola neposredno spojena sa pogonskim elektromotorima; 3) da sušara ima više od jednog ventilatora. Član 100. Ako se ventilacija prekine ili smanji, uređajem za kontrolu sistema za odvođenje otpadnog zraka mora se: 1) isključiti dovođenje energije za grijanje sušare; 2) prekinuti rad uređaja za nanošenje premaznih sredstava na radne komade, samo pri ručnom ulaganju šarže; 3) prekinuti rad uređaja za transport radnih komada u sušaru; 4) uključitialarmniuređaj; 5) uključiti servo-uređaj mehanizma krilaca kod komornih sušara na zauzimanje položaja "otvoreno" (ako su servo-uređaji ugrađeni). Odredba tačke 1. stava 1. ovog člana ne odnosi se samo na sušare zagrijavane grijaćim fluidom čijaje temperatura niža od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 101. Komandni ormar mora imati svjetlosnu signalizaciju za signaliziranje ispravnosti rada i otkrivanje nastalih kvarova na sušari. Član 102. Za vrjeme sušenja šarže u komornim sušarama proces sušenja može se odvojiti od procesa pečenja pomoću automatskog prebacivanja mehanizma krilca iz položaja "otvoreno" u položaj "zatvoreno", pod uvjetom: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 13 od 22 1) daje mehanizam za istovremeno pokretanje svih krilaca snabdjeven servo-uređajem koji ne može zauzimati međupoložaje, već samo krajnje položaje "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 2) da su vrata komorne sušare snabdjevena uređajem za kontrolu položaja "otvoreno", odnosno "zatvoreno"; 3) da je komandni uređaj sušare snabdjeven dodatnim vremenskim relejnim uređajem, sa podešenim vremenom od najmanje 10 min, koji u bilo kojem slučaju prekida procesa rada odbrojavanje započinje uvijek od nule; 4) da je sušara snabdjevena dodatnim automatskim ter-moregulacionim uređajem koji je podešen na vrijednost od najmanje 90% temperature pečenja. Pri temperaturi pečenja višoj od 140°C podešena vrijednost temperature iznosi najmanje 125°C; 5) daje komandni uređaj sušare izveden tako da: a) pri svakom otvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca automatski mora zauzeti položaj "otvoreno" i vremenski relej vraća se na početni položaj; b) pri zatvaranju vrata servo-uređaja mehanizam krilca ostaje u otvorenom položaju i vremenski relej se aktivira; c) servo-uređaj mehanizma krilca zauzima automatski položaj "zatvoreno" tek po isteku vremena od najmanje 10 min, pod uvjetom da je postignuta temperatura koja je zadata na dodatnom termoregulacionom uređaju iz tačke 4) ovog člana. Član 103. U radnom prostoru sušare nije dozvoljeno nanošenje premaznih sredstava. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, radni prostor sušare može se koristiti i za nanošenje premaznih sredstava, pod uvjetom daje sušara projektovana i napravljena za dvonamjen-sku upotrebu, za naizmjenično nanošenje ili sušenje (kombino-vani komorni uređaj). Član 104. Na kombinovani komorni uređaj primjenjuju se slijedeće mjere zaštite: 1) maksimalna temperatura sušenja ne smije biti viša od 80°C; 2) premazna sredstva ne smiju se nanositi ako temperatura radnog prostora uređaja nije niža od 45°C; 3) uređaj mora imati kontrolisanu ventilaciju; 4) svaki režim rada mora imati svoj granični termoregulacioni uređaj i svoj uređaj za kontrolu ventilacije; 5) za vrijeme korištenja komore za nanošenje premaznih sredstava ventilacijom mora se osigurati dovod 100% svježeg zraka, a pištolj za raspršivanje može se pustiti u rad tek po ispunjavanju sljedećih uslova: a) akoje uključena kontrolisana ventilacija; b) ako su sva krilca za regulisanje ventilacije u položaju za rad kabine; v) ako su vrata uređaja zatvorena; g) ako je sistem za filtriranje otpadnog zraka uključen; d) ako granična vrijednost temperature od 45°C nije dostignuta; 6) prije prelaska na fazu sušenja iz uređaja se mora ukloniti kompletan uređaj za nanošenje premaznih sredstava; 7) za vrijeme korištenja uređaja za sušenje premaznih sredstava, ventilacija se može prebaciti na recirkulaci-ju, s tim da sva krilca u položaju "recirkulacija" sigurno obezbjeđuju dovod svježeg zraka u količini dovoljnoj da koncentracija para rastvarača ne pređe vrijednost od 50% donje granice eksplozivnosti. Uređaj za grijanje kombinovanog komornog uređaja mora biti izrađen tako da se može uključiti tek ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) akoje uključena kontrolisana ventilacija; 2) ako su vrata uređaja zatvorena. Član 105. Upotreba automatskih uređaja za nanošenje premaznih sredstava u kombinovanim komornim uređajima nije dozvoljena. Radijaciono zagrijavanje kombinovanih komornih uređaja nije dozvoljeno. Član 106. Korištenje sopstvenog motornog pogona vozila za ulaženje i izlaženje iz kombinovanog komornog uređaja, odnosno komornih kabina za špricanje, kao i komornih sušara, dozvoljeno je samo pod sljedećim uvjetima: 1) ako je ventilacija uključena najmanje pet minuta prije ulaska vozila; 2) ako su isključeni svi elektropotrošači na vozilu i motor za vrijeme nanošenja, odnosno sušenja premaznog sredstva; 3) ako je ventilacija uključena najmanje 10 minuta prije uključenja motora vozila za izlazak i ako su prostor za motor i kabina vozila propuhani komprimiranim zrakom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 14 od 22 Član 107. Ako se upotrebljavaju premazna sredstva na bazi nitrocelu-loze, temperatura na površini radnih komada ne smije biti veća od 80° C. Član 108. Prije ulaganja šarže na početku smjene komorna sušara mora biti prethodno zagrijana do radne temperature. Član 109. Sušara se ne smije koristiti bez tehničkog uputstva, koje mora da sadrži podatke o: 1) premaznom sredstvu: a) radnoj temperaturi sušenja; b) vremenu sušenja; c) maksimalnoj količini premaznog sredstva koja se može nanijeti na površinu radnih komada u jednom sloju, u g/m2; d) maksimalnoj količini rastvarača u premaznom sredstvu pri nanošenju, u masenom postotku; e) srednjoj molekularnoj masi rastvarača; f) donjoj granici eksplozivnosti para rastvarača, u zapreminskim procentima; g) tački zapaljivosti rastvarača; h) temperaturi samopaljenjarastvarača; i) grupi eksplozivnosti; j) toploti isparavanja; 2) za komornu sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se unese u radni prostor; b) temperaturi sušenja; c) vremenu sušenja; 3) za tunelsku sušaru mora da sadrži podatke o: a) broju radnih komada svakog asortimana šarže koji smije da se šaržira na dužni metar transportnog uređaja; b) maksimalnoj projektovanoj brzini transportnog uređaja; c) temperaturi sušenja. Ni jednom asortimanu radnih komada ne smije se povećati maksimalno dozvoljena količina rastvarača koja se smije unijeti u radni prostor sušare, kao ni maksimalno dozvoljena temperatura sušenja. Član110. Prije puštanja sušare u rad moraju se obezbijediti podaci o: 1) uslovima za projektovanje; 2) opisu tehnološkog postupka; 3) tehničkim karakteristikama sušare; 4) tehničkom opisu sušare i pripadajuće instalacije; 5) specifikaciji ugrađene opreme; 6) proračunu za ventilaciju sušare; 7) određivanju lokacije ili uslova za lociranje i zona opasnosti; 8) mjerama za zaštitu električnih instalacija; 9) sigurnosnim mjerama; 10) mjernojskicisušare; 11) šemiinstalacija. V. ISPITIVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 111. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva obuhvata: 1) pregled lokacije uređaja u odnosu prema drugim uređajima i instalacijama koji ne pripadaju ispitivanom uređaju; 2) pregled cjelokupnog uređaja i instalacije uređaja; 3) ispitivanje i podešavanje mjerno-regulacionih i sigurnosnih uređaja; 4) ispitivanje uređaja zagrijavanjem na najvišu radnu temperaturu, ali bez šarže; 5) podešavanje i utvrđivanje položaja svih krilaca za regulaciju količine zraka i mjerenja količine svježeg i otpadnog zraka pri maksimalnoj radnoj temperaturi; 6) ispitivanje i mjerenje električnih instalacija; 7) ispitivanje rada svih mjernih, signalnih, regulacionih i sigurnosnih kola, uključujući i blokadne sisteme opreme koja ne pripada ispitivanom uređaju, ali sa njim čini tehnološku cjelinu; 8) utvrđivanje ispravnosti podataka upisanih na tablici sa tehničkim karakteristikama ispitivanog uređaja; 9) ispitivanje rada uređaja sa probnom šaržom. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 15 od 22 Član 112. Izvještaj o ispitivanju uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora da sadrži potrebne podatke o izvršenim pregledima, metodama mjerenja, upotrebljenim instrumentima, rezultatima mjerenja i ispitivanja, podatke o proizvodaču, odnosno licima koja vrše ispitivanje ovih uređaja, kao i ocjenu podobnosti za upotrebu. Član 113. Ispitivanje uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva mora se obavljati u sljedećim slučajevima: 1) prije puštanja u rad novih uređaja; 2) poslije rekonstrukcije postojećih uređaja; 3) poslije promjene lokacije uređaja; 4) poslije zamjene ventilatora na uređajima; 5) poslije svih popravki na uređaju u cjevovodima pri kojima je pomjereno krilce za regulaciju protoka va-zduha. VI. ZONE OPASNOSTI KOD UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA 1. Zone opasnosti kod uređaja u kojima se nanose premazna sredstva Član 114. Kriteriji za određivanje zona opasnosti kod uređaja u kojima se nanose i suše premazna sredstva su: 1) izvoriopasnostikodkabina: a) pištoljzaraspršivanje; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 2) izvori opasnosti kod kada za uranjanje su: a) slobodna površina premaznog sredstva u kadi; b) radni komadi na čiju je površinu naneseno prema-zno sredstvo; 3) izvori opasnosti kod uređaja za oblivanje su: a) sve unutrašnje površine radnog dijela uređaja; b) radni komadi na čijuje površinu naneseno prema-zno sredstvo; 4) izvori opasnosti kod uređaja za otkapavanje su: a) ukupna površina poda uređaja; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo; 5) izvori opasnosti kod uređaja za valjanje ili nalivanje su: a) sistem za cirkulaciju premaznog sredstva; b) radni komadi na čiju površinu je naneseno prema-zno sredstvo. Član115. Uređaji u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, sa kontrolisanom ventilacijom i količinom zraka koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, nemaju zone opasnosti pod uvjetom: 1) da se projektovana količina zraka potvrdi ispitivanjem; 2) da se računski dokaže da u slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema koncentracija zaostalih para rastvarača ne prelazi vrijednost od 25% od donje granice eksplozivnosti. Ako se računski ne mogu dokazati uvjeti iz tačke 2. stava 1. ovog člana, smatra se daje radni prostor uređaja zona opasnosti 2, a prostor oko uređaja je neugrožen. Član116. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača ispod vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata ukupan radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja i obuhvaćena je sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja (slika 1 i slika 2) a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja, a prostor oko uređaja nije ugrožen eksplozivnim smjesama. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 16 od 22 Član 117 Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju kontrolisanu ventilaciju koja 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti se određuju na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja; 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38°C i temperatura zraka u uređaju niža od 38°C a) zona opasnosti 2 obuhvata radni prostor uređaja; b) prostor oko uređaja je neugrožen. Član 118. Za uređaje u kojima se nanose ili otkapavaju premazna sredstva, koji imaju nadgledanu ventilaciju koja osigurava koncentraciju para rastvarača između 10% i 50% od donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38°C i temperatura u radnom prostoru niža ili jednaka 38°C (slika 3 i slika 4): a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od ivica svih otvora uređaja; b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja u nastavku zone 1 od sfernog radijusa od 10 m od ivica svih otvora uređaja; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 17 od 22 2) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u uređaju niža od 38 °C: a) zona opasnosti 1 obuhvata radni prostor uređaja (slika 1 i slika 2); b) zona opasnosti 2 je prostor oko uređaja obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica svih otvora uređaja. Član119. Za uređaje u kojima se premazna sredstva nanose na radne komade valjanjem ili nalijevanjem i ti uređaji nisu zatvoreni u radne komore, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) ako uređaj nema lokalnu ventilaciju, već se provjetravanje obavlja općom ventilacijom prostorije, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; 2) ako uređaj ima izvedenu lokalnu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rastvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C ili jednaka toj temperaturi: - zona opasnosti 1 obuhvata uređaj i okolini prostor u sfernom radijusu od 1,5 m od gabarita uređaja; - zona opasnosti 2 obuhvata prostor između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; 3) ako uređaj ima izvedenu lokalnu kontrolisanu ventilaciju, koja osigurava koncentraciju para rasvarača između vrijednosti 10% i 50% donje granice eksplozivnosti, zone opasnosti su: ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 18 od 22 a) ako je tačka paljenja rastvarača niža od 38 °C i emperatura zraka u okolini uređaja niža ili jednaka 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata uređaj i okolni prostor u sfernom radijusu od 5 m od gabarita uređaja; b) ako je tačka paljenja rastvarača viša od 38 °C i temperatura zraka u okolini uređaja niža od 38 °C: - zona opasnosti 2 obuhvata cijeli uređaj. Član 120. Zone opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda određuju se na sljedeći način: 1) Akoje u cjevovodu zona opasnosti 1 (slika 5) a) prostor oko otvora ventilacionog cjevovodaje zona opasnosti 1 koja obuhvaća sferni radijus od 1,5 m od ivica otvora; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora ventilacionog cjevovoda koja obuhvata prostor zone opasnosti 1 do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2) ako je u ventilacionom cjevovodu zona opasnosti 2 (slika 6), ta zona se prostire oko otvora cjevovoda do granice sfernog radijusa od 1,5 m od ivica otvora. 2. Zone opasnosti kod sušara Član 121. Kriterij za određivanje zona opasnosti kod sušara su: 1) izvor opasnosti kod sušara, odnosno radni komadi na čiju je površinu naneseno premazno sredstvo; 2) neugrožen prostor sušare, odnosno radni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kojem koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja ne može preći vrijednost od 10 % od donje granice eksplozivnosti; 3) prelazni prostor sušare, odnosno radni prostor sušare u kome se zapreminska koncentracija para rastvarača pri maksimalnoj temperaturi sušenja nalazi između vrijednosti 10% i 80% donje granice eksplozivnosti, zavisno od ukupnog trajanja svih kvarova u toku godine, koji bi mogli imati za posljedicu pojavu eksplozivne smjese. Dozvoljene granice prelaznog prostora sušara, u smislu stava 1. ove tačke, ne mogu biti veće od 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti; 4) sušare sa neugroženim radnim prostorom, odnosno sušare koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% od donje granice eksplozivnosti pod uvjetom; a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju; c) da se računski dokaže da u svim slučajevima prestanka rada ventilacionog sistema sušare koncentracija zaostalih para rastvarača neće prirodnom ventilacijom preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora; ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 19 od 22 5) sušare sa prelaznim prostorom koje su projektovane sa dozvoljenom koncentracijom para rastvarača u vrijednosti od 10% do 50% donje granice eksplozivnosti, pod uvjetom: a) daje projektovana količina svježeg zraka potvrđena ispitivanjem; b) da imaju kontrolisanu ventilaciju. Član 122. Ako se radni komadi između uređaja u kome se nanosi premazno sredstvo i sušare transportuju preko transportnog uređaja koji nije zaštićen uređajem za predsušenje, zone opasnosti određuju se na sljedeći način: 1) ako je tačka zapaljivosti rastvarača niža od 38°C i temperatura zraka u prostoriji niža ili jednaka 38°C (Slika 7); a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 10 m od gabarita radnih komada; 2) ako je tačka zapaljivosti rastvarača viša od 38°C i temperatura u prostoriji niža od 38°C (Slika 8): a) zona opasnosti 1 obuhvaćena je sfernim radiju-som od 1,5 m od gabarita radnih komada; b) zona opasnosti 2 prostire se između zone opasnosti 1 i sfernog radijusa od 7,5 m od gabarita radnih komada; Član 123. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 20 od 22 Transport radnih komada na koje je naneseno premazno sredstvo kroz prostor lakirnice bez uređaja za predsušenje, u smislu odredaba člana 122. ovog pravilnika, dozvoljeno je samo ako prostor lakirnice ima opću ventilaciju sa najmanje 10 izmjena zraka na sat. Ako se predsušenje šarže, do unošenja u komornu sušaru, obavija u prostoru lakirnice, važe u svemu odredbe člana 122. ovog pravilnika, s tim što se za granice gabarita uzima gabarit cijele šarže. Član 124. Kod sušara i predsušara koje su projektovane sa neugroženim prostorom, u smislu člana 121. tačka 4. ovog pravilnika, ne postoje zone opasnosti ni u radnom prostoru ni u prostoru oko sušare. Ako se računski ne može dokazati da koncentracija zaostalih para rastvarača prirodnom ventilacijom neće preći dozvoljenu granicu prelaznog prostora, radni prostor sušareje zona opasnosti 2, a oko sušare je neugrožen prostor (slika 9). Član 125. Za sušare i predsušare koje su projektovane sa prelaznim prostorom u smislu člana 121. tačka 5. ovog pravilnika, zone opasnosti određuju se na slijedeći način: 1) za komornu sušaru, predsušaru i tunelsku sušaru (slika 10 i slika 11); a) zona opasnosti 1je radni prostor sušare; b) zona opasnosti 2je prostor oko otvora sušare i obuhvaćen je sfernim radijusom od 5 m od ivica otvora sušare; 2) za tunelsku sušaru kod koje je radna temperatura viša ilijednaka temperaturi od 140°C (slika 12): a) zona opasnosti 1 je ulazni dio radnog prostora sušare i prostire se od ulaznog otvora do 3/4 dužine radnog prostora sušare; b) zona opasnosti 2 je izlazni dio radnog prostora sušare (1/4 dužine sušare), kao i prostor oko ulaznog otvora sušare obuhvaćen sfernim radijusom od 5 m od ivica ulaznog otvora. Ako sušara ima i druge otvore koji su u zoni opasnosti 1, zona opasnosti 2 prostire se i oko tih otvora u sfernom radijusu od 5 m; 3) ako su otvori tunelskih sušara opremljeni zračnim zavjesama, zona opasnosti 2 smanjuje se na sferni radijus od 1,5 m. ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 21 od 22 Član 126. Izuzetno od odredaba člana 125. ovog pravilnika, ako su u pitanju sušare koje su projektovane za rad u prelaznom prostoru, a koje imaju dva ventilaciona sistema ili više ventilacionih sistema opremljenih svojim uređajima za kontrolu ventilacije, stepen opasnosti umanjuje se tako da: 1) zona opasnosti 1 postaje zona opasnosti 2; 2) zona opasnosti 2 postaje neugroženi prostor. Član 127. Za tunelske sušare projektovane za rad u prelaznom prostoru koje imaju nadglednu ventilaciju u smislu odredaba člana 99. ovog pravilnika, za određivanje zona opasnosti prime-njuju se odredbe člana 125. ovog pravilnika. Član 128. Na određivanje zona opasnosti oko otvora ventilacionih cjevovoda sušare primjenjuju se odredbe člana 120. ovog pravilnika. Član 129. Sušare sa radijacionim zagrijavanjem i sušare kod kojih temperatura na površini grijaćeg tijela prelazi temperaturu samopaljenja para rastvarača moraju se projektovati i izvoditi za rad u neugroženom prostoru. Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na sušare projektovane sa temperaturom grijaćeg tijela nižom od temperature samopaljenja para rastvarača, kod kojih se ne može računski i ispitivanjem dokazati da temperatura površine grijaćeg tijela u svim tačkama nije viša od temperature samopaljenja para rastvarača. Član 130. Zone opasnosti cijelog postrojenja lakirnice ucrtavaju se u tehničku dokumentaciju postrojenja. VII. PREGLEDI I ODRŽAVANJE UREĐAJA U KOJIMA SE NANOSE I SUŠE PREMAZNA SREDSTVA Član 131. Redovni pregledi obavljaju se na početku, u toku i na kraju svake radne smjene. Pri redovnim pregledima, ako se uoči bilo kakva nepravilnost u radu uređaja i instalacije, mora se prekinuti nanošenje premaznih sredstava i šaržiranje uređaja. VIII. MJERE ZA ZAŠTITU Član 132. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati odgovarajuću spoljnu i unutrašnju protivpožarnu hidrantsku mrežu i prenosne protivpožarne aparate. Član 133. Prostor ili prostorija lakirnice mora imati instalaciju za signalizaciju požara ručnim aktiviranjem. Član 134. U prostoru ili prostoriji lakirnice, kao i na svim prilazima lakirnici, moraju se na vidljivo mjesto postaviti table na kojima su ispisana slijedeća upozorenja i zabrane: 1) "Opasnost od požara i eksplozije"; 2) "Zabranjeno pušenje i pristup sa otvorenim plamenom"; 3) "Zabranjena upotreba alata koji varniči". ''Službene novine FBiH'', broj: 20/12 22 od 22 Član 135. Kabine za automatsko nanošenje premaznih sredstava, čija je zapremina radnog prostora veća od 60 rrv1, moraju biti opremljene stabilnim uređajem za gašenje požara sa automatskim aktiviranjem. Član 136. Kada za uranjanje u kojoj je slobodna površina premaznog sredstva veća od 1 m2 mora imati stabilni uređaj za gašenje požara, sa automatskim aktiviranjem. Mlaznice stabilnog uređaja za gašenje požara kod kade za uranjanje moraju biti izvedene tako da sredstvo za gašenje osigurava sigurno pokrivanje cjelokupne slobodne površine premaznog sredstva. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 137. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da se primjenjuje Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva ("Službeni list SFRJ", broj 57/85). Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 07-02-2459/11 Ministar Erdal Trhulj, s. r. 22. februara 2012. godine, Mostar
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/12 03.02.2012 apoteke,zdravstvo PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA VERIFICIRANIH APOTEKA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I APOTEKA U PRIVATNOJ PRAKSI ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I – OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj i način vođenja Registra verificiranih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije Bosnе i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar). II – SADRŽAJ REGISTRA Član 2. Registar sadrži sljedeće podatke: 1) naziv kantona, 2) naziv apoteke zdravstvene ustanove, odnosno apoteke u privatnoj praksi, 3) adresa, općina, telefon, faks, e-mail adresa, 4) podaci o odgovornoj osobi, i to: - ime, ime jednog roditelja, prezime - broj licence - rok važenja licence - radno vrijeme Obrazac za unošenje podataka iz stava 1. ovog člana u Registar sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 1). Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva u skladu sa članom 23. stav 5. Zakona o apotekarskoj djelatnosti dostavljaju kopiju rješenja o ispunjavanju uvjeta za rad apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), kao i sve izmjene i dopune važećih rješenja. Podaci sadržani u rješenju iz stava 1. ovog člana, upisuju se u Registar. III – NAČIN VOĐENJA REGISTRA Član 4. Registar vodi Ministarstvo u elektronskoj formi. Član 5. Upis podataka, izmjene, dopune i brisanje podataka u Registru obavlja ovlašteni službenik Ministarstva, imenovan posebnim rješenjem federalnog ministra zdravstva. Član 6. Registar se objavljuje na službenoj web stranici Ministarstva. Podaci u Registru ažuriraju se svaka tri mjeseca.
Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 88/11 28.12.2011 SN FBiH 85/20, SN FBiH 84/17, SN FBiH 103/16, SN FBiH 54/16, SN FBiH 08/16, SN FBiH 28/13 ambalaža,otpad Srijeda,28. 12. 2011.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj88–Strana27Na osnovu odredbi ~lana 58., stav 8. Zakona o upravljanjuotpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09),federalni ministar okoli{a i turizma donosiPRAVILNIKO UPRAVLJANJU AMBALA@OM I AMBALA@NIMOTPADOMI. OP]E ODREDBE^lan 1.Ovaj Pravilnik propisuje pravila upravljanja ambala`om uproizvodnji, prometu i upotrebi ambala`e i pravila postupanja idruge uslove sakupljanja, ponovnog kori{tenja, obnove iodlaganja, u skladu sa prioritetima i osnovnim na~elima Zakonao upravljanju otpadom.Odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambala`u koja seproizvodi, odnosno stavlja na tr`i{te, uvezenu ambala`u i savambala`ni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu,maloprodaji, uslu`nim i drugim djelatnostima, u doma}instvimabez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i kori{teni ambala`nimaterijal, osim na povratnu ambala`u i ambala`u navedenu uPrilogu I ovog Pravilnika.^lan 2.Odredbe ovog Pravilnika se ne primjenjuju na kontejnere zaprevoz robe cestovnim, `eljezni~kim, prekomorskim ili zra~nimputem, obzirom da se isti ne smatraju ambala`om.^lan 3.Cilj ovog Pravilnika je da, u skladu sa prioritetima i na~elimao upravljanju otpadom, navedenim u ~lanu 3. i ~lanu 5. Zakona oupravljanju otpadom, obezbijedi:1)o~uvanje prirodnih resursa,2)za{titu okoli{a i zdravlja ljudi,3)razvoj savremenih tehnologija proizvodnje ambala`e,4)uspostavljanjeoptimalnogsistemaupravljanjaambala`om i ambala`nim otpadom,5)funkcionisanje tr`i{ta ambala`e i proizvoda u ambala`i nateritoriji Federacije BiH,6)prevenciju stvaranja trgovinskih prepreka, izbjegavanjeporeme}aja i ograni~enja u konkurenciji,7)prevenciju stvaranja diskriminacije po vrsti ili po sadr`ajuambala`e.^lan 4.U sistemu upravljanja ambala`om i ambala`nim otpadom,u~estvuju slijede}i subjekti:-Federalno ministarstvo okoli{a i turizma (u daljnjemtekstu: ministarstvo),-Fond za za{titu okoli{a Federacije BiH (u daljnjem tekstu:Fond),-Proizvo|a~i ambala`nog materijala,-Uvoznici,-Punioci i pakeri,-Distributeri,-Krajnji snabdjeva~i (trgovci),-Krajnji korisnici (potro{a~i),-Operater sistema upravljanja ambala`nim otpadom,-Kantoni i op}ine u skladu sa ~lanovima 25., 26., 27 i 28.Zakona o upravljanju otpadom,-Preduze}a koja se bave sakupljanjem, transportom ikona~nim odlaganjem otpada, a ovla{tena su od stranekantona ili op}ina,-Preduze}a koja se bave sakupljanjem, transportom,recikla`om ili obnovom otpada,-Nadle`ni inspekcijski organi za nadzor tr`i{ta i okoli{a.Uloge i obaveze pojedinih u~esnika definisane su odrebamaovog Pravilnika.^lan 5.Osnovna pravila upravljanja ambala`om i ambala`nimotpadom u smislu ovog Pravilnika su:1)podjela odgovornosti svih privrednih subjekata u skladu sna~elom integriranog pristupa i "produ`ene odgovornostiproizvo|a~a" tokom `ivotnog ciklusa ambala`e,2)smanjenje koli~ine ambala`nog otpada,3)ponovna upotreba ambala`e, recikla`a i drugi obliciobnove ili ponovnog iskori{tenja ambala`nog otpada.^lan 6.Pojmovi navedeni u ovom Pravilniku imaju slijede}ezna~enje:1.Ambala`a je svaki proizvod, neovisno o prirodi materijalaod kojeg je napravljen, koji je namijenjen za sadr`avanje,~uvanje, za{titu, rukovanje, isporuku i predstavljanjerobe, od sirovina do gotovih proizvoda, na putu odproizvo|a~a do korisnika ili potro{a~a.Ambala`a tako|er uklju~uje pomo}na sredstva zapakovanje, koja slu`e za omotavanje ili povezivanje robe,posebnozapakovanje,nepropusnozatvaranje,pripremanje za otpremu i ozna~avanje robe.Ambala`a mo`e biti:–Primarna ili prodajna ambala`a kao najmanjaambala`na jedinica u kojoj se proizvod prodajekona~nom kupcu (~a{e, vre}ice, konzerve, boce,tegle, kutije, zdjele, tube i ostala sli~na ambala`a).Primarna ambala`a uklju~uje i posude za jelo i pi}eza jednokratnu upotrebu, te folije i kesice zaumotavanje i pakovanje hrane.– Sekundarna ili zbirna ambala`a uklju~uje folije,kutije i sli~ne omote i drugu ambala`u sa sastavnimdijelovima, koji okru`uju ili povezuju nekolikoosnovnih prodajnih jedinica istih ili razli~itih vrsta namjestu kupovanja, neovisno o tome da li se prodajekona~nom korisniku ili potro{a~u zajedno sa robomili se odstranjuje na mjestu kupovine.Sekundarna ambala`a namijenjena je distribuciji,skladi{tenju, transportu i dostavi robe ili prodajikrajnjem korisniku ili potro{a~u te se mo`e odstranitis robe koju okru`uje, a da se karakteristike robe nepromjene.Sekundarnaambala`akojaistovremenovr{ifunkciju zbirne i prodajne ambala`e smatra seprimarnom ambala`om.–Tercijarna ili transportna ambala`a uklju~uje ba~ve,sanduke, kante, vre}e, palete, kutije i druguambala`u, ~iji sastavni dijelovi sadr`e ili povezujuvelike koli~ine osnovnih prodajnih jedinica robe uprimarnoj ili sekundarnoj ambala`i, sa svrhomolak{avanja rukovanja i transporta proizvodima iza{tite robe od o{te}enja na putu od proizvo|a~a domaloprodaje ili od maloprodaje do krajnjegkorisnika ili potro{a~a.Tercijarna ambala`a koja istovremeno vr{i funkcijutransportneiprodajneambala`esmatraseprodajnom ambala`om.2.Jednokratna ili nepovratna ambala`a je projektovana radikori{tenja samo jednom.3.Povratna ambala`a je ambala`a koja se, nakon vra}anjaod strane potro{a~a, ponovo koristi za istu namjenu i za~iji povrat se jam~i vra}anje depozita ili kaucije.4.Ambala`ni materijal je materijal razli~itog svojstva odkojeg se pravi ambala`a.5.Vi{eslojni materijali (kompoziti) su ambala`ni materijalikoji se sastoje od nekoliko slojeva razli~itih materijalakoji se ne mogu razdvojiti ru~no ili na neki drugi na~in.6.Ambala`ni otpad je ambala`a ili ambala`ni materijal kojise ne mo`e iskoristiti u prvobitne svrhe. Ostaci materijalanastali u proizvodnji (proizvodni ostaci) ne smatraju seambala`nim otpadom. Broj 88–Strana28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 28. 12. 2011.Komunalni ambala`ni otpad je otpad od primarne isekundarne ambala`e koji nastaje kao otpad udoma}instvima.7.Ambala`ni otpad koji nije komunalni je otpad odprimarne, sekundarne ili tercijarne ambala`e koji nastajekao otpad u procesu proizvodnje, maloprodaji, uslu`nim idrugim djelatnostima koji nije sakupljen kroz sistemsakupljanja koji organizuje komunalno preduze}e,odnosno drugo pravno lice ili poduzetnik.8.Upravljanje ambala`nim otpadom je planiranje iorganizovanjeaktivnostivezanihzasakupljanje,transport, skladi{tenje, tretman i odlaganje ambala`nogotpada, uklju~uju}i i nadzor nad tim aktivnostima i brigu opostrojenjima za upravljanje otpadom nakon njihovogzatvaranja.9.Prevencija je smanjenje koli~ine upotrebljenog materijalatokom procesa proizvodnje ambala`e, stavljanja upromet, distribucije, kori{tenja i uklanjanja, posebnopobolj{anjem proizvoda i razvojem novih tehnologija, tesmanjenje sadr`aja opasnih materija u materijalima.10. Ponovna upotreba ambala`e je svaki postupak kojim seambala`a, proizvedena tako da tokom svoga vijekatrajanja mo`e biti jednom ili vi{e puta ponovno kori{tena,pomo}u dodatnih proizvoda za pakovanje, ili bez njihoveupotrebe, ponovno puni ili koristi na neki drugi na~in zanamjenu za koju je i proizvedena.11. Obnova ili iskori{tenje je svaki postupak ponovne obradeotpada radi njegovog ponovnog kori{tenja u materijalne ienergetske svrhe.12. Recikliranje ambala`nog otpada obuhvata postupkeprerade ambala`nog otpada u sekundarne sirovine zaproizvodnju nove ambala`e ili za druge namjene,uklju~uju}i organsko recikliranje ambala`nog otpada, aliisklju~uju}i energetsku obnovu.13. Organsko recikliranje ambala`nog otpada predstavljaaerobni (kompostiranje) i anaerobni (biometanizacija)postupak prerade biorazgradivih dijelova ambala`nogotpada,ukontroliranimuvjetima,uzkori{tenjemikroorganizama, tako da nastaju stabilne organskematerije i metan. Odlaganje ambala`nog otpada naposebno ure|ene deponije, ne smatra se oblikomorganske recikla`e.14. Energetska obnova ambala`nog otpada je postupakobnove ambala`nog otpada u kojem se gorivi ambala`niotpad koristi sam ili zajedno s drugim otpadom zaproizvodnju energije, kroz direktno spaljivanje iiskori{tavanje dobivene toplote.15. Odlaganje ambala`nog otpada je bilo koji postupak ilimetoda postupanja sa ambala`nim otpadom, kada nepostoji mogu}nost obnove, recikla`e, prerade, direktnogponovnog kori{tenja ili upotrebe kao alternativnog izvoraenergije u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom.16. Subjekti upravljanja ambala`om i ambala`nim otpadom:–Proizvo|a~ ambala`nog materijala je pravno licekoje proizvodi ambala`u;–Uvoznik je pravno lice koje uvozi sirovine zaproizvodnju ambala`e i ambala`u, koji je prvi staviopakovani proizvod na tr`i{te;–Punilac i paker je pravno lice koje puni i pakujeambala`u;–Distributer je pravno lice koje stavlja u prometambala`u ili upakovan proizvod, nezavisno od togada li je to lice istovremeno i proizvo|a~ ambala`nogmaterijala, uvoznik, punilac, paker ili trgovac naveliko;–Sakuplja~ ambala`nog otpada je pravno ili fizi~kolice koje sakuplja razvrstani otpad;–Krajnji korisnik je svako pravno ili fizi~ko lice iliustanova, tj. potro{a~i, uredi, {kole, bolnice,restorani, kiosci, autobusni kolodvori, zra~ne luke,`eljezni~ki kolodvori, sportski kompleksi, trgovine,tvornice, poslovni i trgova~ki centri, sportskistadioni, i sl., koji u svrhu krajnje potro{nje ilikonzumacije skidaju ambala`u sa robe ili je praznetako da ona postaje ambala`ni otpad primarne,sekundarne ili tericijarne ambala`e.–Krajnji snabdjeva~ (trgovina) je pravno lice kojesnabdijeva ambala`om ili upakovanom robomkrajnjeg korisnika, nezavisno od toga da li je to liceistovremeno i proizvo|a~, uvoznik, punilac, distrib-uter ili isporu~ilac.–Operater sistema upravljanja ambala`nim otpadom(u daljnjem tekstu: operater sistema) je pravno lice,koje se bavi aktivnostima upravljanja ambala`nimotpadom i na ~ije ime se izdaje dozvola zaupravljanje ambala`nim otpadom.II. ZAHTJEVI ZA DIZAJNIRANJE, PROIZVODNJU IUPOTREBU AMBALA@E I UPRAVLJANJEAMBALA@NIM OTPADOM^lan 7.Pri dizajniranju, proizvodnji i upotrebi ambala`e trebaju bitiispunjeni slijede}i zahtjevi:1)Volumen i masa materijala upotrebljena za izradu amba-la`e trebaju biti minimalni, ali i dovoljni da obezbijedesigurnost i zdravstvenu ispravnost za proizvod, kao iprihvatljivost upakovanog proizvoda za potro{a~a.2)Ambala`a treba biti dizajnirana i proizvedena na takavna~in da kada postane ambala`ni otpad omogu}ujerecikliranje materijala u odre|enom masenom procentu.Vrijednosti masenih procenata ovise o vrsti ambala`nihmaterijala.^lan 8.Zabranjuje se proizvo|a~u ili uvozniku proizvodnja ipu{tanje u promet ambala`e u kojoj ukupan udio olova, kadmija,`ive i {estvalentnog kroma prelazi 100 ppm mase ambala`e iliambala`nog materijala, osim u slu~aju da je ambala`a upotpunosti napravljena od olovnog kristalnog stakla i plasti~negajbe.Proizvo|a~ ili uvoznik je u obavezi da uz isporuku ambala`eili ambala`nog materijala koji pu{ta u promet prilo`i informacijeo ispunjavanju uvjeta navedenih u stavu 1. ovog ~lana, ~imegarantuje da ambala`a ili ambala`ni materijal odgovara uvjetimaovog Pravilnika.^lan 9.Kako bi se olak{alo prikupljanje, ponovna upotreba i obnovaambala`e, ambala`a mora biti klasificirana i ozna~ena premamaterijalu kori{tenom u proizvodnji.Postupci za klasifikaciju i ozna~avanje ambala`e vr{e seprema Pravilniku o obrascu, sadr`aju i postupku obavje{tavanjao va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e od straneproizvo|a~a ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 6/08).^lan 10.Ponovna upotreba, recikliranje, energetska obnova i drugina~ini obnove ambala`nog otpada imaju prednost nad njegovimodlaganjem ako ih, uz razumno ve}e tro{kove, omogu}uju tehno-logije i postupci, koji su uspje{no testirani u praksi i dostupni natr`i{tu.Proizvo|a~ ili uvoznik smije staviti ambala`u u promet akoambala`a ispunjava uslove o proizvodnji i sastavu ambala`e i oponovnoj upotrebljivosti i obnovljivosti, uklju~uju}i reciklabilno-st, kako je navedeno u ~lanovima od 7. do 9. ovog Pravilnika.^lan 11.Pri proizvodnji i stavljanju u promet ambala`e, kao iupravljanju ambala`nim otpadom, obavezno se uzimaju u obzirciljevi koji se odnose na:-koli~inu ambala`nog otpada koji je neophodno obnoviti,-koli~inu sirovina u ambala`nom otpadu koji jeneophodno reciklirati, a u okviru koli~ine prera|enogambala`nog otpada,
Pravilnik o polaganju stručnog ispita za određene poslove u oblasti rudarstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/11 11.11.2011 SN FBiH 11/17 rudarstvo,ispit,stručni ispit Broj 76 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. Na osnovu ~lana 33. stav 2. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 26/10), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi PRAVILNIK O POLAGANJU STRU^NOG ISPITA ZA ODRE\ENE POSLOVE U OBLASTI RUDARSTVA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet Pravilnika) (1) Ovim Pravilnikom se ure|uje program stru~nog ispita, uslovi, na~in i tro{kovi polaganja stru~nog ispita (u daljnjem tekstu: ispit). ^lan 2. (Pojmovi) (1) Pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljede}e zna~enje: – stru~ni ispit jest ispit kojega prema Zakonu o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine moraju polo`iti lica za obavljanje odre|enih poslova u oblasti rudarstva; – odre|eni poslovi su stru~ni poslovi: tehni~ko rukovo- |enje, projektovanje, revizija projekata, poslovi za{tite na radu, periodi~ni pregledi, samostalno obavljanje rudarskih mjerenja i nadzor nad rudarskim radovima; – komisija jest komisija koja provodi stru~ni ispit; – kandidat je obaveznik polaganja koji pristupa polaganju stru~nog ispita; – ministarstvo jest federalno ministarstvo; – ispitiva~ je ~lan Komisije koji vr{i provjeru znanja kandidata iz oblasti koja je utvr|ena rje{enjem o imenovanju; – podnosilac zahtjeva je fizi~ko ili pravno lice koje za kandidata podnosi zahtjev za polaganje ispita; – poslovnik je dokument kojim komisija bli`e ure|uje svoj rad. ^lan 3. (Vrste ispita) (1) Ispit se pola`e za: – tehni~ko rukovo|enje, – za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja, i – za nadzor nad rudarskim radovima. (2) Polo`enim stru~nim ispitom za tehni~ko rukovo|enje sti~e se pravo obavljanja poslova tehni~kog rukovo|enja, projektovanja, revizije projekata, poslova za{tite na radu i poslova periodi~nih pregleda. ^lan 4. (Svrha ispita) Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata da samostalno obavlja poslove koje je Zakonom o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, kao jedan od uslova propisan polo`en stru~ni ispit. II. USLOVI POLAGANJA ISPITA ^lan 5. (Pravo polaganja) (1) Pravo polaganja stru~nog ispita u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine i ovog Pravilnika imaju: a) za tehni~ko rukovo|enje - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva, rudarstva za bu{otinsku eksploataciju, geologije, sigurnosti i pomo}i, elektrotehnike, ma{instva tehnologije, geodezije, gra|evine, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme, b) za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja - diplomirani in`enjeri, i to rudarstva i geodezije, koji imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja visoke stru~ne spreme i rudarski i geodetski tehni~ari, koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme, c) za nadzor nad rudarskim radovima - tehni~ari, i to rudarski, geolo{ki, geodetski, elektro,ma{inski, hemijski, gra|evinski, koji imaju najmanje tri godine radne iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja srednje stru~ne spreme. ^lan 6. (Uslovi za prijavu i odlaganje ispita) (1) Prijava za polaganje ispita za tehni~ko rukovo|enje i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja podnosi se Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na propisanom obrascu, najmanje 60 dana prije po~etka mjeseca redovnog ispitnog roka. (2) Prijavu za polaganje ispita iz stava 1. ovog ~lana mo`e podnijeti pravno lice u kojem je kandidat zaposlen ili/i kandidat, fizi~ko lice. (3) Prijava za polaganje ispita za obavljanje nadzora nad rudarskim radovima podnosi se pravnom licu kod kojeg je kandidat zaposlen. (4) Uz prijavu za polaganje ispita podnosilac zahtjeva prila`e: a) ovjerenu kopiju diplome o sticanju visoke stru~ne spreme, odnosno svjedod`be o polo`enom zavr{nom ispitu srednje {kole, b) potvrdu o radnom iskustvu sa podacima gdje i na kojim poslovima je radio, c) prijedlog tri teme za izradu pismenog rada po izboru kandidata, i d) dokaz o u plati tro{kova za polaganje ispita. (5) Ukoliko se utvrdi da je prijava nepotpuna, Ministarstvo }e pozvati podnosioca da prijavu u roku od osam dana dopuni. Ako podnosilac ne dopuni prijavu, smatrat }e se da uop}e nije ni podnesena o ~emu se donosi poseban zaklju~ak. ^lan 7. (Rje{enje o odobravanju ispita) (1) Na osnovu prijave za polaganje ispita i dostavljenih dokaza iz ~lana 6. stav 4. ovog Pravilnika, federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi rje{enje o odobravanju polaganja ispita. (2) Rje{enjem o odobravanju polaganja ispita odre|uje se tema za izradu pismenog rada, ispitiva~, mjesto i vrijeme polaganja ispita i tro{kovi polaganja ispita. ^lan 8. (Sadr`aj ispita) (1) Ispit se sastoji iz op}eg i posebnog dijela. (2) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, prema programu utvr|enom u ~lanu 29. ovog Pravilnika. (3) Posebni dio ispita obuhvata: izradu pismenog rada iz oblasti rudarstva, zavisno o vrsti i stepenu {kolske spreme, a prema programu utvr|enom u ~lanu 30. ovog Pravilnika i usmeni dio, odnosno odbranu pismenog rada. ^lan 9. (Ispitni rokovi) (1) Ispit se pola`e u redovnim rokovima, i to aprilu, junu, septembru i novembru. (2) Po potrebi se mo`e zakazati i vanredni ispitni rok. (3) Ispiti se odr`avaju izvan radnog vremena. (4) Ispit za nadzor nad rudarskim radovima odr`avaju se u sjedi{tu privrednog dru{tva prijavljenog kandidata. ^lan 10. (Obaveze pla}anja tro{kova) (1) Tro{kove polaganja ispita snosi pravno lice u kom je kandidat zaposlen odnosno kandidat. (2) Visinu tro{ka za ispit i popravni ispit posebnim rje{enjem odre|uje federalni ministar. III. KOMISIJA ZA POLAGANJE ISPITA ^lan 11. (Imenovanje ispitne komisije) (1) Ispit za tehni~ko rukovo|enje i za samostalno obavljanje rudarskih mjerenja se pola`e pred komisijom za polaganje Petak, 11. 11. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 76 – Strana 15 ispita koju, u skladu sa ~lanom 33. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i ~etiri ~lana. Predsjednik i ~lanovi komisije mogu imati jednog ili vi{e zamjenika. (3) Komisija radi u punom sastavu. U radu komisije umjesto sprije~enog ~lana u~estvuje zamjenik. (4) Na po~etku rada komisija sa~injava i ve}inom glasova donosi Poslovnik o radu koji mora biti usagla{en sa ovim Pravilnikom. ^lan 12. (Imenovanje ispitne komisije za nadzor nad rudarskim radovima) (1) Stru~ni ispit za nadzor nad rudarskim radovima pola`e se pred komisijom za polaganje ispita koju rje{enjem imenuje federalni ministar. (2) Komisija se sastoji od predsjednika i tri ~lana. (3) ^lanovi komisije imenuju se iz reda stru~nih osoba Ministarstva, rudarske inspekcije i podnosioca zahtjeva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva. Struktura komisije se odre|uje u zavisnosti od struke kandidata. ^lan 13. (Uslovi za ~lanove komisije) (1) Predsjednik i ~lanovi komisije imenuju se iz reda diplomiranih in`enjera rudarstva, elektrotehnike i ma{instva, koji imaju polo`en stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita za tehni~ko rukovo|enje u oblasti rudarstva i diplomiranih pravnika koji imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci. (2) Komisija se imenuje na period od dvije godine za ispite iz ~lana 3. ta~. 1. i 2., a za ispite iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika po potrebi. ^lan 14. (Sekretar komisije) Rje{enjem o imenovanju komisije, imenuje se i sekretar komisije. Sekretar komisije mora imati najmanje vi{u stru~nu spremu i polo`en stru~ni upravni ispit i pet godina iskustva u struci. ^lan 15. (Naknada za rad ~lanova komisije) (1) Lica koja su imenovana u ispitnu komisiju i lica koja su imenovana za zamjenike, kada u~estvuju u odr`avanju ispita, imaju pravo na naknadu. (2) Predsjedniku, ~lanovima komisije i sekretaru pripada pravo na naknadu za rad, ~iju visinu rje{enjem odre|uje federalni ministar. Visina naknade ~lanovima komisije se utvr|uje na osnovu tro{kovnika kojeg odobrava federalni ministar. (3) Rje{enjem, odnosno tro{kovnikom iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se putni tro{kovi ~lanova komisije koji u~estvuju u radu, a ~ije je mjesto prebivali{ta izvan sjedi{ta Ministarstva. ^lan 16. (Administrativni i finansijski poslovi) (1) Administrativne i finansijske poslove za komisiju iz ~lana 11. ovog Pravilnika obavlja Ministarstvo, a za komisiju iz ~lana 12. ovog Pravilnika obavlja privredno dru{tvo za svog kandidata. (2) Sekretar komisije obavlja administrativne poslove vezano uz spis za polaganje ispita pojedinog kandidata, te o upisu uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu u evidenciju - registar o polo`enim ispitima. (3) Administrativni poslovi iz stava 2. ovoga ~lana uklju~uju posebno provjeru: a) da li su uz zahtjev za polaganje ispita prilo`eni svi propisani dokumenti, b) da li su u zahtjevu za polaganje ispita navedeni svi podaci propisani obrascem zahtjeva, c) da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita, d) da li su pla}eni tro{kovi polaganja ispita. IV. TOK POLAGANJA ISPITA ^lan 17. (Pristupanje ispitu) (1) Kandidat pristupa ispitu preuzimanjem teme za pismeni rad koju je utvrdila komisija na prijedlog ispitiva~a. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. (3) Kandidat je du`an rad uraditi samostalno. (4) Zapo~eti ispit se mo`e odlo`iti iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga na pisani zahtjev kandidata. (5) Zahtjev za odlaganje se podnosi komisiji, najkasnije osam dana prije utvr|enog roka polaganja ispita. O odlaganju ispita odlu~uje komisija. (6) Odlo`eni ispit kandidat nastavlja u sljede}em ispitnom roku. ^lan 18. (Vrijeme izrade pismenog rada) (1) Izrada pismenog rada mo`e trajati najdu`e 45 dana. (2) Pismeni rad se predaje tvrdo uvezan (tekstualni i grafi~ki dio) u dva primjerka u zadanom roku. (3) Jedan primjerak pismenog rada ostaje u spisu predmeta, a jedan se vra}a kandidatu. ^lan 19. (Dostava pismenog rada) (1) Kandidat za polaganje stru~nog ispita, najkasnije 15 dana prije polaganja ispita dostavlja komisiji svoj pismeni rad, radi pregleda i ocjenjivanja. (2) Ukoliko kandidat pismeni rad ne dostavi u roku odre|enom u stavu 1. ovog ~lana smatra se da je odustao od polaganja stru~nog ispita. Novi zahtjev kandidat mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci, u skladu sa ~lanom 6. ovog Pravilnika. (3) Pismeni rad kandidata pregleda i ocjenjuje ispitiva~ o ~emu izvje{tava ispitnu komisiju. (4) Ukoliko ispitiva~ utvrdi da pismeni rad ne zadovoljava, kandidat ne mo`e pristupiti usmenom dijelu ispita. O negativnoj ocjeni rada ispitna komisija obavje{tava kandidata neposredno ili preko podnosioca zahtjeva. (5) U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana novi zahtjev mo`e se podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 20. (Odbrana pismenog rada) (1) Usmeni dio ispita po~inje odbranom pismenog rada. U toku odbrane pismenog rada komisija kroz odgovore na postavljena pitanja provjerava da li kandidat posjeduje potrebno znanje u struci. (2) Kandidat koji ne odbrani pismeni rad ne pristupa polaganju op}eg dijela ispita i smatra se da nije polo`io stru~ni ispit. (3) Novi zahtjev mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. ^lan 21. (Op}i dio ispita) (1) Op}i dio ispita kandidat pola`e usmeno, tako {to odgovara na pitanja iz svake oblasti iz programa op}eg dijela ispita utvr|enog ovim Pravilnikom. (2) Prije po~etka polaganja ispita sekretar komisije obavezno utvr|uje identitet svakog kandidata i upoznaje ga o njegovim pravima i obvezama kod polaganja ispita. (3) Kandidat koji ne polo`i op}i dio ispita, upu}uje se na popravni ispit iz tog dijela. (4) Ukoliko kandidat ne polo`i op}i dio na popravnom ispitu, smatra se da nije polo`io ispit. (5) Novi zahtjev za polaganje ispita mo`e podnijeti nakon isteka {est mjeseci. Broj 76 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 11. 11. 2011. ^lan 22. (Uspjeh na ispitu) (1) Kona~an uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu ispita. (2) Ocjenu uspjeha kandidata na ispitu utvr|uje komisija ve}inom glasova. (3) Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "polo`io" i "nije polo`io" o ~emu se kandidat usmeno obavje{tava. (4) Na~in ocjenjivanja uspjeha kandidata do kona~ne ocjene "polo`io" ili "nije polo`io" komisija utvr|uje Poslovnikom o radu iz ~lana 11. stav 4. ovog Pravilnika. ^lan 23. (Zapisnik o toku ispita) (1) O polaganju ispita vodi se zapisnik na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. U zapisnik se unose svi va`niji podaci o toku ispita, kao {to su: – broj pod kojim je prijava zaprimljena, – naziv i sastav ispitne komisije, – datum i mjesto odr`avanja ispita, – ime i prezime kandidata, datum, mjesto ro|enja i mjesto prebivali{ta, – naziv teme za pismeni rad, pitanja postavljena kandidatu i uspjeh kandidata po ispitnim podru~jima i u cjelini, datum izdavanja uvjerenja, zaklju~ak o odlaganju ili upu}ivanju na popravni ispit. (2) Sastavni dio zapisnika ~ine svi dokumenti koji su prilo`eni uz zahtjev uklju~uju}i i jedan primjerak pismenog rada. (3) Zapisnik potpisuje predsjednik, ~lanovi i sekretar komisije. ^lan 24. (Izdavanje uvjerenja o polo`enom ispitu) (1) Kandidatu koji polo`i stru~ni ispit iz ~lana 3. ta~. 1. i 2. ovog Pravilnika, Ministarstvo izdaje uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu u roku od sedam dana od dana polaganja. (2) Kandidatu koji polo`i ispit iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu izdaje privredno dru{tvo, a potpisuju ga predsjednik komisije i direktor dru{tva. (3) Obrazac uvjerenja ~ini sastavni dio ovog Pravilnika. ^lan 25. (Evidencija o izdatim uvjerenjima) (1) O izdatim uvjerenjima o polo`enom ispitu Ministarstvo vodi evidenciju-registar. (2) Evidencija se vodi u obliku knjige koja mora biti uvezana i ovjerena, a stranice ozna~ene rednim brojevima. (3) Knjigu ovjerava federalni ministar. (4) U evidenciju se upisuju podaci o kandidatu: ime i prezime, ime roditelja, datum i mjesto ro|enja, stru~na sprema, datum polaganja stru~nog ispita, mjesto polaganja, broj i datum izdatog uvjerenja i naziv privrednog dru{tva kod kojeg je kandidat zasnovao radni odnos. (5) Evidencijska knjiga iz stava 2. ovog ~lana ~uva se kao dokument od trajne vrijednosti. (6) Evidenciju o polo`enim ispitima iz ~lana 3. ta~ka 3. ovog Pravilnika vodi privredno dru{tvo u knjizi koja se ~uva kao dokument od trajne vrijednosti. V. PROGRAM ISPITA ^lan 26. (Dijelovi ispita) Kandidati pola`u ispit iz op}eg i posebnog dijela. ^lan 27. (Obaveznost op}eg dijela) Op}i dio ispita je jedinstven za sve kandidate koji pola`u ispit po ovom Pravilniku. ^lan 28. (Op}i dio) (1) Program op}eg dijela obuhvata: a) Poznavanje osnovnih propisa u oblasti rudarstva – Zakona o rudarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa, – Zakona o geolo{kim istra`ivanjima Federacije Bosne i Hercegovine i provedbenih propisa. b) Poznavanje osnova propisa koji su neposredno povezani sa rudarstvom i ure|uju sljede}e oblasti: – Ustav Bosne i Hercegovine; – Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima od I-CIX; – Zakon o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine; – Zakon o radu i – Propisi koji ure|uju oblasti za{tite na radu, za{tita `ivota i zdravlja zaposlenika na radu, organizacije organa uprave i lokalne samouprave, kancelarijsko poslovanje, ocjene uskla|enosti istra`nih prostora i eksploatacionih polja sa dokumentima ure|enja postora, osiguranja za{tite okoli{a, o~uvanja prirode, za{tite kulturnih dobara i za{tite voda, za{tita `ivota i zdravlja gra|ana kao i osiguranje imovine, stvarnopravnih odnosa, za{tite od po`ara, za{tite od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lan 29. (Posebni dio ispita) (1) Posebni dio ispita obuhvata: a) pismeni dio ispita – izrada pismenog rada. b) usmeni dio ispita – odbrana pismenog rada. ^lan 30. (Sadr`aj pismenog rada) (1) Pismeni dio ispita pola`u svi kandidati, koji obuhvata izradu pismenog rada zavisno od stru~ne spreme i struke, odnosno vrste posla za koju kandidat ispit pola`e i to: a) sa visokom stru~nom spremom - izrada glavnog odnosno dopunskog ili slo`enijeg pojednostavljenog rudarskog projekta, odnosno izrada drugog tehni~kog projekta, b) sa srednjom stru~nom spremom - izrada manje slo`enog tehni~kog projekta ili pojednostavljenog rudarskog projekta, ili izrada drugog tehni~kog projekta, odnosno zadatka. (2) Zadatak za pismeni rad treba da bude tako formulisan da omogu}i kandidatu da poka`e sposobnost samostalnog rada u kome treba da izrazi prakti~no iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje zakona, tehni~kih propisa, normativa i standarda kao i savremena, nau~na i tehni~ka dostignu}a u rje{avanju dobijenog pismenog zadatka. ^lan 31. (Odbrana pismenog rada) U odbrani pismenog rada kandidat treba da poka`e teoretsko znanje, prakti~no iskustvo, poznavanje tehni~kih propisa, normativa, standarda iz odgovaraju}e struke kao i onih propisa koji se primjenjuju pri obavljanju rudarskih poslova za koje kandidat pola`e ispit.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 64/11 03.10.2011 SN FBiH 42/11, SN FBiH 82/11 lijekovi Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 29 Na osnovu ~lana 45. stav 3. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/11), u ~lanu 5. u stavu 1. u ta~ki 1. rije~i: "korisniku lijeka" zamjenjuje se rije~ju "pacijentu". U stavu 1. u ta~ki 4. istog ~lana, iza alineje dva, dodaje se nova alineja tri koja glasi: "- pe~at apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke". Dosada{nja alineja tri postaje alinejom ~etiri. U stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 5. koja glasi: "5. Podaci na ponovljivom receptu – ponovljivi recept za lijekove kojim se pacijenti trajno lije~e od hroni~nih bolesti, mora sadr`avati, pored podataka navedenih u ta~. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana i dio koji se vra}a pacijentu, kao i dio koji ostaje u apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 2. ^lan 6. mijenja se i glasi: "^lan 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi mogu biti: – recept za lijekove sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, – recept za lijekove iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta, i – ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, kao i lijekovi iz komercijalnog asortimana koji se izdaju na teret pacijenta. Recept iz stava 1. alineja dva ovog ~lana, kojim se propisuju lijekovi iz komercijalnog asortimana, va`e}i je na cijeloj teritoriji Federacije. Recepti iz stava 1. ovog ~lana, pored podataka utvr|enih u ~lanu 5. ovog pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. ^lan 3. Iza ~lana 6. dodaje se novi ~lan 6a., koji glasi: "^lan 6a. Obrazac recepta za lijek sa pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje sa crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje sa crvenom {tampom. Obrazac ponovljivog recepta sastavni je dio ovog pravilnika (Prilog 1.). Na obrascu recepta iz stava 3. ovog ~lana mora biti jasno od{tampano da li se radi o lijeku sa pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana.". ^lan 4. U ~lanu 9, iza stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi: "Rok va`enja recepata iz st. 4, 5. i 6. ovog ~lana po~inje te}i od dana propisivanja lijeka na recept.". ^lan 5. ^lan 10. mijenja se i glasi: " ^lan 10. Izuzetno od ~lana 9. stava 4. ovog pravilnika, ovla{teni doktor ima pravo pacijentu, na ponovljivi recept, propisati lijek za lije~enje hroni~nih bolesti za najvi{e 90 dana trajanja terapije. Lista hroni~nih bolesti za koje se mo`e propisati ponovljivi recept je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 2.). Listu iz stava 2. ovog ~lana svake godine novelira Federalno ministarstvo zdravstva saglasno izvje{taju o zdravstvenom stanju stanovni{tva Federacije odnosno listi vode}ih hroni~nih nezaraznih bolesti, koje sa~injava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine saglasno svojim nadle`nostima iz ~lana 116. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/10).". ^lan 6. Iza ~lana 10. dodaju se novi ~l. 10a., 10b. i 10c., koji glase: "^lan 10a. Propisivanje lijeka na na~in predvi|en u ~lanu 10. ovog pravilnika provodi se samo uz ispunjavanje slijede}ih uvjeta, i to ako: – se, prema se procjeni ovla{tenog doktora radi o stabilnom hroni~nom pacijentu, – je zdravstveno stanje pacijenta, najmanje u prethodna tri mjeseca prije propisivanja lijeka na ponovljivi recept, bilo stabilno sa istim lijekom i istom terapijskom dozom tog lijeka, – propisivanje lijeka u toj koli~ini i u tom vremenskom periodu ne}e dovesti do ugro`avanja pacijentovog zdravlja. Procjenu stabilnog hroni~nog pacijenta iz stava 1. alineja jedan ovog ~lana, obavlja ovla{teni doktor na osnovu prethodnog mi{ljenja patrona`ne slu`be, kao i vlastite procjene pacijenta, a procjenu ostalih uvjeta iz stava 1. alineja dva i tri ovog ~lana obavlja isklju~ivo ovla{teni doktor. U slu~aju propisivanja lijeka na ponovljivi recept, ovla{teni doktor je du`an evidentirati u zdravstveni karton pacijenta sve lijekove koje pacijent koristi u toku terapije lijekovima propisanim na ponovljivi recept, uklju~uju}i i dodatke prehrani i OTC preparate, a s ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije, kao i izbjegavanja ili smanjivanja nuspojave lijekova i medicinskih sredstava. ^lan 10b. U roku va`enja ponovljivog recepta iz ~lana 10. ovog pravilnika mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog hroni~nog pacijenta od strane patrona`ne slu`be. Propisivanje lijekova za stabilnog hroni~nog pacijenta, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~l. 10. i 10a. ovog pravilnika, ne odnosi se na propisivanje antibiotika, kao i opojnih droga. ^lan 10c. Lijek propisan na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaje uvijek u istoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke, i to do uspostave elektronskog recepta (e-recepta) kada }e se lijek mo}i izdavati u bilo kojoj apoteci, ogranku apoteke odnosno depou apoteke.". ^lan 7. U ~lanu 11. stav 2. se bri{e. ^lan 8. U ~lanu 12. stav 2. mjijenja se i glasi: " Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, na ponovljivi recept mo`e se propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog hroni~nog pacijenta, ali najvi{e za 90 dana trajanja terapije, na na~in i pod uvjetima predvi|enim ~lanom 10. ovog pravilnika.". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "U slu~ajevima ispravke na receptu, ista mora biti ovjerena faksimilom i potpisom ovla{tenog doktora.". Broj 64 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. ^lan 9. U ~lanu 13. bri{e se rije~ "ili" i stavlja zarez, a iza rije~i: "periculum in mora" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "repetatur" i "non repetatur". ^lan 10. U ~lanu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako ovla{teni doktor koji propisuje lijek na ponovljivi recept, uz oznaku "repetatur" navede ve}i broj ponavljanja prema kojima bi se kod izdavanje lijeka izdala koli~ina lijeka koja je ve}a od dozvoljene, magistar farmacije je du`an umanjiti broj ponavljanja izdavanja lijeka do dozvoljene koli~ine i evidentirati na ponovljivom receptu umanjenje kod prvog izdavanja lijeka po ponovljivom receptu.". ^lan 11. Iza ~lana 18. dodaje se novi ~lan 18a. koji glasi: "^lan 18a. Lijekove koji u sebi sadr`e metadon, buprenorfin ili kombinaciju buprenorfina sa naloxonom propisuju samo doktori medicine- specijalisti psihijatri uposleni u zavodima za bolesti ovisnosti kantona ili domovima zdravlja pri centrima za mentalno zdravlje u zajednici, koji se bave bolestima ovisnosti i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, druge lijekove koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari mogu propisivati ovla{teni doktori odnosno ovla{teni specialisti zdravstvenih ustanova u primarnoj zdravstvenoj za{titi i koji su uposlenici zdravstvenih ustanova sa liste zdravstvenih ustanova ~iji uposlenici mogu propisivati navedene lijekove. Listu zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona iz st. 1. i 2. ovog ~lana utvr|uje, svake godine, kantonalni ministar zdravstva na prijedlog zdravstvenih ustanova i uz mi{ljenje zavoda za bolesti ovisnosti kantona odnosno zavoda za javno zdravstvo kantona u onim kantonima u kojima zavod za bolesti ovisnosti kantona nije formiran. Lista iz stava 3. ovog ~lana objavljuje se u slu`benim novinama kantona.". ^lan 12. U ~lanu 21. stav 4. mijenja se i glasi: "Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava nadle`no kantonalno ministarstvo zdravstva.". ^lan 13. U ~lanu 22. stav 1. mijenja se i glasi: "Lijekovi se izdaju u apoteci, ogranku apoteke i depou apoteke u skladu sa re`imom izdavanja lijeka utvr|enim u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, saglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona.". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Lijekovi se izdaju na recept, uz predo~enje zdravstvene legitimacije i identifikacionog dokumenta pacijenta, odnosno identifikacionog dokumenta lica koje podi`e propisani lijek za pacijenta.". Dosada{nji stav 3. postaje stav 4., koji se mijenja i glasi: "Izdavanje lijekova u apotekama, ograncima apoteka i depoima apoteka obavljaju samo magistri farmacije, a saglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovog pravilnika, sa izuzetkom lijekova navedenim u st. 5., 6. i 7. ovoga ~lana, koje mogu izdavati i farmaceutski tehni~ari.". ^lan 14. U ~lanu 23, iza alineje pet, bri{e se ta~ka i stavlja zarez, te dodaje nova alineja {est, koja glasi: "- ako je recept fotokopiran.". ^lan 15. U ~lanu 24, iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, magistar farmacije mora imati dokaz o odobrenju interventnog uvoza lijeka koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a koji mu dostavlja veledrogerija.". ^lan 16. Iza ~lana 25. dodaju se novi ~l. 25.a i 25b. koji glase: "^lan 25a. Pacijentu se izdaju lijekovi propisani na ponovljivom receptu, u pravilu, u razmacima od 30 dana, u roku va`enja ponovljivog recepta, saglasno propisanoj terapiji i pakovanju lijeka. Pacijent iz stava 1. ovog ~lana, ostavaruje pravo na ponovno izdavanje lijeka propisanog na ponovljivi recept, u pravilu, najranije 3 dana prije isteka roka predvi|enog za slijede}e podizanje lijeka. ^lan 25b. Ukoliko magistar farmacije tokom izdavanja lijeka utvrdi da je ovla{teni doktor na ponovljivi recept propisao lijek za lije~enje akutne bolesti, prvi put izdat }e propisanu koli~inu lijeka, te zaklju~iti ponovljeno izdavanje lijeka {to obavezno evidentira na ponovljivom receptu.". ^lan 17. U ~lanu 26. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Ako na receptu nije druga~ije propisano, na recept se mo`e izdati jedno, najmanje, originalno pakovanje lijeka, najslabije ja~ine.". ^lan 18. U ~lanu 27. iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Odredbe st. 3. i 4. ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept.". ^lan 19. Iza ~lana 27. dodaju se novi ~l. 27a. i 27b. koji glase: "^lan 27a. U slu~aju iz ~lana 25. st. 3.i 4. ovog pravilnika kada pacijent ne pristane na izdavanje lijeka istog sastava, a koji se nalazi u prometu pod drugim imenom, magistar farmacije }e kod prvog izdavanja lijeka vratiti recept i uputiti pacijenta ovla{tenom doktoru koji je lijek propisao radi propisivanja drugog lijeka. Odredba ovog ~lana odnose se i na lijek koji se izdaje na ponovljivi recept. ^lan 27b. U slu~aju da, u roku va`enja ponovljivog recepta, ovla{teni doktor promijeni terapiju pacijentu, du`an je odmah o promjeni terapije i potrebi zaklju~enja izdavanja lijeka po ranijem izdatom ponovljivom receptu obavijestiti apoteku, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojoj se izdaje lijek na ponovljivi recept.". ^lan 20. Iza ~lana 30. dodaje se novi ~lan 30a, koji glasi: "^lan 30a. Ponovljivi recepti, za lijekove koji se izdaju sa pozitivne liste lijekova kantona na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, fakturi{u se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona, na isti na~in kao i ostali recepti koji terete sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona. Recept iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se nadle`nom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona nakon svakog izdavanja lijeka, a zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept vr{i se nakon posljednjeg izdavanja lijeka. Zaklju~enje izdavanja lijeka na ponovljivi recept potvr|uje potpisom odgovorno lice apoteke, ogranka apoteke odnosno depoa apoteke. Potpis odgovornog lica iz stava 3. ovog ~lana potvr|uje evidentirane datume izdavanja lijeka, kao i paraf i faksimil Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 31 magistra farmacije koji je izvr{io pojedina~no izdavanje lijeka na ponovljivi recept. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjenjuju se na ponovljivi recept kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. Apoteka, ogranak apoteke odnosno depo apoteke u kojem je izdat lijek iz komercijalnog asortimana na ponovljivi recept, du`na je voditi evidenciju o izdatim lijekovima i arhivirati ponovljivi recept kojim se izdaje lijek iz komercijalnog asortimana. Evidencija iz stava 6. ovog ~lana vodi se upisivanjem u knjigu recepata za lijekove iz komercijalnog asortimana.". ^lan 21. Pravna i fizi~ka lica koja u~estvuju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`na su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. ^lan 22. Obrazac ponovljivog recepta utvr|en ~lanom 2. ovog pravilnika ima se primijeniti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 23. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta utvr|enog ~lanom 2. ovog pravilnika, funkcija ponovljivog recepta obavlja se primjenom obrasca recepata kojim se izdaju lijekovi sa pozitivne liste lijekova kantona ~ije izdavanje tereti sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, odnosno primjenom obrazaca recepata kojim se izdaju lijekovi iz komercijalnog asortimana. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, pacijentu se propisuju lijekovi na tri recepta za trajno lije~enje hroni~nih bolesti, i to najvi{e za 90 dana trajanja terapije, uz oznaku "repetatur" i navedeni broj ponavljanja izdavanja lijeka na recept. ^lan 24. Do pu{tanja u opticaj obrasca ponovljivog recepta ostaju u primjeni odredbe ~lana 14. st. 1. i 2. Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo. ^lan 25. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37- 4749-1 /11 Septembar 2011. godine Sarajevo Ministar Prof. dr. Rusmir Mesihovi}, s. r. Broj 64 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 3. 10. 2011. Ponedjeqak, 3. 10. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 64 – Strana 33
Pravilnik o označavanju pakovanja duhanskih prerađevina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/11 07.09.2011 duhan,prerađevine PRAVILNIK O OZNA^AVANJU PAKOVANJA DUHANSKIH PRERA\EVINA ^lan 1. Ovim pravilnikom se utvr|uje na~in ozna~avanja podataka o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida, kao i izgled tih podataka na svakom originalnom pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina koje je u prometu, te uslovi i na~in ozna~avanja duhanskih prera|evina, sadr`aj i izgled op{tih i posebnih upozorenja. ^lan 2. Upozorenje, u smislu ovog pravilnika, obuhvata upozorenje napisano na slu`benim jezicima Federacije Bosne i Hercegovine i kao takvo mora biti ozna~eno na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina, na na~in propisan ovim pravilnikom. ^lan 3. Cigarete moraju imati ozna~ene podatke o koli~ini katrana, nikotina i ugljen-monoksida po cigareti, na bo~noj strani originalnog pakovanja cigareta. Podaci iz stava 1. ovog ~lanamoraju pokrivati najmanje 15% povr{ine bo~ne strane originalnog pakovanja cigareta. ^lan 4. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 1. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na prednjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 5. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina koje se nalazi u maloprodaji, osim duhana za oralnu upotrebu i ostalih duhanskih prera|evina koji ne slu`e pu{enju, mora imati ozna~eno jedno od upozorenja koja se nalaze u Prilogu 2. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na zadnjoj strani pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina i mora prekriti najmanje 50% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. Upozorenja iz stava 1. ovog ~lana moraju se pravilno mijenjati tako da se svako od tih upozorenja nalazi ozna~eno na jednakim koli~inama duhanskih prera|evina u maloprodaji, u teku}oj godini. ^lan 6. Svako pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina za `vakanje i sisanje, koje se nalazi u maloprodaji, mora imati ozna~eno upozorenje koje se nalazi u Prilogu 3. ovog pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Upozorenje iz stava 1. ovog ~lana mora biti ozna~eno na najvidljivijoj povr{ini pojedina~nog pakovanja i mora prekriti najmanje 35% spolja{nje povr{ine pojedina~nog pakovanja. ^lan 7. Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti: a) {tampani masnim crnim slovima tipa Helvetica na bijeloj podlozi, s tim da veli~ina slova, podataka i upozorenja, zauzima najve}i mogu}i dio povr{ine odre|ene za te namjene, b) {tampani malim slovima, osim prvog slova i tamo gdje je to pravopisno druga~ije potrebno, c) {tampani u srednjem dijelu povr{ine odre|ene za podatke i upozorenja, te paralelne s gornjim rubom strane pakovanja, d) {tampani na na~in da se ne mogu ukloniti, izbrisati niti o{tetiti otvaranjem pakovanja, i e) {tampani na na~in da nisu skriveni, nejasni i da se nemogu prekriti drugim pisanim ili slikovnim materijalom. Srijeda, 7. 9. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 – Stranica 11 Podaci iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika, moraju na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina biti uokvirena crnim okvirom {irine najmanje 3 mm, a najvi{e 4 mm, koji ~ini sastavni dio povr{ine na kojoj se prikazuju podaci i upozorenja. Okvir iz stava 2. ovog ~lana ne smije da prekriva tekst podataka iz ~lana 3. stav 1. i upozorenja iz ~lana 4. stav 1. i ~lana 5. stav 1. ovog pravilnika. ^lan 8. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stava 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika ne smiju biti ozna~ena na dodatnom prozirnom celofanu pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina koji se koriste u maloprodaji. ^lan 9. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta, ~ija vidljiva povr{ina prelazi 75 cm², upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, moraju prekriti povr{inu od najmanje 26,25 cm² na svakoj strani pojedina~nog pakovanja. ^lan 10. Kod pojedina~nog pakovanja duhanskih prera|evina, osim pakovanja cigareta upozorenja iz ~lana 4. stav 1, ~lana 5. stav 1. i ~lana 6. stav 1. ovog pravilnika, mogu biti pri~vr{}eni kao naljepnice, pod uslovom da se te naljepnice ne mogu ukloniti. ^lan 11. Pojedina~no pakovanje duhanskih prera|evina mora biti ozna~eno serijskim brojem ili ekvivalentom koji sadr`i podatke o mjestu i datumu proizvodnje. ^lan 12. Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati izrazi kao {to su: 1. "sa malim koli~inama katrana", 2. "light", 3. "ultra-light", 4. "mild", 5. "extra". Na pojedina~nom pakovanju duhanskih prera|evina ne mogu se upotrebljavati li~na imena, slike, simboli ili drugi znakovi koji bi mogli kod potro{a~a stvoriti utisak da se radi o manje {tetnom proizvodu. ^lan 13. Proizvo|a~i i uvoznici duhanskih prera|evina du`ni su usaglasiti ozna~avanje originalnih, pojedina~nih pakovanja duhanskih prera|evina na na~in propisan odredbama ovog pravilnika u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/11 13.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 82/11 lijekovi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim se pravilnikom utvr|uju uvjeti za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), a suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08), kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona. ^lanak 3. Lijekove na recept propisuje ovla{teni doktor medicine, doktor stomatologije, odnosno obiteljski doktor u primarnoj zdravstvenoj za{titi (u daljnjem tekstu: ovla{teni doktor). Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ~lanka, lijekove na recept mogu propisivati i doktori medicine i doktori stomatologije - specijalisti (u daljnjem tekstu: ovla{teni specijalisti u Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 29 primarnoj zdravstvenoj za{titi), kao i ovla{teni doktori, specijalisti uposleni u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 4. Lijekovi se izdaju u ljekarnama, ograncima ljekarne i depoima ljekarne. U depoima ljekarne mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne susptancije. II - RECEPT ^lanak 5. Recept obvezno mora sadr`avati sljede}e: 1. Podatke o korisniku lijeka: – prezime i ime i godina ro|enja (za osobu mla|u od jedne godine navesti mjesto, dan, mjesec i godinu ro|enja), – adresa, – mati~ni broj (JMBG), – {ifra bolesti (MKB). 2. Podatke o lijeku: – naziv, oblik, ja~ina, pakovanje i koli~ina lijeka – na~in uporabe lijeka. 3. Podatke o propisiva~u lijeka: – naziv, sjedi{te i pe~at zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse – faksimil i potpis ovla{tenog lije~nika odnosno ovla{tenog specijaliste – datum propisivanja recepta. 4. Podatke o izdava~u lijeka: – naziv, sjedi{te i {ifra ljekarne, ogranka ljekarne, odnosno depoa ljekarne – potpis magistra farmacije – datum izdavanja lijeka. ^lanak 6. Recepti kojim se propisuju lijekovi ~ije izdavanje tereti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja, pored podataka utvr|enih u ~lanku 5. ovoga pravilnika, sadr`avaju i druge ugovorene podatke i oznake, uklju~uju}i i podatke za informati~ku obradu recepata. Obrazac recepta za lijek s pozitivne liste lijekova kantona je bijele boje s crnom {tampom, a za komercijalne lijekove bijele boje s crvenom {tampom. Na obrascu recepta iz stavka 2. ovoga ~lanka mora biti jasno otiskano da li se radi o lijeku s pozitivne liste lijekova kantona odnosno lijeku iz komercijalnog asortimana. ^lanak 7. Recept ima zna~aj javne isprave. Recept se ispunjava ~itko tintom ili kemijskom olovkom plave ili crne boje, odnosno kompjuterskim upisom. III - PROPISIVANJE LIJEKOVA ^lanak 8. Ovla{teni doktori mogu samostalno propisivati lijekove na recept ili po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije. U slu~aju propisivanja lijekova na recept, sukladno propisanom re`imu izdavanja lijeka utvr|enog od Agencije, po preporuci specijaliste odre|ene grane medicine odnosno stomatologije koji predla`u potrebnu terapiju - lijekove ovla{tenom doktoru, ovla{teni doktor, na pole|ini recepta upisuje ime i prezime specijaliste koji je predlo`io navedeni lijek, datum preporuke i broj nalaza specijaliste, te naziv zdravstvene ustanove odnosno ordinacije privatne prakse, kao i klauzulu "po preporuci specijaliste". Ovla{teni doktori propisuju lijekove s pozitivne liste lijekova kantona, ukoliko zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa u kojoj su uposleni ima zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. ^lanak 9. Na jedan recept se mo`e propisati samo jedan lijek, oblik i ja~ina, i to samo za pojedina~nog pacijenta. Nazivi lijekova mogu se skra}ivati na na~in koji je utvr|en va`e}om farmakopejom. Nazivi gotovih lijekova ispisuju se bez skra}ivanja. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi 15 dana od dana propisivanja lijeka, ako ovim pravlnikom nije druga~ije propisano. Recepti kojima se propisuju antibiotici vrijede tri dana od dana propisivanja lijeka. Recepti kojima se propisuju opojne droge vrijede pet dana od dana propisivanja lijeka. ^lanak 10. Izuzetno od ~lanka 9. stavka 4. ovoga pravilnika, ovla{teni doktor mo`e propisati recept s rokom va`enja maksimalno do tri mjeseca od dana propisivanja lijeka, i to samo u slu~ajevima kada se od strane ovla{tenog doktora procijeni da se radi o stabilnom kroni~nom pacijentu. Procjenu stabilnog kroni~nog pacijenta iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja ovla{teni doktor na temelju prethodnog mi{ljenja patrona`e, kao i vlastite procjene pacijenta, a suglasno utvr|enoj listi kroni~nih bolesti. U roku va`enja recepta iz stavka 1. ovoga ~lanka mora se osigurati aktivan nadzor nad zdravstvenim stanjem stabilnog kroni~nog pacijenta od strane patrona`e. Propisivanje lijekova za stabilnog kroni~ara na na~in predvi|en u st. 1. i 2. ovoga ~lanka ne odnosi se na antibiotike, kao i opojne droge. ^lanak 11. Kada se propisuje gotov lijek koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, veli~inama, pakiranjima i ja~inama, ovla{teni doktor koji propisuje lijek na recept, nazna~uje oblik, ja~inu, veli~inu pakiranja i dozu lijeka. Broj pakiranja ozna~ava se rimskim brojem i latinskim nazivom broja. ^lanak 12. Na jedan recept se mo`e propisati lijek u koli~ini koja odgovara objektivnom zdravstvenom stanju pacijenta i prirodi bolesti, ali najvi{e za 30 dana trajanja terapije. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, na jedan recept se mo`e propisati i lijek u koli~ini koja odgovara zdravstvenom stanju i prirodi bolesti stabilnog kroni~nog pacijenta iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, ali najvi{e za tri mjeseca trajanja terapije. Broj pakiranja lijeka ozna~ava se rimskim brojevima i slovima na latinskom jeziku. Ako je broj pakiranja ve}i od jednog, obvezno je staviti oznaku "necesse est!". U slu~ajevima propisivanja lijeka na recept u hitnoj medicinskoj pomo}i mo`e se propisati lijek u koli~ini potrebnoj za tri dana lije~enja ili najmanje originalno pakiranje. ^lanak 13. Kada se usljed prirode bolesti lijek treba `urno izdati, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ozna~ava recept s jednom od sljede}ih oznaka: "cito", "statim" ili "periculum in mora". ^lanak 14. Ako ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji propi{e lijek na recept smatra da ne treba ponoviti izdavanje lijeka po tom receptu, na recept vlastoru~no stavlja oznaku "non repetatur". Oznaka iz stavka 1. ovoga ~lanka ne smije biti otiskana na receptu. ^lanak 15. Naputak o na~inu uporabe lijeka mora biti na receptu potpun. Nije dozvoljeno staviti samo rije~i: "po naredbi", "po uputstvu" i sl. Broj 42 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. Naputak na receptu za lijekove za koje je odre|eno da ih primjenjuje zdravstveni djelatnik ima oznaku "na ruke doktora" (ad manum medici). ^lanak 16. Nazivi lijeka koji se izra|uju u ljekarnama i ograncima ljekarni (u daljnjem tekstu: magistralni lijekovi ili galenski pripravci) ispisuju se na receptu, po pravilu, na latinskom jeziku, i to prema nazivima iz va`e}e farmakopeje ili stru~no prihva}enim nazivima u metodologiji izrade lijekova. Pri propisivanju magistralnog lijeka ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek ispisuje njegove sastojke i koli~ine u gramima (g), i to arapskim brojkama, odnosno rimskim brojevima ako su u pitanju kapi. Kada ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista propi{e lijek na recept iznad maksimalne dopu{tene doze, ozna~ava ga uskli~nikom i potpisom. ^lanak 17. Lijekovima koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, smatraju se lijekovi koji sadr`e jednu ili vi{e opojnih droga i/ili psihotropnih supstancija, a za koje je zasebnim propisima odre|eno da se mogu stavljati u promet u medicinske svrhe. Na propisivanje i izdavanje lijekova iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se odredbe Zakona o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06). Odredbe stavka 1. ovoga ~lanka ne odnose se na lijekove koji u svom sastavu sadr`e do: 1) 100 mg folkodina u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 2) 30 mg kodeina u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 3) 50 mg amobarbitona u kombinacijama sa drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 4) 5mg fenobarbitona u kombinacijama s drugim ljekovitim supstancijama, u pojedina~noj dozi, odnosno vi{e od 2,5% u nepodijeljenom obliku lijeka; 5) 2,5 mg difenoksilata u obliku baze, u pojedina~noj dozi s odgovaraju}om dozom atropina. ^lanak 18. Za jednokratno izdavanje, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista mo`e propisati lijek koji sadr`i najvi{e: – fenobarbitona 2,0 g – kodein fosfata 0,3 g – meprobamata 8,0 g – metadona 0,2 g – metilfenobarbitona 10,0 g – morfin sulfata 6,0 g – pentazocina 5,0 g – triheksifenidila 0,5 g – fentanila 0,05 g – buprenoffina 0,32 g – hidromorfona 0,45 g – oksikodona 1,12 g. ^lanak 19. Ne smiju se propisivati niti izdavati lijekovi koji sadr`e kokain-hlorid. ^lanak 20. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo za potrebe zdravstvenih ustanova, i to samo u obliku rastvora koji sadr`i do 20% kokaina, odnosno u obliku masti za o~i koja sadr`i do 2% kokaina. Kokain-hlorid mo`e se izdavati samo na temelju pismenog trebovanja zdravstvene ustanove koju je potpisala ovla{tena osoba. ^lanak 21. Recept kojim se propisuje lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari, izdaje se u dva primjerka, s oznakom "kopija" na drugom primjerku i s naznakom rednog broja knjige evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Recept iz stavka 1. ovoga ~lanka vrijedi pet dana od dana propisivanja. Ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalista koji je propisao lijek koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari obvezan je voditi knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, a suglasno propisima o opojnim dogama, te takve podatke unijeti i u zdravstveni karton pacijenta. Knjigu evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari ovjerava Agencija, suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o spre~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. IV - IZDAVANJE LIJEKOVA ^lanak 22. Lijekovi se, u pravilu, izdaju na recept, uz obvezno po{tivanje propisanog re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Lijekovi s pozitivne liste lijekova kantona mogu izdavati samo one zdravstvene ustanove odnosno privatni zdravstveni djelatnici koji imaju zaklju~en ugovor s nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. Izdavanje lijekova u ljekarnama, ograncima ljekarni i depoima ljekarni obavljaju samo magistri farmacije, a suglasno ~l. 37. i 38. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10), kao i odredbama ovoga pravilnika. Bez recepta se mogu izdati samo gotovi lijekovi, u smislu ~lanka 2. ovoga pravilnika, a za koje je Agencija, prilikom izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini, odredila re`im izdavanja lijeka bez recepta. Bez recepta se mogu izdavati i lijekovi koji u va`e}oj farmakopeji nisu ozna~eni jednim kri`om (+) ("separanda") ili sa dva kri`a (++) ("claudenda"). Iznimno, bez recepta se, uz potreban naputak za primjenjivanje,mogu izdavati cresoli soluito saponata u koli~ini od 125 g. ^lanak 23. Magistar farmacije ne smije izdati lijek na recept u sljede}im slu~ajevima ako: – na receptu nedostaje potrebno obilje`avanje odnosno podaci iz ~lanka 5. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja lijeka proteklo vi{e od 15 dana odnosno vi{e od tri mjeseca u slu~ajevima iz ~lanka 10. ovoga pravilnika, – je od dana propisivanja antibiotika proteklo vi{e od tri dana, – je od dana propisivanja lijeka koji sadr`i opojne droge i psihotropne tvari proteklo vi{e od pet dana, – je na recept propisan lijek iznad dopu{tene maksimalne doze, a ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist koji je propisao lijek nije stavio oznake propisane ~lankom 16. stavak 3. ovoga pravilnika. ^lanak 24. Magistar farmacije ne mo`e bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet, a kojom je propisan re`im izdavanja lijeka na recept sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije ozna~en sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije mo`e izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i na~inu utvr|enom za Srijeda, 13. 7. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 31 interventni uvoz, suglasno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i propisima donijetim na temelju tog zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti lijek u promet na malo putem interneta. ^lanak 25. Lijek propisan na recept sa oznakom `urnosti, magistar farmacije odmah izdaje. U vrijeme no}nog de`urstva, magistar farmacije izdaje lijek na temelju recepta koji nosi oznaku `urnosti iz ~lanka 13. ovoga pravilnika, kao i recepte propisane u vrijeme no}nog de`urstva u hitnoj medicinskoj pomo}i. ^lanak 26. Gotov lijek se izdaje u originalnom pakiranju. Iznimno, gotov lijek se mo`e izdati i iz ve}eg (bolni~kog pakiranja), prilikom ~ega je magistar farmacije du`an na vanjskom omotu ozna~iti naziv, koli~inu i broj serije, na~in uporabe i rok ~uvanja lijeka, kao i druge podatke va`ne za pravilnu uporabu lijeka. Ako na receptu nije duga~ije propisano, na recept se mo`e izdati najmanje jedno originalno pakiranje lijeka, najmanje ja~ine. ^lanak 27. Magistar farmacije izdaje na recept samo onaj lijek koji je propisan na receptu. Ako ljekarna nema propisanog lijeka, obvezna ga je nabaviti ili njegovo izdavanje pacijentu osigurati u drugoj ljekarni. Izuzetno od st. 1. i 2. ovoga ~lanka, ako ljekarna nema propisani lijek zbog njegove nesta{ice na tr`i{tu Federacije, magistar farmacije mo`e izdati lijek istog sastava koji se u prometu nalazi pod drugim imenom, pod uvjetom da se pacijent usuglasio s takvom zamjenom lijeka. Zamjenu lijeka iz stavka 3. ovoga ~lanka magistar farmacije nazna~ava na receptu. ^lanak 28. Ako zbog duljeg stajanja gotov lijek mo`e postati neispravan, magistar farmacije je du`an, prije izdavanja takvog lijeka otvoriti jedno pakiranje i provjeriti da li na lijeku ima vidljivih promjena na temelju kojih se mo`e opravdano posumnjati u njegovu ispravnost. Ako se posumnja u ispravnost ili organolepti~ki utvrdi neispravnost gotovoga lijeka, magistar farmacije je du`an obustaviti daljnje izdavanje lijeka i odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Ako je do{lo do zamjene lijeka u originalnom pakiranju ili nekog drugog propusta (zamjena naputka) ili nedostatka podataka iz deklaracije, magistar farmacije mora o tome odmah izvijestiti nadle`nu farmaceutsku inspekciju. Magistar farmacije tijekom pru`anja ljekarni~kih usluga pacijentu mo`e uskratiti izdavanje lijeka i u slu~ajevima predvi|enim ~lankom 39. Zakona o apotekarskoj djelatnosti. ^lanak 29. Ako pri propisivanju gotovoga lijeka koji se u prometu nalazi u raznim oblicima, ja~inama odnosno veli~inama, ovla{teni doktor odnosno ovla{teni specijalist, ne nazna~i oblik, veli~inu odnosno ja~inu lijeka, magistar farmacije upozorava na to ovla{tenog doktora odnosno ovla{tenog specijalistu i poku{ava se s njim sporazumjeti, ako je to mogu}e, i to prije izdavanja lijeka. Ako magistar farmacije, u slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka nema mogu}nosti da se sporazumije s ovla{tenim doktorom odnosno ovla{tenim specijalistom, postupit }e na jedan od sljede}ih na~ina: 1) glede oblika - izdat }e najpogodniji oblik lijeka, s obzirom na naputak o njegovoj uporabi; 2) glede ja~ine - izdat }e lijek najmanje ja~ine; 3) glede veli~ine pakiranja izdat }e najmanje pakiranje lijeka. U svim slu~ajevima iz stavka 2. ovoga ~lanka magistar farmacije }e ozna~iti na receptu oblik, ja~inu i veli~inu pakiranja izdatog lijeka. ^lanak 30. Prilikom izdavanja lijeka, magistar farmacije na receptu stavlja {tambilj ljekarne, ogranka ljekarne odnosno depoa ljekarne, datum izdavanja lijeka, cijenu lijeka, svoj paraf i druge propisane podatke. Ako izra|eni lijek izdaje druga ovla{tena osoba na recept stavlja svoj paraf. ^lanak 31. Magistralni i galenski lijekovi koji se izra|uju u ljekarni, izdaju u ambala`i koja je u sukladna odredbama va`e}e farmakopeje koja osigurava kvalitetu lijeka do njegovoga utro{ka. Magistralni i galenski lijekovi namijenjeni za unutarnju (peroralnu, enteralnu) uporabu na otpremi imaju signaturu bijele boje, a lijekovi namijenjeni za vanjsku uporabu - signaturu crvene boje s naznakom "za vanjsku uporabu". Magistar farmacije na signaturi ~itko ispisuje naputak o uporabi lijeka, nazna~ava datum izrade lijeka, datum izdavanja lijeka i stavlja svoj paraf. Ako je pored kratkog naputka na signaturi potrebno dati opse`niji naputak o uporabi lijeka,magistar farmacije taj naputak pi{e na zasebnom papiru i ovjerava ga {tambiljem ljekarne i svojim potpisom. ^lanak 32. Prilikom izdavanja lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su se pridr`avati odredaba Zakona o apotekarskoj djelatnosti, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, ovoga pravilnika, kao i propisa o drogama. Ljekarna i ogranak ljekarne du`ni su o nabavci, izdavanju i kori{tenju lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari voditi evidenciju u posebnoj knjizi evidencije o propisanim receptima lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Knjigu iz stavka 2. ovoga ~lanka ovjerava Agencija suglasno svojim nadle`nostima iz ~lanka 60. stavak 1. pod c) Zakona o sprje~avanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga. Prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora od strane nadle`nog farmaceutskog inspektora, stanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne supstancije zate~enih u ljekarni odnosno ogranku ljekarne, na dan inspekcijskog pregleda, mora se u potpunosti slagati sa stanjem u knjizi evidencije prometa opojnih droga. Ljekarna i ogranak ljekarne su du`ni ~uvati dokumentaciju prema kojoj je obavljena nabavka, promet i izdavanje lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, i to najmanje pet godina, a nakon toga istu arhivirati suglasno propisima o arhivskoj gra|i u Federaciji Bosne i Hercegovine. V - PRIMJENJIVANJE ODREDABA OVOGA PRAVILNIKA NA ODRE\ENA TIJELA U FEDERACIJI I KANTONU ^lanak 33. Odredbe ovoga pravilnika shodno se primjenjuju i na op}e akte zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije i kantona, a kojim se ure|uje na~in propisivanja i izdavanja lijeka na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 34. Pravne i fizi~ke osobe koje sudjeluju u propisivanju i izdavanju lijekova, du`ne su usuglasiti svoje poslovanje s odredbama ovoga pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog. Broj 42 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13. 7. 2011. ^lanak 35. Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08). ^lanak 36. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/11 12.07.2011 SN FBiH 64/11, SN FBiH 42/11 lijekovi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA U PROMETU NA MALO ^lan 1. U Pravilniku o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 64/11), ~lan 10c., mijenja se i glasi: "^lan 10c. Lijekovi propisani na ponovljivi recept, na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pacijentu se izdaju u svakoj apoteci, ogranku odnosno depou koji je u ugovornom odnosu sa nadle`nim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona.". ^lan 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Pravilnik o tehničkim odobrenjima za građevinske dozvole FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/11 12.01.2011 pravilnik,građevinske dozvole
Pravilnik o označavanju građevinskih proizvoda FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/10 29.12.2010 građevinski proizvodi
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/10 06.09.2010 SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 6. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06, 79/06 i 11/09) stav 2. bri{e se. ^lan 2. U ~lanu 7. rije~i: "kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika.", bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 8. stavu 1. rije~i: "iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 14. dodaje se novi st. koji glase: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, periodi~ni tehni~ki pregled se mo`e izvr{iti i 10 dana prije isteka roka va`enja prethodno obavljenog pregleda. Po obavljenom tehni~kom pregledu iz prethodnog stava izdat }e se potvrda koja va`i od narednog dana u odnosu na dan isteka va`enja prethodne potvrde.". ^lan 5. U ~lanu 20. stav 2. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 6. U ~lanu 21. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 7. U ~lanu 22. stav 1. bri{u se rije~i: "ili pravnom licu-servisnoj radionici". Stav 3. bri{e se. ^lan 8. ^lan 24. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`na je svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.".
Uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/10 28.07.2010 šume Broj 44 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavqa III, odjeqci B. i @. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{wem i zavr{nom godi{wem obra~unu dostavqati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavawa i pla}awa naknada iz poglavqa III, odjeqak @. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e da sara|uje sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavqa III odjeqak D. ovog uputstva. VI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupawa na snagu ovog uputstva, uplati}e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{}ewe, za{titu i unapre|ewe {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Mr sci. Damir Qubi}, s. r. Na osnovu ~lana 46. stav 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi UPUTSTVO O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim uputstvom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obaveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od osnovnih prirodnih resursa ~ija vrijednost se manifestuje kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i u skladu sa zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom uputstvu obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lana 30. stav 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lana 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lana 37. stav 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lana 38. stav 6. Uredbe; e) naknada za ekspropisano {umsko zemlji{te iz ~lana 39. stav 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lana 40. stav 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lana 41. stav 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lana 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravno ili fizi~ko lice koje posjeduje vlastitu {umu kada, u skladu sa ~lanom 30. stav 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, u skladu sa ~lanom 30. stav 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjenovniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una bud`eta kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskoprivredno dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Bud`eta Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un bud`eta kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je u skladu sa ta~kom 13. ove uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOPRIVREDNOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. 17. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je izvr{eno izdvajanje iz {umskoprivrednog podru~ja. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 27 18. Rok za pla}anje naknade odre|uje se odlukom Vlade Federacije BiH o izdvajanju za svaki pojedina~ni zahtjev. 19. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10). Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno na podra~un bud`eta kantona u iznosu od 60%. D. NAKNADA U POSTUPKU PROMJENE NAMJENE [UMA I [UMSKOG ZEMLJI[TA (KR^ENJE [UME) 20. Obveznik uplate naknade u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) je vlasnik, koncesionar i drugo ovla{teno lice u skladu sa odredbama Uredbe o {umama. 21. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i promjena namjene {umskog zemlji{ta. 22. Rok za pla}anje naknade je godinu dana od dana izdavanja rje{enja o promjeni namjene {umskog zemlji{ta. 23. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta kojem se mijenja namjena, cijena podizanja i odr`avanja {uma po hektaru i tr`i{na cijena {umskih drvnih sortimenata. 24. Visina naknade odre|uje se u iznosu cijene podizanja {uma i odr`avanja {uma na istoj povr{ini kao i zemlji{tu kojem se mijenja namjena i tr`i{ne vrijednosti {umskih drvnih sortimenata. Visinu naknade za dr`avne {ume odre|uje stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva, a za {ume u privatnom vlasni{tvu stru~na komisija kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove {umarstva ili ovla{teni sudski vje{tak {umarske struke. Naknada se upla}uje na podra~un Bud`eta Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno u korist podra~una bud`eta kantona u iznosu od 60%. E. NAKNADA ZA EKSPROPISANO [UMSKO ZEMLJI[TE 25. Obveznik uplate naknade je korisnik eksproprijacije. 26. Mjesto nastanka pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju se vr{i eksproprijacija. 27. Rok za pla}anje naknade se odre|uje aktom kojim se utvr|uje visina naknade za ekspropisanu nekretninu u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07). 28. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina zemlji{ta koje se ekspropi{e izra`ena u m², koli~ina drvne mase i broja podmlatka. 29. Visina naknade odre|uje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. F. NAKNADA PO OSNOVU ZAKUPA DR@AVNOG [UMSKOG ZEMLJI[TA 30. Obveznik uplate naknade je lice sa kojim Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o zakupu {umskog zemlji{ta u skladu sa Uredbom o {umama. 31. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina koja se daje u zakup. 32. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 33. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 34. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. G. NAKNADA PO OSNOVU USPOSTAVE PRAVA SLU@NOSTI NA DR@AVNOM [UMSKOM ZEMLJI[TU 35. Obveznik uplate naknade su lica sa kojima Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva sklapa ugovor o uspostavi prava slu`nosti u skladu sa Uredbom o {umama. 36. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj se vr{i uspostava prava slu`nosti. 37. Rok za pla}anje naknade je trideset (30) dana od dana potpisivanja ugovora za teku}u godinu, odnosno do kraja januara za svaku teku}u godinu zakupa. 38. Osnovica za obra~un naknade je povr{ina izra`ena u m². 39. Visina naknade odre|uje se propisom Vlade Federacije BiH. Naknada se upla}uje unaprijed na godi{njem nivou u korist Bud`eta Federacije. H. NAKNADA ZA OP]EKORISNE FUNKCIJE [UMA 40. Obveznik uplate naknade su sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Federacije, kao i dijelovi pravnih lica ~ije je sjedi{te van Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije. Ovu naknadu pla}aju i sva lica koja obavljaju samostalnu privrednu, profesionalnu i drugu djelatnost. 41. Mjesto nastanka obaveze pla}anja naknade je op}ina na ~ijem podru~ju je prihod ostvaren. 42. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjesje~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{taju u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 43. Osnovica za obra~un naknade je ukupni ostvareni prihod. 44. Visina naknade je 0,07 % od osnovice. Obaveznik obra~unava visinu naknade i upla}uje je u omjeru od 20 % na podra~un Bud`eta Federacije i 80 % u korist podra~una bud`eta kantona. I. OSTALI PRIHODI 45. Prihodi iz ~lana 46. stav 2. ta~ka h) Uredbe upla}uju se na jedinstveni ra~un Bud`eta Federacije, odnosno jedinstveni ra~un bud`eta kantona, u ovisnosti od toga ~iji su to prihodi. IV. UPLATA NAKNADA 46. Naknade iz poglavlja III ovog uputstva, osim naknade za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama koja se pla}a u bud`et kantona, upla}uju se platnim nalogom za pla}anje javnih prihoda (uz naznaku vrste prihoda-naknade) na propisane uplatne ra~une u skladu sa Pravilnikom o na~inu uplate javnih prihoda bud`eta i vanbud`etskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/09, 46/09, 56/09, 63/09, 77/09 ,2/10, 10/10 i 25/10) prema mjestu nastanka pla}anja naknade. 47. Fizi~ko lice - rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje obra~unava i upla}uje naknadu iz poglavlja III, odjeljak H, najkasnije do desetog u mjesecu za protekli mjesec. 48. Obrazac ON[ iz ovog uputstva sastavni je dio polugodi{njeg i godi{njeg finansijskog izvje{taja koji obveznici uplate naknada iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva predaju Agenciji za finansijske, informati~ke i posredni~ke usluge d.d. Sarajevo, odnosno Agenciji za pru`anje finansijskih, informati~kih i posredni~kih usluga d.d. Mostar. Broj 44 – Strana 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.7.2010. Srijeda, 28.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 44 – Strana 29 V. KONTROLA UPLATE NAKNADA 49. Obveznici uplate naknada, iz poglavlja III, odjeljci B. i H. ovog uputstva, du`ni su nadle`nom uredu Porezne uprave po polugodi{njem i zavr{nom godi{njem obra~unu dostavljati podatke o upla}enim naknadama na obrascu "ON[". 50. Kontrolu pravilnog obra~unavanja i pla}anja naknada iz poglavlja III, odjeljak H. ovog uputstva, vr{e organizacione jedinice Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine i {umarska inspekcija. 51. Porezna uprava }e sara|ivati sa {umarskom inspekcijom kako bi zajedni~ki osigurali blagovremenu i ta~nu naplatu naknade iz poglavlja III odjeljak H. ovog uputstva. VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE 52. Naknade iz ~lana 4. ovog uputstva, koje nisu upla}ene do dana stupanja na snagu ovog uputstva, uplatit }e se u skladu sa odredbama ovog uputstva. 53. Sastavni dio ovog uputstva je Obrazac obra~una naknada za kori{tenje, za{titu i unapre|enje {uma - Obrazac ON[. 54. Ovo uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-533-1/10 14. juli 2010. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Damir Ljubi}, s. r. Temeljem ~lanka 46. stavak 5. Uredbe o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi NAPUTAK O NA^INU OBRA^UNAVANJA, ROKOVIMA I POSTUPKU PLA]ANJA NAKNADA ZA ZA[TITU I UNAPRJE\ENJE [UMA I. OP]E ODREDBE 1. Ovim Naputkom na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) propisuje se na~in obra~unavanja i uplate obveznih naknada za za{titu i unaprje|enje stanja postoje}ih i podizanje novih {uma i ruralni razvitak (u daljnjem tekstu: naknade) propisanih Uredbom o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10). 2. [ume i {umsko zemlji{te su dobra od op}eg interesa i jedno od temeljnih prirodnih resursa ~ija se vrijednost manifestira kroz ekolo{ke, socijalne i ekonomske funkcije, te u`ivaju posebnu za{titu dr`ave i koriste se strogo namjenski i sukladno zakonskim propisima. 3. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje {umskih drvnih sortimenata na stovari{tu umanji za ostvarene proizvodne tro{kove sje~e, izrade i izvoza istih do stovari{ta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. II. VRSTE NAKNADA 4. Prema ovom Naputku obra~unavaju se i upla}uju: a) naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama iz ~lanka 30. stavak 2. Uredbe o {umama (u daljnjem tekstu: Uredba); b) naknada za kori{tenje dr`avnih {uma iz ~lanka 33. Uredbe; c) naknada za izdvajanje iz {umsko privrednog podru~ja iz ~lanka 37. stavak 3. Uredbe; d) naknada u postupku promjene namjene {uma i {umskog zemlji{ta (kr~enje {ume) iz ~lanka 38. stavak 6. Uredbe; e) naknada za izvla{teno {umsko zemlji{te iz ~lanka 39. stavak 4. Uredbe; f) naknada po osnovu zakupa dr`avnog {umskog zemlji{ta iz ~lanka 40. stavak 3. Uredbe; g) naknada po osnovu uspostave prava slu`nosti na dr`avnom {umskom zemlji{tu iz ~lanka 41. stavak 3. Uredbe; h) naknada za op}ekorisne funkcije {uma iz ~lanka 48. Uredbe i i) ostali prihodi iz ~lanka 46. stavak 2. to~ka h). III. OBVEZNICI I NA^IN UPLATE NAKNADA A. NAKNADA ZA OBAVLJANJE STRU^NIH POSLOVA U PRIVATNIM [UMAMA 5. Obveznik uplate naknada za obavljanje stru~nih poslova u privatnim {umama je pravna ili fizi~ka osoba koja posjeduje vlastitu {umu kada, sukladno ~lanku 30. stavak 2. Uredbe, ugovorom prenosi obavljanje stru~nih poslova kantonalnoj upravi za {umarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava). 6. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma i {umsko zemlji{te za koje se sklapa ugovor o obavljanju stru~nih poslova. 7. Rok za pla}anje naknade je 15 dana od dana prijema rje{enja kojim se dozvoljava sje~a od strane kantonalne uprave. 8. Osnovica za obra~un naknade je vrijednost {umskih drvnih sortimenta na panju izra`ena u novcu ~ija je sje~a odobrena rje{enjem kantonalne uprave. 9. Visinu naknade odre|uje kantonalno ministarstvo a koja, sukladno ~lanku 30. stavak 4., mo`e iznositi najvi{e 10 % od osnovice. Cijena {umskih drvnih sortimenata odre|uje se po cjeniku korisnika dr`avnih {uma. Naknada se upla}uje u korist podra~una prora~una kantona. B. NAKNADA ZA KORI[TENJE DR@AVNIH [UMA 10. Obveznik uplate naknade za kori{tenje dr`avnih {uma je korisnik {uma (kantonalno {umskogospodarsko dru{tvo) kojem su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja dr`avnim {umama. 11. Mjesto nastanka obveze pla}anja naknade je op}ina gdje se nalazi {uma u kojoj je izvr{ena sje~a, odnosno u kojoj su prikupljeni nedrvni {umski proizvodi. 12. Rok za pla}anje naknade je tromjese~no, odnosno u roku od 30 dana za proteklo tromjese~je (kvartal) i po zavr{nom godi{njem ra~unovodstvenom izvje{}u u roku od 30 dana po predaji zavr{nog ra~una nadle`nom organu. 13. Osnovica za obra~un naknade je ostvareni prihod od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihod ostvaren od nedrvnih {umskih proizvoda. 14. Visina naknade iznosi ukupno 7 % od osnovice i upla}uje se kako slijedi: a) 1,0 % od osnovice na podra~un Prora~una Federacije; b) 1,0 % od osnovice na podra~un prora~una kantona; c) 5,0 % od osnovice na ra~une op}ina na kojima je ostvaren prihod. Ukupna visina naknade koja se upla}uje op}inama se raspore|uje proporcionalno ostvarenom prihodu na podru~ju op}ina na kojima je izvr{ena sje~a. 15. Obveznik uplate naknade utvr|uje visinu iznosa naknade na osnovu ostvarenog prihoda od drveta ra~unaju}i cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od prodaje nedrvnih {umskih proizvoda i upla}uje je sukladno to~ki 13. ove Uredbe. C. NAKNADA ZA IZDVAJANJE IZ [UMSKOGOSPODARSKOG PODRU^JA 16. Obveznik uplate naknade za izdvajanje iz {umsko - gospodarskog podru~ja je kanton ili op}ina po ~ijem zahtjevu se vr{i izdvajanje iz {umskogospodarskog podru~ja.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/09 23.02.2009 SN FBiH 56/10, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 17. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) broj "7" zamjenjuje se brojem "10" i dodaje rije~ "radnih". ^lan 2. ^lan 19. mijenja se i glasi: "Podatke o izvr{enim preventivnim pregledima vozila stanica tehni~kog pregleda evidentira u registar obavljenih tehni~kih pregleda na na~in propisan ~lanom 19b. Pravilnika o tehni~ko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prevoza.". ^lan 3. Iza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi: "^lan 19a. Prilikom obavljanja periodi~nog tehni~kog pregleda, kontrolor upisuje u kontrolni list vrijednosti i utvr|eno stanje ispravnosti sklopova i ure|aja vozila za koje nema odgovaraju}i ispis mjernih vrijednosti sa mjernog ure|aja ili dijela opreme stanice tehni~kog pregleda. Kontrolni list sastavlja voditelj stanice tehni~kog pregleda u zavisnosti od vrste vozila koje se pregleda. Kontrolni list se uz ispise rezultata mjerenja sa mjerne opreme odla`e u poseban registrator. Ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno, stanica tehni~kog pregleda izdaje Potvrdu o obavljenom periodi~nom tehni~kom pregledu vozila. Potvrda sadr`i jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu formata A5, `ute boje sa elementima za{tite i slu`i kao dokaz o obavljenom periodi~nom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja prijevoza mora se nalaziti u vozilu. Stru~na institucija obezbje|uje obrasce Potvrde sa elementima za{tite, distribuira ih stanicama, vodi evidencije i Broj 11 – Strana 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 23.2.2009. mjese~no izvje{tava Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Potvrdu mo`e potpisati i svojim faksimilom ovjeriti voditelj stanice tehni~kog pregleda. Oblik i sadr`aj Potvrde dat je u Prilogu 1 ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.". ^lan 4. U ~lanu 20. st. 1., 2. i 5. bri{u se. Stav 3. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda }e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodi~nom pregledu vozila.". Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 1. i 2. ^lan 5. Karton izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda kojeg je stanica tehni~kog pregleda vozila izdala do dana po~etka primjene ovog Pravilnika va`i do isteka roka nazna~enog na posljednjem obavljenom periodi~nom pregledu tog vozila.
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/08 03.12.2008 otpad,medicinski otpad PRAVILNIKO UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOMI. OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim Pravilnikom ure|uju se op}i principi za upravljanjeotpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom,utemeljenjem odbora za upravljanje otpadom, prijenosmedicinskog otpada na tre}u osobu.Ovim Pravilnikom utemeljuje se sustav planiranja tretmanamedicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u ciljusmanjenja rizika po zdravstvene djelatnike, radnike naupravljanju otpadom, {iru javnost i okoli{.II. DEFINICIJE^lanak 2.U smislu ovog Pravilnika slijede}i izrazi zna~e:"zdravstvena ustanova" - svaka javna ili privatna bolnica,ambulanta, dom zdravlja, stomatolo{ka ordinacija, dispanzer,aku{erska i porodiljska klinika, domovi za stare i iznemogleosobe, ambulante u preduze}ima, {kolama i ostalimnemedicinskim ustanovama, centri za farmaceutsko istra`ivanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patolo{ke laboratorije,apoteke, pogrebne slu`be, mrtva~nice, veterinarske stanice icentri za biolo{ko istra`ivanje koje su odobrene od straneministra javnog zdravstva,"medicinski otpad"- otpad koji se proizvodi u zdravstvenimustanovama i koji je obuhva}en Pravilnikom o kategorijamaotpada sa listama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).^lanak 3.Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:–op}i otpad;–otpad koji se stvara u doma}instvima, osim ako ga neproizvodi medicinski radnik koji pru`a medicinskunjegu u ku}i;–radioaktivni otpad;–zalihe lijekova sa isteklim rokom trajanja.III. OP]I PRINCIPI ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 4.Rukovoditelj zdravstvene ustanove u skladu sa svojimovlastima du`an je da preduzima mjere na za{titi djelatnikazdravstvene ustanove, djelatnika na transportu otpada i sektoraza upravljanje otpadom kao i na za{titi {ire javnosti od rizika pozdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada uzdravstvenoj ustanovi.Rukovoditelj je du`an da obezbijedi da se otpad tretira naokolinski prihvatljiv na~in.IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA MEDICINSKIMOTPADOM^lanak 5.Upravljanje medicinskim otpadom vr{i se na osnovu Planaupravljanja medicinskim otpadom.Zdravstvena ustanova du`na je donijeti Plan upravljanjamedicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanjana snagu ovog Pravilnika.Plan upravljanja medicinskim otpadom mora biti uskla|en sa Planom upravljanja otpadom kantona.Plan upravljanja medicinskim otpadom odobravakantonalno ministarstvo okoli{a.^lanak 6.Zdravstvena ustanova du`na je imenovati referenta zaupravljanje otpadom u ustanovi.Za referenta za upravljanje otpadom mo`e se imenovatiosoba sa zavr{enom visokom stru~nom spremom.Ime referenta za upravljanje otpadom dostavlja se ministruzdravstva kantona na ~ijem se teritoriju zdravstvena ustanovanalazi (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).^lanak 7. Obaveze referenta za upravljanje otpadom su:–izrada i prilago|avanje Plana upravljanja medicinskimotpadom u ustanovi; –nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredabaovog Pravilnika;–da obezbijedi obu~avanje radnika zdravstvene ustanoveza upravljanje medicinskim otpadom;–organiziranje prijevoza, odlaganja ili obnavljanjaotpada koji zadovoljava potrebe upravljanja otpadomproizvedenog u zdravstvenoj ustanovi;–vo|enje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom;–pokretanje inicijativa za smanjenje koli~ine proizve-denog otpada.Ref er ent za upravljanje otpadom odgovara za izvr{enjesvojih obaveza odboru za upravljanje otpadom odnosnorukovodiocu zdravstvene ustanove.V. ODBOR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lanak 8.Rukovodilac zdravstvene ustanove koja zapo{ljava vi{e od50 radnika je du`an uspostaviti odbor za upravljanje otpadom.U odbor za upravljanje otpadom obavezno se imenujurukovodilac zdravstvene ustanove, ref er ent za upravljanjeotpadom i ref er ent za sprje~avanje nastanka infekcija.U odbor za upravljanje otpadom mo`e biti uklju~eno i drugoosoblje koje imenuje rukovodilac zdravstvene ustanove.Odbor za upravljanje otpadom odgovoran je za upravljanjemedicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi u skladu sa ovimPravilnikom.Odbor za upravljanje otpadom sastaje se najmanje jedanput u {est mjeseci radi razmatranja primjene sistema za upravljanjemedicinskim otpadom u skladu sa ovim Pravilnikom ipreduzimanja potrebnih aktivnosti.^lanak 9.Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ima slijede}aovla{tenja i odgovornosti: –identificirati i klasificirati sav medicinski otpad–pripremiti plan upravljanja otpadom–organizovati odlaganje otpada u posebne kontejnere iskladi{tenje u privremeni skladi{ni prostor–obezbijediti odgovaraju}e zbrinjavanje otpada –organizovati zbrinjavanje otpada {to bli`e mjestunastanka –poduzimati najvi{e sigurnosne mjere u slu~aju potrebe Srijeda, 3.12.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 77 –Strana 25VI. MEDICINSKI OTPAD U ZDRAVSTVENIMUSTANOVAMA^lanak 10.Vrste medicinskog otpada koje se obavezno razdvajaju odop}eg otpada od momenta kad se proizvedu do momenta kad seproslijede ovla{tenoj osobi za prijevoz, odlaganje, tretman iliobnavljanje medicinskog otpada, su:–o{trice,–veoma infektivan otpad,–ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad,–farmaceutski otpad,–genotoksi~ni otpad,–amalgamski otpad iz stomatolo{ke prakse,–opasni hemijski otpad,–ostali hemijski otpad.Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijskusterilizaciju u podru~ju gdje se otpad proizvodi prije nego {to seisti pomije{a sa ostalim infektivnim otpadom.Kategorije medicinskog otpada navedene u stavu 1. ovog~lana potrebno je dr`ati u kutijama ili ambala`i na kojoj su jasnonavedene karakteristike i obilje`ja kategorija i koje pru`ajuodgovaraju}u za{titu za osobe iz medicinskih ustanova kojestupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom ambala`om.Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovamaprevozi se na unaprijed utvr|enu lokaciju u sklopu zdravstveneustanove prije odlaganja, transporta ili prijenosa do ovla{teneosobe za navedene aktivnosti;Lokacija iz stava 4. ovog ~lana mora biti zatvorena prostorijakoja ispunjava slijede}e uvjete:–da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom;–da je dovoljno prostrana za prijem maksimalnopredvi|ene koli~ine otpada razli~itih kategorija kojemoraju biti razdvojeno skladi{tene;–da je onemogu}en fizi~ki pristup neovla{tenim osobamai {teto~inama;–da ima obezbije|en odgovaraju}i rashladni odjel zaotpad koji zahtijeva skladi{tenje u hladnim prostori-jama;–da je opremljena ure|ajima za ga{enje po`ara i inertnimapsorbiraju}im materijalom za lokaliziranje eventualnoprosutih te~nosti (hemikalija).Ukoliko kona~ni tretman medicinskog otpada provodi samazdravstvena ustanova u kojoj otpad nastaje, tretman se provodi uskladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole zaupravljanje otpadom izdate ustanovi.^lanak 11.Plan upravljanja medicinskim otpadom sadr`i:–opis razli~itih vrsta otpada u skladu sa kategorijamaotpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi;–listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima mo`enastati medicinski otpad;–za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskogotpada a za svaku vrstu otpada navesti pro ce dure koje setrebaju slijediti u vezi sa:a)detaljnim opisom kontejnera u koje }e se odlo`itiotpad uklju~uju}i materijal i boju kontejnera,poklopac i obilje`ja i b)detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje zatretman medicinskog otpada unutar zdravstveneustanove.–pro ce dure premje{tanja otpada iz postrojenja za tretmando centralnog skladi{ta otpada;–pro ce dure skladi{tenja u centralnom skladi{tu otpada;–vanredne pro ce dure u slu~aju prosipanja otpada.^lanak 12.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dasvaki radnik zdravstvene ustanove bude uklju~en u pro gramobuke sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskogotpada, i upoznavanja sa principima i praksama sistema zaupravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi.VII. PRIJENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TRE]E LICE^lanak 13.Proizvo|a~ ili vlasnik medicinskog otpada predaje otpadosobi koja ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom iliokolinsku dozvolu.Infektivni otpad se odla`e u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz ~l.10 pakuje se u `utu burad. Crvena burad sainfektivnim i eventualno biolo{kim otpadom moraju biti uminusnom re`imu. Na buradima je jasno istaknut znak opasnostii imaju natpis "INFEKTIVNI OTPAD".^lanak 14.Predaja medicinskog otpada od strane proizvo|a~a ilivlasnika medicinskog otpada vr{i se u skladu sa Pravilnikom oprijenosu obaveza sa proizvo|a~a i prodava~a na operaterasistema za upravljanje otpadom ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 9/05).^lanak 15.Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog Pravilnika vr{inadle`ni inspektor zdravlja.VIII. UGOVORI O POVRATU LIJEKOVA^lanak 16.Rukovodilac zdravstvene ustanove du`an je da obezbijedi dase lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povratlijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvo|a~u ili dostavlja~u.Na~in i postupak nabavljanja i povrata lijekova i sadr`ajugovora regulisat }e se posebnim zakonom.IX. ZAVR[NE ODREDBE^lanak 17.Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH"
Rješenje o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 50/08 18.08.2008 otrov FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 914 Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[EWE O UTVR\IVAWU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVQATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{ewa i wegov je sastavni dio. 2. Danom stupawa na snagu ovog Rje{ewa prestaje va`iti Rje{ewe o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{ewe o izmjenama i dopunama Rje{ewa o utvr|ivawu Liste otrova koji se mogu stavqati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 19/04). 3. Ovo Rje{ewe stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-6742/08 23. jula 2008. godine Sarajevo Ministar prim. dr Safet Omerovi}, s. r. Na osnovu ~lana 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u vezi sa ~lanom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi RJE[ENJE O UTVR\IVANJU LISTE OTROVA KOJI SE MOGU STAVLJATI U PROMET U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. Utvr|uje se Lista otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, saglasno ~lanu 16. stav 1. Zakona o prometu otrova ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). Lista iz stava 1. ove ta~ke nalazi se u prilogu ovog Rje{enja i njegov je sastavni dio. 2. Danom stupanja na snagu ovog Rje{enja prestaje va`iti Rje{enje o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Rje{enje o izmjenama i dopunama Rje{enja o utvr|ivanju Liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i
Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/08 06.02.2008 ambalaža PRAVILNIKO OBRASCU, SADR@AJU I POSTUPKUOBAVJE[TAVANJA O VA@NIMKARAKTERISTIKAMA PROIZVODA I AMBALA@E OD STRANE PROIZVO\A^AI. OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim Pravilnikom utvr|uju se obrazac, sadr`aj i postupakobavje{tavanja prodava~a i potro{a~a o va`nim karakteristikamaproizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom, kao i ona~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda iotpada nastalog iz njega.II. DEFINICIJE^lan 2.Pod pojmom proizvo|a~, u smislu ovog Pravilnika, smatra se proizvo|a~ ili uvoznik gotovih proizvoda, kao i na proizvo|a~ambala`e za pakovanje gotovih proizvoda.Pod pojmom gotov proizvod, u smislu ovog Pravilnika,smatra se roba ili materijal u stanju u kakvom se kona~nopojavljuje na tr`i{tu, tj. u stanju u kojem je direktno (bez daljeprerade) upotrebljiv od krajnjih korisnika.Zavisno od sastava i fizi~ko-hemijskih svojstava, gotovproizvod se na tr`i{tu mo`e javiti upakovan u ambala`u ili beznje.Pod pojmom ambala`a, u smislu ovog Pravilnika, smatrajuse materijali koji se koriste za pakovanje gotovih proizvoda radinjihove za{tite, olak{anog rukovanja ili transporta, uklju~uju}iprimarnu, sekundarnu i tercijarnu ambala`u.^lan 3.Gotov proizvod i pripadaju}a ambala`a na etiketi, ili nasamom materijalu ambala`e u koju je upakovan gotov proizvodili na samom materijalu proizvoda u slu~aju da se ne koristiambala`a, na vidnom mjestu, moraju sadr`ati informacije ova`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{taupravljanja otpadom.Tekstualni navodi o karakteristikama proizvoda i ambala`e ujezi~kom smislu u najve}oj mogu}oj mjeri moraju bitipojednostavljeni, kako bi se postiglo da ih {to ve}i broj korisnikarazumije.Za navod o karakteristikama proizvoda odgovoran jeproizvo|a~ gotovog proizvoda. Izuzetno, u slu~aju uvozagotovih proizvoda, uvoznik je du`an obezbijediti potrebneinformacije u saradnji sa inostranim proizvo|a~em. Broj 6 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 6.2.2008.Proizvo|a~ ambala`e du`an je obezbijediti informacije okarakteristikama ambala`e sa stanovi{ta upravljanja otpadom,neovisno od proizvo|a~a gotovog proizvoda, ili u saradnji sanjim.^lan 4.Informacije o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e mogu se obezbijediti na slijede}e na~ine:–{tamparskim tehnikama koje obezbje|uju postojanost{tampe, direktno na materijalu ambala`e ili direktno nasamom proizvodu,–utiskivanjem ili `igosanjem u sam materijal ambala`e i–upotrebom trajnih etiketa sa postojanim nanosima boje{tampe i trajnim adhezivnim svojstvima.Boje upotrebljene za {tampu moraju biti postojane premasun~evoj svjetlosti, toploti, alkoholu i uticaju vlage. Preporu~ujese kori{tenje kombinacija boja pozadine i slova navoda sa jakimkontrastima (npr. crno/bijelo, crveno/zeleno, plavo/`uto,`uto/ljubi~asto, plavo/narand`asto, itd.), kao i upotreba slova {toje mogu}e ve}ih dimenzija. Za tekstualne ili simboli~ke navodeizrazitih ograni~enja u pogledu na~ina zbrinjavanja proizvoda iliambala`e na kraju `ivotnog ciklusa (nakon isteka navedenogroka trajanja ili nakon promjene svojstava uslijed kojih proizvodili ambala`a postaju otpadni materijali, tj. neupotrebljivi zaizvornu namjenu), kao i posebnih osobina proizvoda ili ambala`e koje su razlog takvih ograni~enja, preporu~uje se upotrebacrvene boje za takve navode, osim na crvenoj podlozi, kada jepotrebno koristiti neku kontrastnu boju, npr. bijelu, crnu, `utu ilizelenu.III. AMBALA@A^lan 5.Informacije koje se navode za ambala`u obuhvataju:–u slu~aju plasti~ne ambala`e, standardni evropskiidentifikacioni broj za vrstu kori{tenog materijalaambala`e - brojevi od 1 do 6 (1 za polietilenterftalat, 2 zapolietilen visoke gusto}e, 3 za polivinilhlorid, 4 zapolietilen niske gusto}e, 5 za polipropilen, 6 zapolistiren, O za ostale plasti~ne materijale); poredbroj~anog simbola, potrebno je dodatno navestiuobi~ajene razumljive skra}enice za nazive materijalaambala`e: PEHD, PE-HD ili HDPE za polietilen visokegusto}e, PELD, PE-LD ili LDPE za polietilen niskegusto}e, PVC za polivinil hlorid, PS za polistiren, tePET za polietilenterftalat–u slu~aju papirne i kartonske ambala`e, tekstualninavod "PAP" ili "PAPIR" ,–u slu~aju alumijske ambala`e, tekstualni navod "Al","ALU", "ALUMINIJ" ili - ALU MINIUM"–u slu~aju bakarne ambala`e, tekstualni navod "Cu" ili"BAKAR"–u slu~aju `eljezne ili ~eli~ne ambala`e, tekstualni navod"Fe" ili simbola magneta–u slu~aju ostale metalne ambala`e, tekstualni navod"MET" ili "METAL",–u slu~aju drvene ambala`e, tekstualni navod "DRVO",–u slu~aju platnene ambala`e, tekstualni navod"TEKSTIL", "TEX TILE" i–u slu~aju staklene ambala`e, tekstualni navod"STAKLO" ili "GLASS"Identifikacioni broj i/ili tekstualni navod mora biti navedenunutar simbola recikla`e ili ispod njega (primjeri tipi~nihsimbola recikla`e navedeni su u Prilogu 1).Ako ambala`a sadr`i vi`e razli~itih materijala, na svakom odnjih pojedina~no se navodi odgovaraju}i identifikacioni broj i/ilitekstualni navod ili, ukoliko to nije mogu}e, zbirno na jednommjestu identifikacioni brojevi i/ili tekstualni navodi za svekonstitutivne materijale ambala`e.Na ambala`i se obavezno navode i informacije o posebnimograni~enjima u pogledu tretmana ili skladi{tenja nakon {toambala`a postane otpadni materijal, uklju~uju}i zabranuspaljivanja i mije{anja sa pojedinim drugim materijalima.IV. GOTOV PROIZVOD^lan 6.Informacije koje se navode za gotov proizvod obuhvataju:–informaciju o roku upotrebe proizvoda,–ukoliko se radi o neopasnom proizvodu podobnom zaaerobnu ili anaerobnu razgradnju (hrana, vrtni otpad,papir, karton), navod: "biorazgradljiv sadr`aj",–navod ograni~enja i zabrana u vezi zbrinjavanjaproizvoda, ostatka proizvoda ili ambala`e nakonupotrebe, isteka roka trajanja proizvoda iliupotrebljivosti proizvoda, {to uklju~uje slijede}enavode:–navod: "ZABRANJENO ODLAGANJE U KONTEJ -NERE KOMUNALNOG OTPADA", uz isticanjesimbola ove zabrane (primjer simbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO BACATI U KANA LIZA -CIJU, NA ZEMLJU, U RIJEKE, POTOKE, JEZERA,MORE", uz isticanje simbola takve zabrane (primjersimbola je dat u Prilogu 1), u slu~aju gdje je toprimjenjivo,–navod: "ZABRANJENO SPALJIVANJE", pra}eno isimbolom zabrane spaljivanja (primjer simbola je dat uPrilogu 1), u slu~aju gdje je to primjenjivo,–navod: "ZABRANJENO MIJE[ANJE SA DRUGIMVRSTAMA OTPADA" ili "ZABRANJENOMIJE[ANJE SA OPASNIM OTPADOM" u slu~ajugdje je to primjenjivo.V. GOTOV PROIZVOD I AMBALA@A^lan 7.U cilju ostvarivanja efikasnosti zbrinjavanja proizvoda,ostataka proizvoda ili ambala`e nakon upotrebe, isteka rokatrajanja proizvoda ili upotrebljivosti ambala`e i na gotovproizvod i na ambala`u navode se slijede}e upute o specifi~nimpostupcima tretmana ili postupaka:–navod "ODLO@ITI U KONTEJNER ZA ________",gdje je to primjenjivo,–navod "POVRATNA AMBALA@A (KAUCIJA ____KM)" ,gdje je to primjenjivo,–navod: "NEUPOTRIJEBLJENI/PREOSTALI PROIZVODU CILJU ZBRINJAVANJA (OBAVEZNO) VRATITIPROIZVO\A^U", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju papirne ili kartonske ambala`e, navod:"PRESAVITI" ili "PRESOVATI", pra}enosimboli~kim prikazom, gdje je to primjenjivo,–u slu~aju plasti~nih boca (PET, HDPE), navod:"ODVOJITI POKLOPAC/^EP", gdje je to primjenjivo,–u slu~aju staklene ambala`e, navod: "ODVOJITIPOKLOPAC/^EP" i "NE MIJE[ATI SA STAKLOMDRUGIH BOJA", gdje je to primjenjivo,–navod primjenjivih standardnih me|unarodnih simbolaza dozvoljene ili preporu~ene postupke s ambala`om ipreostalim sadr`ajem proizvoda nakon upotrebe ilinakon isteka roka trajanja proizvoda, u skladu saslijede}om standardnom listom simbola (poredstandardnog simbola potrebno je obavezno uvijeknavesti i odgovaraju}i tekstualni navod, tj. poja{njenjepreporu~enog postupka):SimbolPreporu~eni postupakR1Upotrijebiti kao gorivo radi energetskog iskori{tavanjaR2+Regenerirati ili na drugi na~in iskoristiti rastvara~R3+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale organske materije(uklju~uju}i metode kompostiranja i druge procese biolo{ketransformacije)R4+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti metale ili komponente sa sadr`ajem metala Srijeda, 6.2.2008.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 6 – Strana 27R5+Reciklirati ili na drugi na~in iskoristiti ostale neorganskematerijaleR6+Regenerirati kiseline ili bazeR7+Iskoristiti komponente radi smanjenja zaga|enja okoli{aR8+Iskoristiti komponente katalizatoraR9+Re-rafinirati (regenerirati) ili na drugi na~in ponovo koristitimazivo uljeR10+Iskoristiti za tretman zemlji{ta u poljoprivredne svrhe ili radiekolo{kog unaprije|enjaR11Dalja upotreba otpada nastalog u bilo kojem postupkunavedenom od R1 do R10D1+Odlo`iti na ili u zemlju (npr. na deponiju)D2+Tretirati zemlji{te (npr. biolo{ka razgradnja te~nosti ili muljevau zemlji{tu)D3+Dubinski ubrizgati (npr. ubrizgavanje te~nih otpadnihmaterijala u bunare, prirodne podzemne {upljine)D4+^uvati na povr{ini zemlji{ta (npr. ~uvanje otpadnih te~nosti ilimuljeva u bazenima ili lagunama)D5+Odlo`iti na specijalnu deponiju (npr. odlaganje u }elije posebne }elije izolirane od okoli{a)D6+Ispustiti u povr{inske vode osim u mora i okeaneD7Ispustiti u mora i okeaneD10Spaliti na zemlji{tuD12Tr
Ispravka Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/06 18.12.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 51/06 tehnički pregled ISPRAVKA 1. U ~lanu 14. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 51/06), u prvoj koloni 5. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500". U istom ~lanu u prvoj koloni 6. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500".
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/06 19.07.2006 otpad UREDBUO SELEKTIVNOM PRIKUPLJANJU, PAKOVANJU IOZNA^AVANJU OTPADAOp}e odredbe^lan 1.Ovom Uredbom propisuju se mjere za selektivnoprikupljanje, identificiranje, skladi{tenje, pakovanje iozna~avanje otpada prije odlaganja, transporta ili prenosa dodrugog lica nadle`nog za povrat komponenti ili odlaganje i tona na~in koji {titi ljudsko zdravlje, okolinu, podsti~e povratkomponenti i ponovno kori{tenje otpada.Odredbe ~l. 14-26. ove Uredbe primjenjuju se samo nageneratore ("proizvo|a~e"), vlasnike, prikuplja~e, prevoznikerabljenih mazivih ulja, te preduze}a i pojedince koji provodeoperacije kona~nog zbrinjavanja rabljenih ulja.^lan 2.Ova Uredba ne odnosi se na:1)ku}ni otpad;2)otpad koji se ne proizvodi u doma}instvima ali je isti kaoili veoma sli~an po svojoj prirodi ku}nom otpadu, u~ijem slu~aju proizvo|a~i otpada su du`ni da ga predajukomunalnim preduze}ima za otpad u skladu sa ~lanom25, stav 3, Zakona o upravljanju otpadom;3)otpad proizveden u zdravstvenim ustanovama;4)otpad koji je odlo`en ili iz kojeg je obavljen povratkomponenti ili koji je skladi{ten kod operatera kojiposjeduje dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinskudozvolu (u daljnjem tekstu: dozvola).Prikupljanje i skladi{tenje otpada prije transporta, povratakomponenti ili odlaganja^lan 3.Proizvo|a~i otpada prikupljaju otpad koji se javlja nanjihovom podru~ju ili koji rezultira direktno od njihovihaktivnosti, a taj otpad trebaju skladi{titi na odre|enoj(im)lokaciji/lokacijama prije njegovog odlaganja ili transporta,uklju~uju}i prevoz do odgovornog lica za povrat komponentiili odlaganje otpada.Identifikacija otpada^lan 4.Proizvo|a~ otpada du`an je da identifikuje sve vrste otpada koje se proizvode u odre|enom postrojenju koriste}i kaoreferentnu listu otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada salistama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/05).Proizvo|a~ je posebno du`an da identifikuje opasni otpadkoji proizvodi.Ako operater skladi{ti otpad za koji mu nije poznat sadr`aj, du`an je da poduzme mjere koje uklju~uju detaljno ispitivanje i sprovo|enje hemijske analize u cilju utvr|ivanja karakteristikaotpada.Do utvr|ivanja karakteristika otpad se tretira kao opasniotpad.Postupanje sa otpadom i skladi{tenje otpada^lan 5.Proizvo|a~ ili vlasnik otpadnog materijala koji skladi{tiotpad prije njegovog prenosa, transporta, povrata komponentiili odlaganja du`an je da obezbijedi da se otpad skladi{ti i popotrebi pakuje na slijede}i na~in:1)otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranjaotpada ili prirodnih pojava;2)te~ni otpad i procjedne vode se ne smiju ispu{tati uodvode, vodene tokove ili okolno zemlji{te;3)otpad mora biti obezbije|en od vandalizma, kra|e,manipulacije od strane neovla{tenih ljudi i `ivotinja ilibilo koje druge vrste neprilika;4)otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja uslijed razvojaneprijatnih mirisa ili naru{avanja estetskih karakteristikakrajolika.Otpad ma te rijal mora biti sigurno i bezbjedno skladi{ten uodgovaraju}im kontejnerima.Razdvajanje i mije{anje otpada^lan 6.Otpad koji je namijenjen razli~itim preduze}ima zaupravljanje otpadom ili koji }e biti izlo`en razli~itimaktivnostima upravljanja mora biti razdvojen.Otpad se ne smije mije{ati ako bi takav postupak ometao ili sprije~io aktivnosti na povratu komponenti ve}ine ilicjelokupne koli~ine otpada.Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno odvojiti od ostale koli~ineproizvedenog otpada.Otpad koji u me|usobnom kontaktu izaziva hemijskereakcije mora se razdvojiti kako bi se sprije~ila hemijskareakcija u slu~aju curenja.Pakovanje otpada^lan 7.Otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica popotrebi zahtijeva pakovanje u kontejner ili u ambala`uprethodno dogovorenu sa prevoznikom uzimaju}i u obzir vrstuvozila ili prevoznog sredstva kako bi otpadni materijal biobezbjedan i ne bi se mogao prosuti ili raznijeti tokomprijevoza.Opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenog lica pakuje se u bezbjednu zatvorenu ambala`u koja mo`e da izdr`i optere}enje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjeteskladi{tenja i koja sprje~ava da otpad do|e u kontakt saokolinom, u skladu sa posebnim propisima o transportuopasnih roba.Ambala`a i naljepnice moraju biti izra|ene od materijalakoji ne reaguje na opasni otpad na na~in na koji bi predstavljali opasnost po ljudsko zdravlje i okolinu.Ozna~avanje otpada^lan 8.Otpad koji se skladi{ti u zatvorenim kontejnerima ili koji se vizuelno ne mo`e identifikovati treba da bude ozna~enenatpisom (etiketom) sadr`aja.Za opasni otpad koji se transportuje do drugog ovla{tenoglica a koji posjeduje jednu od slijede}ih karakteristika:1)eksplozivan,2)oksidiraju}i,3)veoma zapaljiv,4)nadra`uju}i, 5){tetan,6)toksi~an,7)kancerogen,8)toksi~an za reprodukciju,9)korozivan,10)mutageni,11)ekotoksi~an, ambala`a se obilje`ava nazivima opasnihsupstanci koje prvenstveno ~ine otpad opasnim kao iodgovaraju}im me|unarodno priznatim simbolima iopisima opasnog otpada i standardnim frazama zaobilje`avanje rizika i sigurnosti (R i S fraze) koje sekoriste u dr`avama Evropske unije.Ako se sastav ili karakteristike opasnog otpada u ve}ojmjeri ne razlikuju od supstanci koje ve}inski ~ine otpad koji seproizvodi i ako se otpad skladi{ti u orginalnoj ambala`i zanavedenu supstancu, mogu se koristiti upozoravaju}enaljepnice (etikete) / obilje`ja koja su ve} prisutna na ambala`ipod uvjetom da su popra}ena ostalim neophodnim navedenimu stavu 2. ovog ~lana.Ako je sastav opasnog otpada nepoznat i ne mo`e se sasigurno{}u utvrditi, ambala`a treba da sadr`i naljepnicu"Opasan otpad, sastav nepoznat". U tom slu~aju, upozo -ravaju}a naljepnica mora sadr`ati simbole za opasni otpad "T"(toksi~an) i "F" (lako zapaljiv) i R frazu R11-R23, R24, R25kao i S frazu S1-S3, S7, S9 - S36, S37, S39.Obilje`ja navedena u stavu 2. ovog ~lana nisu potrebne za:1)ambala`u za opasni otpad na kojoj su ve} prisutneupozoravaju}e naljepnice po drugom sistemuobilje`avanja pod uvjetom da ti natpisi pru`aju isteinformacije;2)ambala`u za opasni otpad koja se koristi isklju~ivo zatrans port otpada pod uvjetom da je ta ambala`aobilje`ena u skladu sa odredbama Nacrta Zakona oprijevozu opasnih materija BiH; ili3)ambala`u za opasni otpad koji se odla`e u prijemnimpostrojenjima a koja je propisno obilje`ena sigurnosnimpodacima.Sva obilje`ja (etikete) na ambala`i moraju biti izra`ena najednom od jezika u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini,trebaju biti vodootporna i otporna na vanjske uvjete i utjecaje,trebaju da pru`e odgovaraju}e informacije o koli~ini, sastavu iopasnim karakteristikama otpada, o mjerama predostro`nostitokom tretmana otpada i o mjerama koje je neophodno preuzeti u slu~aju nezgode.Obilje`je se stavlja na jednu ili vi{e stranica ambala`e biloto direktno na ambala`u ili na posebnu oznaku izra|enu za ovesvrhe na na~in da bude horizontalno ~itljivo ako je ambala`a unormalnom polo`aju.Obilje`je se stavlja na zajedni~ku ambala`u kada jepotrebno na naljepnici navesti broj upakovanih jedinica uzajedni~kom paketu.U slu~aju da nije mogu~e nalijepiti naljepnicu direktno naambala`u zbog njene veli~ine ili oblika, mogu}e je na ili uzambala`u prilo`iti posebnu etiketu ili obilje`avaju}u plo~icu.Trans port otpada^lan 9.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije deponovati otpad ilisvjesno dozvoliti da se otpad deponuje na bilo koju lokacijuako ne posjeduje dozvolu i ako odlaganje nije u skladu saodredbama iz dozvole.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada ne smije tretirati ili odlagatiotpad ili svjesno uzrokovati ili svjeno dozvoliti tretiranje iliodlaganje otpada, ako navedene aktivnosti nisu u skladu saodredbama iz dozvole, osim u slu~aju da je koli~ina ili vrstaotpada takva da nije potrebno posjedovati dozvolu zaupravljanje otpadom.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada smije prenositi otpad do tre}e osobe,ako je ta osoba ovla{tena da prevozi, skladi{ti, obnavljaili odla`e otpad navedene vrste ili sastava.Prevoznik otpada je du`an preduzeti mjere koje }eosigurati:1)da se otpad koji je poslan u odvojenim kontejnerima nemije{a, i2)da se oznake (etikete) odr`avaju u ~itljivom stanju dopredaje po{iljke primaocu otpada.Opasni otpad^lan 10.Proizvo|a~ ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar Federacije Bosne i Hercegovine moraosigurati da otpad bude pra}en ispunjenim formularom koji jeu prilogu 1 ove Uredbe (u daljnjem tekstu: transportnadokumentacija), a mo`e se nabaviti u nadle`nom kantonalnomministarstvu za za{titu okoli{a.Transportnu dokumentaciju potpisuju prevoznik otpada iprimalac otpada.U slu~aju da isti prevoznik vi{e puta prevozi sli~ne vrsteotpada za trans port mo`e obezbijediti jednu transportnudokumentaciju koja va`i za odre|eni pe riod a najdu`e do 12mjeseci.Kopija transportne dokumentacije ~uva se u arhiviprevoznika i primaoca otpada u periodu od dvije godine oddana transporta otpada.U periodu iz stava 3. ovog ~lana prevoznik je du`andostaviti transportnu dokumentaciju u roku od sedam dana oddana prijema pismenog zahtjeva kantonalnog ministranadle`nog za okoli{.Za trans port opasnog otpada za koji je obezbije|enadokumentacija utvr|ena propisom iz ~lana 32. stav 5. Zakona o upravljanju otpadom, ne obezbje|uje se transportnadokumentacija iz stava 1. ovog ~lana.^lan 11.Za potrebe transporta otpada po{iljalac, prevoznik iprimalac otpada du`ni su:1)po{iljalac, prije predaje po{iljke prevozniku da ispuni dio A i dio D transportne dokumentacije u pet primjeraka;2)prevoznik, kod preuzimanja po{iljke, da ispuni dio B idio C transportne dokumentacije u pet primjerakazajedno sa po{iljaocem;3)po{iljalac da:(a)preda prva ~etiri primjerka transportne dokumen -tacije prevozniku, i(b)zadr`i preostali primjerak;4)prevoznik da osigura da po{iljku sve vrijeme pratitransportna dokumentacija i prilikom dostave po{iljkeprimaocu otpada, dati ~etiri primjerka;5)primalac robe da, kod preuzimanja po{iljke:(a)ispuni dio E u ~etiri primjerka,(b)zadr`i jedan primjerak,(c)vrati jedan primjerak prevozniku, koji zadr`avaovaj primjerak,(d)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ sa ~ijeg se podru~ja {aljepo{iljka otpada i(e)dostavi jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke.Broj 38 – Strana 3994SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 19.7.2006. Srijeda, 19.7.2006.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 38 – Strana 3995^lan 12.Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadadu`an je:1)upisati na dio E u svim primjercima transportnedokumentacije da po{iljka nije prihva}ena,2)zadr`ati jedan primjerak transportne dokumentacije,3)vratiti jedan primjerak transportne dokumentacijeprevozniku,4)dostaviti jedan primjerak transportne dokumentacijekantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa ~ijegse podru~ja {alje po{iljka, i5)dostaviti jedan primjerak kantonalnom ministarstvunadle`nom za okoli{ na podru~ju prijema po{iljke;Ukoliko primalac otpada odbije primiti po{iljku otpadapo{iljalac je du`an osigurati da se po{iljka vrati po{iljaocu ilipremjesti drugom primaocu otpada uz obezbje|enje novetransportne dokumentacije.Po{iljalac je du`an, u roku od tri dana od dana vra}anja ilipremje{tanja po{iljke drugom primaocu dostaviti pismeniizvje{taj kantonalnom ministarstvu nadle`nom za okoli{ sa~ijeg se podru~ja {alje po{iljka otpada.^lan 13.U prilogu ove Uredbe nalazi se formular za transportnudokumentaciju.^lan 14.Rabljena uljaDefinicijePojam Rabljeno ulje ozna~ava otpadni proizvod izaplikacija mazivih ulja, ~ije izvorne karakteristike su se u tokuupotrebe, skladi{tenja ili prevoza u tolikoj mjeri promijenile da vi{e nije prikladno za izvorno namijenjene primjene.Tretman (obrada) ili zbrinjavanje rabljenih ulja uklju~ujemetode reprocesuiranja, regeneracije, sagorijevanja u ciljuenergetskog iskori{tavanja i spaljivanje u spalionicamaopasnog otpada.Reprocesuiranje ozna~ava uklanjanje nerastvorljivih kon -tami nata i proizvoda oksidacije iz rabljenog ulja putemzagrijavanja i jednostavnih hemijskih ili mehani~kih operacija,kao {to su talo`enje, filtracija, dehidratacija ili centrifugiranje.Regeneracija ili rerafinacija ozna~ava proizvodnju baznihulja iz rabljenih ulja pomo}u kompleksnijih procesa kojiuklanjaju kontaminate, proizvode oksidacije i degradacijemazivih ulja, te aditive.Skra}enica PCB/PCTozna~ava polihlorirane bifenile, po li -hlorirane terfenile, monometiltetrahlorodifenilmetan, mono -metil dihloro difenil metan, monometildibromodifenilmetan, kaoi smjese koje sadr`e bilo koju od ovih supstanci ukoncentracijama ve}im od 0,005 % (maseni procenat).^lan 15.Rabljena ulja se prema sadr`aju kontaminata svrstavaju uslijede}e kategorije:1)I kategorija - rabljena motorna ulja, hidrauli~na ulja, uljaza zup~aste prenosnike, ulja za tur bine i kompresoremineralne uljne osnove, sa ukupnim sadr`ajem halogenaod maksimalno 2g/kg i ukupnim sadr`ajem PCB/PCT od maksimalno 20 mg/kg (ppm). Ukoliko je to mogu}e, ulja ove kategorije je najbolje podvrgnuti regeneraciji.Ukoliko to nije mogu}e, takva ulja se mogu sagorijevatikao gorivo, pri ~emu operater postrojenja zasagorijevanje mora uzeti u obzir maksimalne dozvoljeneemisije polutanata u zrak propisane federalnim ikantonalnim zakonima o za{titi zraka i njihovimprovedbenim propisima, ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada.2)II kategorija - rabljena ulja sa sadr`ajem PCB/PCT vi{imnego ulja II Kategorije, a koja se mogu regenerirati,sagorijevati kao gorivo ili spaljivati u spalionicamaopasnog otpada, u zavisnosti od primijenjene tehnologije i uz odobrenje operatera postrojenja ovla{tenog za takavtretman. Regeneracija takvih ulja je dozvoljena samo ako primijenjeni proces regeneracije omogu}uje da sesadr`ani PCB/PCT uni{te ili da se njihov rezultiraju}isadr`aj u regeneriranim uljima smanji tako da neprema{uje 50 ppm. Ako se ulje ove kategorije `elisagorijevati kao gorivo, njegov maksimalni sadr`ajPCB/PCT ne smije prekora~iti 50 ppm, a operaterpostrojenja za sagorijevanje mora uzeti u obzirmaksimalne dozvoljene emisije polutanata u zrakpropisane federalnim i kantonalnim zakonima o za{titizraka i njihovim provedbenim propisima.4)III kategorija - rabljena maziva nepoznatog porijekla ilisastava, rabljena ulja iz procesa obrade metala, tetransformatorska ulja sa sadr`ajem PCB/PCT ve}im od50 mg/kg (ppm),, koja se moraju spaljivati u propisnimspalionicama opasnog otpada uz potpuno uklanjanjerezultiraju}ih toksi~nih gasova i punu kontrolu tem per a -ture spaljivanja, vremena retencije (zadr`avanja) iturbulencije.^lan 16.Rabljeno ulje jedne kategorije ne smije se mije{ati sarabljenim uljima drugih kategorija, niti sa gorivima, glikolima(antifriz), rastvara~ima, poljoprivrednim hemikalijama,te~nostima za ko~nice, vodom, opasnim supstancama poputPCB/PCT, supstancama koje sadr`e ili se sumnja da sadr`ePCB/PCT u koncentracijama ve}im of 50 mg/kg (kao u slu~aju nekih ulja kori{tenih kod transformatora, elektri~nihkondenzatora ili hidrauli~nih sistema), osim ako je to zvani~nodozvoljeno pismenim putem od strane operatera ovla{tenogpostrojenja za tretman u kojem se ulje namjerava tretirati.Ovo je prvenstveno primjenjivo u slu~aju propisnogspaljivanja smjesa ulja I, II i III kategorije u spalionicamaopasnog otpada. Ukoliko nije poznato kojoj kategorijipripadaju rabljena ulja, potrebno je svaku pojedinu vrstu ulja(npr. motorna ulja, hidrauli~na ulja, itd.) skladi{titi odvojeno,osim ako je njihovo mije{anje zvani~no dozvoljeno pismenimputem od strane operatera ovla{tenog postrojenja za tretman ukojem se ulje namjerava tretirati.^lan 17.Generatori rabljenih ulja du`ni su prikupiti minimalniprocenat generiranih rabljenih ulja prema slijede}oj tabeli:Vrsta rabljenih uljaMinimalna koli~inakoja se mora prikupiti (%)Motorna ulja45Ulja za zup~aste prenosnike75Hidrauli~na ulja75Ulja za tur bine80Ulja za kompresore50Elektroizolaciona ulja (ulja za elektri~netransformatore, kondenzatore, i sl.)80Ulja za prenos topline70Ulja za obradu metala (uklju~uju}i emulziona ulja)50Ulja za klizne staze20^lan 18.Generatori rabljenih ulja moraju nadle`nom organu koji jeizdao njihovu okolinsku dozvolu ili dozvolu za upravljanjeotpadom do 1. marta svake godine dostaviti izvje{taj sa podacima o koli~inama i vrstama (ili kategorijama) rabljenihulja koja su prikupili u toku prethodne godine.Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 19.Generatori rabljenih ulja mogu sa drugim subjektimasklopiti ugovor o prikupljanju rabljenih ulja u njihovo ime.^lan 20.Generatori, vlasnici, prikuplja~i, prevoznici rabljenih ulja,kao i preduze}a ili pojedinci koji provode operacije kona~nogzbrinjavanja rabljenih ulja, moraju voditi mjese~nu evidencijukoli~ina i vrsta rabljenih ulja s kojima rade.Evidencija se mora ~uvati najmanje 5 godina.Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na doma}instva.^lan 22.Svi kontejneri sa sadr`ajem rabljenog ulja moraju bitiozna~eni natpisom ili etiketom sa navodom: "RABLJENOULJE _________ (vrsta ili kategorija)" ili "RABLJENO________(vrsta) ULJE".^lan 22.Preduze}a ili pojedinci koji skladi{te rabljena ulja moraju~uvati dva uzorka od po 1 litar od svake pojedina~ne koli~inerabljenog ulja skladi{tene u odvojenim kontejnerima.Uzorci se moraju dr`ati u jasno ozna~enim plasti~nim ili~eli~nim kontejnerima.Etiketa mora sadr`avati podatke o porijeklu, da tumprijema, vrsti ili kategoriji rabljenog ulja.Kontejneri (kanisteri i sl.) i naprave za uzimanje uzorakamoraju biti odr`avani ~isti u cilju spre~avanja kontaminacijeuzorkovanog ulja.^epovi kontejnera/kanistera moraju osiguravati dobrozaptivanje.Odredba ovog ~lana ne odnosi na doma}instva.^lan 23.Svako skladi{tenje, prevoz ili tretman rabljenog ulja morabiti propra}en odgovaraju}om dokumentacijom sa navodomklju~nih fizi~kih i hemijskih svojstava rabljenog ulja, {touklju~uje najmanje temperaturu plami{ta, sadr`aj PCB/PCT ihalogena (hlor, brom, flour).Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na skladi{tenjerabljenih ulja u doma}instvu.^lan 24.Centri za prikupljanje ili stanice za trans fer rabljenih uljamoraju biti jasno ozna~eni postavljanjem oznake sa slovimadimenzija najmanje 20 x 30 cm.^lan 25.Prikupljanje, prevoz i tretman, tj. zbrinjavanje rabljenihulja mogu obavljati samo preduze}a ili pojedinci koji posjeduju okolinsku ili dozvolu za upravljanje otpadom.Pojedina~ni trans fer rabljenih mazivih ulja iz doma}instava do centara za prikupljanje ili trans fer stanica je izuzet odobaveze posjedovanja dozvole.^lan 26.Nepridr`avanje odredaba ove Uredbe, a naro~ito onih kojise odnose na obavezu spre~avanja mije{anja ulja razli~itihkategorija, obavezu vo|enja evidencije i ~uvanja uzoraka,obavezu osiguravanja odgovaraju}eg ozna~avanja kontejnera,kao i nedostavljanje ta~nih podataka o sadr`aju rabljenog uljadaljim primaocima ulja (u slu~aju preuzimanja radi transfera ili tretmana), podlije`u sankcioniranju u skladu sa Zakonom oupravljanju otpadom
Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/06 21.06.2006 otpad UREDBUO OBAVEZI DOSTAVLJANJA GODI[NJEGIZVJE[TAJA O ISPUNJENJU UVJETA IZ DOZVOLEZA UPRAVLJANJE OTPADOM^lan 1.Ovom Uredbom propisuje se sadr`aj godi{njeg izvje{taja oispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate za upravljanje otpadom (u daljnjem tekstu:dozvole) i drugim podacima.^lan 2.Proizvo|a~i otpada i operatori postrojenja ili pogona zatretman otpada, kojima je izdata dozvola du`ni su nadle`nomorganu koji je izdao dozvolu (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan)dostaviti godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole do 31.marta naredne godine za prethodnu godinu.^lan 3.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole sadr`iminimalno slijede}e podatke:1)o podnosiocu izvje{taja:–ime i prezime odgovorne osobe, –naziv preduze}a,–adresa pogona ili postrojenja,–broj i da tum izdavanja dozvole,–za deponije otpada i finansijske garancije zapokrivanje tro{kova rizika od mogu}ih {teta, ~i{}enje i postupke nakon eventualnog zatvaranja pogona,raspolo`ivih 31. decembra teku}e godine za koju seizvje{taj dostavlja; kao dokaz prilo`iti izvodbankovnog ra~una, potvrdu o va`e}em sklopljenomugovoru o osiguranju ili drugi dokaz,–da tum dostavljanja izvje{taja;2)vrste i ukupne koli~ine otpada po kategorijama (sakodovima u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpadasa listama) proizvedenog ili tretiranog u toku proteklegodine,3)ulazno-izlazni bilans pojedinih otpadnih materijala pomjesecima (ne odnosi se na proizvo|a~e otpada),4)o porijeklu i daljem odredi{tu otpada po mjesecima (uslu~aju deponije samo navesti porijeklo, a proizvo|a~iotpada trebaju navesti samo dalje odredi{te),5)sa`ete izvje{taje o provedenim kontrolama u toku godine(datumi, podaci o izvr{iocima kontrola, sa`eti nalazikontrola, detalji o bilo kakvim znatnim negativnimnalazima i usvojenim rje{enjima za otklanjanjenepravilnosti),6) o promjenama u odnosu na uvjete iz izdate dozvole u vezisa:–metodama tretmana otpada,–brojem uposlenih i njihovoj stru~nojosposobljenosti,–na~inu ili re`imu rada (broj smjena, du`ina trajanjasmjena, rad za vrijeme vikenda),–novim objektima na lokaciji pogona ili postrojenja,–ogradom, kapijom oko pogona ili postrojenja,–prilaznim putevima,–novom opremom ili ure|ajima,–lokacijama prikupljanja ili preuzimanja ulaznogmaterijala, u slu~aju da se taj materijal ne preuzimana lokaciji samog postrojenja za obradu ilizbrinjavanje;7)o ostalim promjenama:–vodoinstalaterski radovi unutar pogona/postrojenjaili u njegovoj neposrednoj blizini,–radovi na kanalizacionoj mre`i unutarpogona/postrojenja ili u njegovoj neposrednojblizini,–elektro-radovi unutar pogona/postrojenja,–podaci o drugim zna~ajnim infrastrukturnim promjenama;8)o kvarovima na ure|ajima/opremi, te o tome da li su takviure|aji/oprema popravljeni ili zamijenjeni;9)o nezgodama, prosipanju te~nosti, po`arima, poplavamana lokaciji pogona/postrojenja i/ili u njegovoj okolini;10)o bilo kakvim masovnim oboljenjima ljudi ili `ivotinja uokru`enju;11)o broju i vrsti pritu`bi okolnog stanovni{tva;12)o obustavama rada postrojenja du`im od 7 dana;13) uo~ene promjene ili nepravilnosti u vezi ulaznog otpada -promjene kvaliteta i sl. (ne odnosi se na proizvo|a~eotpada);14) o otpadu skladi{tenom du`e od 12 mjeseci (tretiranom ilinetretiranom otpadu - vrste, koli~ine i razlozi izostankatretmana, na~in i mjesto skladi{tenja - skladi{tenje naotvorenom ili skladi{tenje u zatvorenom/natkrivenomprostoru, skladi{tenje na betoniranoj podlozi ili nanebetoniranom tlu).U slu~aju odstupanja od uvjeta iz dozvole, potrebno je posebnoza svaku kategoriju ponaosob obrazlo`iti uzroke odstupanja.^lan 4.Godi{nji izvje{taj o ispunjenju uvjeta iz dozvole dostavlja senadle`nom organu na obrascu-formularu koji se nalazi u priloguove Uredbe.^lan 5.Nakon prijema i preliminarnog pregleda godi{njeg izvje{tajao ispunjenju uvjeta iz dozvole nadle`ni or gan mo`e dodatnozahtijevati dostavljanje podataka o:–potro{enim energentima u toku protekle godine (struja,lo` - ulje, ~vrsto gorivo, gas)–potro{enim pomo}nim sredstvima (maziva, rashladnete~nosti i sl.) u toku protekle godine.^lan 6.Primjerak godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvoledostavlja se inspektoru za{tite okoli{a.Dostavljeni podaci iz godi{njeg izvje{taja o ispunjenju uvjeta iz dozvole unose se u bazu podataka nadle`nog organa.
Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/06 09.06.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06 tehnički pregled Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5333 Na osnovu ~lana 8. stav 6. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/06), federalni ministar prometa i komunikacija donosi PRAVILNIK O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi u pogledu objekta, opreme i kadrova koje mora da ispunjava privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice za obavljanje preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila (u daljnjem tekstu: vozila), uslovi, na~in i rokovi obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i na~in vo|enja evidencija o tim pregledima. ^lan 2. Preventivni tehni~ki pregledi mogu biti dnevni i periodi~ni. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja se dnevno, a periodi~ni tehni~ki pregled u rokovima utvr|enim ovim Pravilnikom. ^lan 3. Preventivnom tehni~kom pregledu mo`e se pristupiti samo ako je vozilo ~isto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi podmazani i bez uo~enih nedostataka. Preventivni tehni~ki pregled vozila mora se obaviti u potpunosti bez obzira da li je u toku pregleda utvr|ena neka neispravnost. ^lan 4. Periodi~ni tehni~ki pregled ne smije se obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ure|aja i opreme na kojima se vr{i tehni~ki pregled. ^lan 5. Ako se periodi~ni tehni~ki pregled vozila vremenski podudara sa redovnim tehni~kim pregledom i/ili pregledom u svrhu utvr|ivanja tehni~ko-eksploatacionih uslova za vozila, postupit }e se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima pregled za tehni~ko-eksploatacione uslove, drugi prioritet pripada redovnom tehni~kom pregledu, a tre}i periodi~nom pregledu. Dovoljno je obaviti pregled vi{eg prioriteta, te ukoliko je rezultat pozitivan za preostale preglede vr{i se samo ovjera. II. OBJEKAT, OPREMA I KADROVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA ^lan 6. Periodi~ni tehni~ki pregledi mogu se obavljati u stanicama tehni~kog pregleda koje ispunjavaju uslove propisane provedbenim propisom kojim se reguli{u uslovi rada, organizacioni i drugi uslovi za rad stanica tehni~kog pregleda i koje su ovla{tene od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za vr{enje tih pregleda. Periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravna osoba, odnosno servisna radionica koja je opremljena na na~in predvi|en ovim Pravilnikom i ispunjava uslove predvi|ene ~lanom 8. stav 4. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). ^lan 7. Objekat u kome se vr{i periodi~ni tehni~ki pregled, tehnolo{ka linija i njena opremljenost kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika moraju biti prilago|eni vrsti vozila na kojima se obavljaju povjereni tehni~ki pregledi. ^lan 8. Pravnim osobama iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika mo`e se povjeriti obavljanje pojedinih vrsta periodi~nih tehni~kih pregleda samo ukoliko imaju opremu sa automatskim ispisom rezultata mjerenja za tu vrstu pregleda i zapo{ljavaju osobu sa polo`enim ispitom za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila koja vr{i taj pregled. Oprema mora biti ispravna i najmanje jednom godi{nje umjerena, za {ta se izdaju posebni certifikati i kontrolne markice. Kontrolor tehni~ke ispravnosti koji obavlja periodi~ni pregled mora biti zaposlen kod pravne osobe i mora ispunjavati uslove propisane Pravilnikom o programu i na~inu stru~nog usavr{avanja, provjeri stru~nosti i polaganju stru~nih ispita za voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti zaposlenih koji rade na stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila. III. USLOVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA III-1. Dnevni preventivni tehni~ki pregled vozila ^lan 9. Dnevni tehni~ki pregledi vozila obavljaju se svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet. ^lan 10. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja voza~ koji }e upravljati vozilom. Lice iz stava 1. ovog ~lana koje obavlja dnevni tehni~ki pregled vozila, ispravnost vozila potvr|uje i ovjerava svojim potpisom na putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja du`e od 24 sata, voza~ je du`an svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet, izvr{iti dnevni tehni~ki pregled na vozilu. ^lan 11. Prilikom obavljanja dnevnog tehni~kog pregleda vozila, (u skladu sa kategorizacijom vozila: M-putni~ki automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priklju~na vozila), voza~ je du`an provjeriti: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.2. Poluge za upravljanje i rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.3. Zakretno postolje priklju~nog vozila vizuelnim pregledom O Broj 51 - Stranica 5334 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna, pomo}na i parkirna, ko~nica aktiviranjem u mjestu, po potrebi i u pokretu (hod pedale do 2/3 slobodnog hoda) M, N, O 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 3.2. Dugo svjetlo M, N 3.3. Prednje svjetlo za maglu M, N 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla M, N 3.10. Katadiopteri M, N, O 3.11. Stop svjetla M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine vizuelnim pregledom M, N, O 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 4.3. Voza~ka ogledala vizuelnim pregledom M, N 5. TO^KOVI 5.1. Gume i naplatak vizuelnim pregledom M, N, O 6. MO TOR 6.1. Nivo ulja, rashladne i ko~ione te~nosti vizuelnim pregledom i provjerom stanja M, N 7. ELEKTRO URE\AJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM 7.1. Gen er a tor, akumulator vizuelnim pregledom M, N 7.2. Remenje, remenice, lanac, lan~anici vizuelnim pregledom M, N 8. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 8.1. Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M, N 8.2. Kontrolne lampe na in stru - ment tabli vizuelnim pregledom M, N 8.3. Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) vizuelnim pregledom M, N 8.5. Ograni~iva~ brzine aktiviranjem M, N 8.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu vizuelnim pregledom M, N, O 9. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 9.1. Mehani~ko kva~ilo vizuelnim pregledom M, N, O 9.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila vizuelnim pregledom M, N, O 10. OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 10.1. Unutra{njost kabine, tovarni sanduk, sjedala i prostor za putnike vizuelnim pregledom M, N 10.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana vizuelnim pregledom M, N 10.3. Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M, N, O 10.4. Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M, N, O 10.5. Brave vizuelnim pregledom M, N, O 10.6. Izlazi za slu~aj opasnosti vizuelnim pregledom M, N, O 10.7. Blatobrani vizuelnim pregledom M, N, O 10.8. Branici vizuelnim pregledom M, N, O 10.9. Izduvni sistem vizuelnim pregledom M, N 11. OPREMA VOZILA Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5335 Pregled ure|aja i opreme iz stava 1. ovog ~lana obavlja voza~ bez ure|aja za ispitivanje. ^lan 12. Ukoliko voza~ prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg mo`e sam otkloniti, du`an je isti otkloniti prije uklju~ivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak iz stava 1. ovog ~lana takav da ga voza~ ne mo`e sam otkloniti, du`an je preduzeti mjere kako bi se isti otklonio od strane stru~nog lica ili ovla{tene servisne radionice. III-2. Periodi~ni tehni~ki pregledi vozila ^lan 13. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila obavlja se, u zavisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila, prema odredbama ovog Pravilnika. ^lan 14. Periodi~ni tehni~ki pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon {to vozilo pre|e propisan broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehni~kog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je dato slijede}om tabelom: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.1. Aparat za ga{enje po`ara vizuelnim pregledom M, N, O 11.2. Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M, N, O 11.3. Kutija prve pomo}i vizuelnim pregledom M, N 11.4. Klinasti podmeta~i vizuelnim pregledom N 11.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de vizuelnim pregledom M 11.6. Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M, N 11.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo vizuelnim pregledom M, N, O vizuelnim pregledom 11.8. Sajla ili poluga za vu~u vizuelnim pregledom M, N, O 11.9. Zimska oprema vizuelnim pregledom M, N, O Vrsta vozila Starosna dob vozila do 5 godina Starosna dob vozila od 5 do 10 godina Starosna dob vozila od 10 do 20 godina Starosna dob vozila preko 20 godina vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a Autobus i trolejbus koji saobra}a na relacijama do 60 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 15.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 150 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 km 6 mjeseci 45.000 km 90 dana 25.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 km 6 mjeseci 60.000 km 90 dana 30.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama preko 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km - - Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Priklju~no vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana - Putni~ki automobil kojim se obavlja taksiprijevoz i rentakar prijevoz 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 25.000 km 90 dana 15.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase manje od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase ve}e od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km Vozilo hitne pomo}i 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 20.000 km 90 dana 15.000 km Vozilo za prijevoz opasnih materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 30.000 km 90 dana 15.000 km Vu~no vozilo - teglja~ 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km ^lan 15. Prilikom periodi~nog tehni~kog pregleda vozila provjerava se i utvr|uje ispravnost i funkcionisanje slijede}ih ure|aja i opreme: Broj 51 - Stranica 5336 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a iskrivljenost, napuknutost, pri~vr{}enost, DA M, N te{ko se pomi~e prevelika zra~nost, slobodni hod 1.2. Zakretno postolje priklju~nog vozila zra~nost postolja DA O podmazanost 1.3. Poluge i zglobovi upravlja~a zra~nost, iskrivljenost, trag to~ka DA M, N, O 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno skokovit porast sile ko~enja 2.2. Pomo}na ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno 2.3. Parkirna ko~nica funkcionalnost DA M, N, O stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje `abica) komandni mehanizam - stanje 2.4. Komanda radne ko~nice hod (prevelik ili premalen) DA M, N, O jastu~i} protiv klizanja potro{en, nema ga ili je labav prevelika zra~nost u zglobnim elementima prevelik otpor pokretanju propu{tanje zraka 2.5. Komanda pomo}ne ko~nice poluga iskrivljena, slomljena DA M, N potro{eni zupci za dr`anje otpu{tanjem ko~nice poluga se ne vra}a samostalno u polo`aj »otko~eno« hod (prevelik ili premalen) propu{tanje zraka 2.6. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi zra~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) kompresor (potro{nja ulja, vrijeme za postizanje pritiska) spremnici zraka (korodiranost, o{te}enost, lo{a postavljenost) kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje) reg u la tor pritiska (funkcionisanje, nepravilno pode{eni pritisci, lo{a postavljenost) ko~ni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, lo{a postavljenost) ko~no polu`je (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, lo{a postavljenost) regulacioni ventili (funkcionalnost, pode{enost, propu{tanje zraka, korozija, stanje polu`ja) elementi upravljanja i napajanja priklju~nog vozila (odziv i visina pritisaka) elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, sig nal ABS lampice) 2.7. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi hidrauli~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) vakuum pumpa (o{te}enost, korodiranost, spoj s motorom) Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5337 Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost, propu{tanje ulja, korozija, stanje polu`ja) ko~ni cilindri (nisu zaptiveni, korodiranost, lo{a postavljenost, ko~na teku}ina (ta~ka klju~anja) 2.8. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi mehani~koga ko~nog sistema) ispucalost sajli DA M, N, O iskrivljenost ili puknu}e prijenosnih poluga 2.9. Izvr{ni ko~ni elementi ovalnost DA M, N, O 2.10. Spojne glave za ko~nicu prikolice propu{tanje zraka DA M, N, O ispucanost crijeva prikladna du`ina crijeva stanje zaptivki 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.2. Dugo svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.3. Prednje svjetlo za maglu pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag intenzitet, boja, polo`aj, povezanost s mjenja~em DA M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla broj, boja, u~vr{}enost DA M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla boja, u~vr{}enost, vidljivost sa svih strana vozila DA M, N smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom 3.10. Katadiopteri broj, boja, oblik, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.11. Stop svjetla broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine neo{te}enost, pe~at, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora DA M, N, O postavljanje folija 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M, N 4.3. Voza~ka ogledala u~vr{}enost, neo{te}enost, funkcionalnost, broj DA M, N 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, [ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM 5.1. Samonosiva karoserija korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, pri~vr{}enost svih elemenata na karoseriju DA M, N 5.2. [asija broj {asije DA M, N, O korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, pri~vr{}enost svih elemenata na {asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije 5.3. Kabina korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na kabinu DA N Broj 51 - Stranica 5338 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 5.4. Nadogradnja korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.) DA M, N, O 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TO^KOVI 6.1. Polu`je ovjesa stanje poluga, mehani~ke deformacije, korozija DA M, N, O dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila zra~nost i pri~vr{}enost stabiliziraju}ih poluga 6.2. Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata DA M, N, O zra~nost 6.3. Gume dubina gaznog sloja DA M, N, O istovjetnost guma na istoj osovini odgovaraju}e karakteristike guma za posmatrano vozilo stanje bo~nog dijela gume 7. MO TOR 7.1. Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M, N 7.2. Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i mogu}nost kapanja ulja na cestu DA M, N 7.3. Izduvni sistem pri~vr{}enje, nepropusnost, mehani~ka o{te}enost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehani~ka za{tita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano vozilo DA M, N 7.4. Razvodni mehanizam za{ti}enost od dodira, zauljenost, zategnutost, istro{enost DA M, N 8. BUKA VOZILA 8.1. Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema motora DA M, N 9. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 9.1. Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M, N 9.2. Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M, N 9.3. Sirena funkcionisanje DA M, N 9.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) da li je obavljeno ispitivanje - certifikat DA M, N plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenja~em 9.5. Ograni~iva~ brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N 9.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N 9.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu funkcionisanje DA M, N, O 10. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 10.1. Mehani~ko kva~ilo mehani~ka potro{enost, korodiranost DA M, N, O postojanje dodatnog osigura~a pri~vr{}enost za vu~no vozilo 10.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila ispravna elektri~na spojenost DA M, N, O funkcionisanje 11.OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 11.1. Unutra{njost kabine, sjedala i prostora za putnike izbo~enost pojedinih o{trih predmeta DA M, N kvaliteta i ~vrsto}a sjedala, pri~vr{}enost unutarnja rasvjeta rasvjeta in stru ment ta ble 11.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hla|enje kabine (funkcionisanje) DA M, N 11.3. Vrata vozila zatvaranje DA M, N, O zaptivanje Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5339 ^lan 16. Prilikom obavljanja periodi~nih tehni~kih pregleda i utvr|ivanja ispravnosti pojedinih ure|aja i opreme na vozilu primjenjuju se propisi koji va`e pri pregledu za ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uslova. ^lan 17. U slu~aju da se prilikom vr{enja periodi~nog tehni~kog pregleda utvrdi neispravnost ure|aja ili nedostatak opreme, ovjera pregleda se ne vr{i, vlasniku vozila odre|uje se rok od 7 dana da nedostatke otkloni. Ukoliko prijevoznik u ostavljenom roku ponovo doveze vozilo na pregled po otklanjanju nedostataka, vr{i se besplatan pregled onih pozicija za koje je prethodno utvr|en nedostatak, i ako je vozilo ispravno, ovjerava se tehni~ka ispravnost na propisanom obrascu. Ukoliko se vozilo ne pojavi na pregledu u ostavljenom roku za otklanjanje nedostataka, vlasnik pla}a punu cijenu pregleda, a ako se uop}e ne pojavi, pravno lice koje je utvrdilo nedostatak o takvim vozilima vodi posebnu evidenciju. ^lan 18. Ako se neki od mjernih ure|aja ili opreme pokvari, vr{ilac pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se isti ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda ovla{teno privredno dru{tvo. IV. EVIDENCIJA O IZVR[ENIM PREGLEDIMA ^lan 19. Privredno dru{tvo koje vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`no je voditi registar o obavljenim pregledima. Registar o periodi~nim tehni~kim pregledima vodi se na Obrascu 1. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. ^lan 20. O izvr{enom periodi~nom tehni~kom pregledu vodi se zapisnik u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja stranci. U Zapisnik se unose rezultati ispitivanja ure|aja, odnosno opreme odmah poslije pregleda. Sastavni dio zapisnika su ispisi sa mjernih ure|aja u stanici tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici. Ukoliko se utvrdi da je vozilo neispravno stranci se izdaje jedan primjerak Zapisnika, u kojem je utvr|eno stanje ispravnosti ure|aja, dijelova i opreme na vozilu. Zapisnik se vodi na Obrascu 2. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Ovjera periodi~nog pregleda obavlja se na kartonu izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda - Obrazac 3. koji je dat u prilogu Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.4. Pokretni prozori i krovovi zatvaranje DA M, N, O zaptivanje 11.5. Brave postojanje i funkcionisanje DA M, N, O mehani~ka o{te}enost 11.6. Izlazi za slu~aj opasnosti ozna~enost DA M, N, O nezagra|enost pojedinim predmetima 11.7. Blatobrani postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.8. Branici postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.9. Sigurnosni pojasevi postojanje DA M, N funkcionisanje kop~i pojaseva neo{te}enost pojaseva funkcionisanje brzih spojki pojaseva 11.10. Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima postojanje DA M ispravno funkcionisanje 12. OPREMA VOZILA 12.1. Aparat za ga{enje po`ara postojanje i adekvatni odabir aparata DA M, N, O provjera roka do kada vrijedi ispitivanje 12.2. Sigurnosni trougao postojanje DA M, N, O provjera ispravnosti 12.3. Kutija prve pomo}i postojanje i urednost materijala DA M, N 12.4. Klinasti podmeta~i postojanje DA N 12.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de postojanje DA M 12.6. Rezervne sijalice postojanje NE M, N 12.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo postojanje, stanje DA M, N, O postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni to~ak 12.8. Sajla ili poluga za vu~u postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O 12.9. Zimska oprema postojanje, stanje DA M, N, O ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio i koji se za vrijeme obavljanja prijevoza mora nalaziti u vozilu. ^lan 21. Registar i zapisnici o izvr{enim periodi~nim pregledima, rezultati mjerenja dobijenih na opremi, kao i druga dokumentacija na osnovu koje se mogu rekonstruisati izvr{ena mjerenja ~uvaju se u stanicama tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici u periodu od 5 godina. ^lan 22. Ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda ili pravnom licu-servisnoj radionici, na prijedlog Komisije iz ~lana 73. Zakona (u daljnjem tekstu: Komisija) izdaje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz Pravilnika o utvr|ivanju mre`e i kriterija o broju stanica za tehni~ki pregled vozila i Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehni~ki pregled vozila. Ovla{tenje pravnom licu-servisnoj radionici mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi navedeni ovim Pravilnikom. V. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 23. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na putni~ki automobil kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 24. Stanice tehni~kog pregleda i pravna osoba, odnosno servisna radionica koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`ne su svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. ^lan 25. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, periodi~ni pregledi obavljeni prema odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) nastavljaju da va`e do datuma njihovog isteka. Obrasci Zapisnika o preventivnom pregledu propisani odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) vrijede do isteka zaliha, a najdu`e godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. ^lan 26. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03). ^lan 27. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01/4-27-857-2/06 25. augusta 2006. godine
Uredba o finansijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 41/05 13.07.2005 otpad UREDBUO FINANSIJSKIM GARANCIJAMA KOJIMA SE MO@EOSIGURATI PREKOGRANI^NI PROMET OTPADA^lan 1.Ovom uredbom utvr|uju se vrste i sadr`aj financijskihgarancija kojima se mo`e osigurati prekograni~ni promet otpada.^lan 2.Izrazi koji se koriste u ovoj uredbi imaju slijede}a zna~enja:Dr`ava izvoznica - Bosna i Hercegovina,Dr`ava uvoznica - dr`ava potpisnica Bazelske konve nci -je, u koju je planiran prekograni~ni promet opasnog otpa -da ili drugih vrsta otpada, u svrhu odlaganja u toj dr`avi.Tranzitna dr`ava - dr`ava potpisnica Bazelske konve -nci je, osim dr`ave izvoznice ili uvoznice, kroz koju jeplaniran promet opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Zainteresirane dr`ave - dr`ave koje su izvoznice, uvo -znice ih tranzitne dr`ave, bez obzira da li su potpisniceBazelske konvencije.Izvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave izvoznice kojaorganizira izvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Uvoznik - osoba pod jurisdikcijom dr`ave uvoznice kojaorganizira uvoz opasnog otpada ili drugih vrsta otpada.Nadle`ni organ - Federalno ministarstvo prostornogure|enja i okoli{a.Prevoznik - osoba koja obavlja prevoz opasnog otpada ihdrugih vrsta otpada.Prekograni~ni promet - promet opasnog otpada ilidrugih vrsta otpada s podru~ja pod nacionalnomjurisdikcijom jedne dr`ave na ili kroz podru~je podjurisdikcijom druge dr`ave ili na ili kroz podru~je kojenije pod nacionalnom jurisdikcijom niti jedne dr`ave, pod uvjetom da su u promet uklju~ene barem dvije dr`ave.Zbrinjavanje opasnog ili drugih vrsta otpada ne {tetno po okolinu - poduzimanje svih prakti~nih koraka da bi seosiguralo da se opasni otpad ili druge vrste otpadazbrinjavaju tako da se za{titi ljudsko zdravlje i okolina od{tetnog djelovanja takvog otpada.Nezakonit promet - prekograni~ni promet opasnogotpada ili drugih vrsta otpada prema ~lanu 9. Bazelskekonvencije.Rizik odbijanja - podrazumijeva da ako iz bilo kojihrazloga Odlaga~ ne mo`e izvr{iti odlaganje otpada nana~in koji nije {tetan po okolinu, finansijska garancijamora pokriti tro{kove njegovog povrata vlasniku otpada.^lan 3.Finansijska garancija kojom se mo`e osigurati prekograni~ni promet opasnog ili drugih vrsta otpada (u daljnjem tekstu: otpad)mo`e biti polisa osiguranja ili finansijska garancija banke.Polisom osiguranja ili finansijskom garancijom banke neosigurava se sam prijevoz opasnog otpada koji mora bitipokriven drugim odgovaraju}im osiguranjem prema propisima o prijevozu opasnih tvari.^lan 4.Finansijsko osiguranje prekograni~nog prometa otpadamo`e se izvr{iti finansijskom garancijom banke ili polisomosiguranja ovla{tenog osiguravaju}eg dru{tva u skladu sazahtjevima zemlje uvoznice ili zemlje tranzita.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja pokrivavisinu sredstava potrebnih za slu~aj kada otpad koji je stigao naodredi{te iz bilo kojih razloga nije mogu}e obraditi bez opasnostipo okoli{, te ga je potrebno prevesti u neko drugo postrojenje uodgovaraju}im uvjetima ili vratiti natrag izvozniku/ proizvo|a~u.^lan 5.Finansijska garancija banke ili polisa osiguranja sadr`inajmanje slijede}e podatke:1)o izdavaocu finansijske garancije ili polise osiguranja,2)osobe koja sklapa osiguranje,3)broj osiguranja ili polise,4)o primaocu opasnog otpada u zemlji uvoznici (sa istimpodacima kao u zahtjevu za izdavanje izvoznesaglasnosti),5)o otpadu (vrste i koli~ine) koji je predmet prekograni~nogprometa,6)visina osiguranja,7)po~etni datum osiguranja,8)krajnji datum osiguranja (koji mora biti najmanje 90 danadu`i od dana posljednjeg transporta po konkretnomosiguranju),9)nadle`ni organ koji izdaje saglasnost za izvoz otpada i koji je korisnik osiguranja i10)uvjete osiguranja dogovorene izme|u izvoznika idavaoca garancije ili polise osiguranja.Godina XII – Broj 41Srijeda, 13.7.2005. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 ^lan 6.Procjenu nov~anih sredstava na koje glasi finansijskagarancija banke ili polisa osiguranja za pokrivanje svih rizikauklju~ivo i rizik odbijanja vr{i izvoznik uz saglasnost uvoznikaotpada.Procjenu nov~anih sredstava iz stava 1. ovog ~lana ovjeravanadle`ni or gan.Osnovicu za procjenu nov~anih sredstava potrebnih zaosiguranje prekograni~nog prometa otpada ~ini iznos potrebanda se sav otpad koji je predmet ugovora obradi bez opasnosti pookoli{.^lan 7.Odlaga~ otpada, nakon izvr{enja ugovorene obavezeodlaganja otpada na na~in koji nije {tetan po okolinu, izdajepotvrdu izvozniku i nadle`nom organu.Potvrda iz stava 1. ovog ~lana predstavlja osnov zaosloba|anje od obaveza po finansijskoj garanciji banke ili polisiosiguranja.^lan 8.U slu~aju prekograni~nog prometa otpada, koji }e sezbrinjavati u vi{e prekograni~nih po{iljki osiguranje se mo`epokriti op}om finansijskom garancijom ili op}om polisomosiguranja koja pokriva cjelokupne koli~ine opasnog otpada koji}e biti zbrinut u zemlji uvoznici.Op}a finansijska garancija ili op}a polisa osiguranja glasi naukupni nov~ani iznos za sve {tete koje mogu proiza}i priukupnom prekograni~nom prometu otpada.
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO IZDAVANJU DOZVOLE ZA AKTIVNOSTI MALEPRIVREDE U UPRAVLJANJU OTPADOMI - OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim pravilnikom ure|uje se postupak izdavanja dozvole zaaktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (u daljnjemtekstu:dozvola), utvr|uju aktivnosti male privrede za koje nijepotrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz ~ije ispunjenje nijepotrebno pribavljanje dozvole.^lanak 2.Odredbe ovog pravilnika odnose se samo na aktivnostiupravljanja otpadom i vr{itelje aktivnosti, koji ne podlije`uobvezi pribavljanja okolinske dozvole.II - NADLE@NOST^lanak 3.Zahtjev za izdavanje dozvole za postoje}e aktivnostiupravljanja otpadom op er a tor podnosi kantonalnom organuuprave nadle`nom za poslove okoli{a (u daljnjem tekstu:nadle`ni or gan).Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 381 Zahtjev iz stavka 1. ovog ~lanka za planirane aktivnostiupravljanja otpadom operater podnosi nadle`nom organu prijepo~etka obavljanja planirane aktivnosti.^lanak 4.Zahtjev za izdavanje dozvole sadr`i:1)podatke o podnositelju zahtjeva, tj. operatoru aktivnosti,2)opis trenutne/predvi|ene lokacije ili ruta obavljanjaaktivnosti,3)opis trenutne/predvi|ene aktivnosti,4)opis postrojenja/pogona (minimalno informacija oveli~ini raspolo`ivog prostora za obavljanje djelatnosti,vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrolepristupa, informacija o raspolo`ivim objektima iprostorijama, na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, priklju~ku na kanalizaciju,estetskim karakteristikama pogona);5)opis vozila, ure|aja i opreme koji stalno ili po potrebi stoje ili }e biti na raspolaganju,6)podatke o trenutnom/predvi|enom broju, funkcijama istru~noj spremi svih uposlenika,7)opis vrste i trenutne ili o~ekivane ukupne koli~ine otpada(ulaz i izlaz), 8)opis trenutnih ili o~ekivanih uticaja na okoli{,9)opis trenutnih/predvi|enih mjera kontrole, sprje~avanja ismanjenja zaga|enja okoli{a i10)plan postupka eventualnog zatvaranja pogona ili ga{enjaaktivnosti i naknadne mjere,11)ostalo u skladu sa provedbenim propisima.III - AKTIVNOSTI NADLE@NOG ORGANA^lanak 5.Nadle`ni or gan }e zahtjev za izdavanje dozvole odbiti ako:1)data aktivnost nije sukladna pravnim, tehni~kim,okolinskim ili zdravstvenim zahtjevima,2)stru~ni profil uposlenog kadra nije zadovoljavaju}i zaobavljanje date aktivnosti,3)nisu poduzete neophodne sigurnosne mjere i4)projekat nije sukladan va`e}im planovima o upravljanjuotpadom.^lanak 6. Dozvolom se utvr|uje naro~ito:1)vrsta aktivnosti upravljanja otpadom,2)vrsta i koli~ina otpada (sa {ifrom/kodom premaPravilniku o katalogu otpada sa listama) koji je predmetpostoje}e ili predvi|ene aktivnosti,3)podaci o podrijetlu i daljem odredi{tu otpada,4)metode upravljanja otpadom,5)op}i tehni~ki zahtjevi za rad, kontrolu i monitoring,6)mjere predostro`nosti,7)period na koji se dozvola izdaje,8)obveza operatora da nakon prestanka obavljanjaaktivnosti upravljanja otpadom vrati lokacije i ostale kategorije obuhva}ene uticajem aktivnosti u stanje prijepo~etka obavljanja aktivnosti.Dozvola se izdaje na period od pet godina i mo`e se produ`itiza isti vremenski pe riod ukoliko se ne izmjene uvjeti pod kojim je izdata.IV - IZUZETE AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU OTPADOM^lanak 7.Aktivnosti upravljanja otpadom za koje sukladno ~lanku 9.ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole su:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u ovla{tenimpogonima proizvodnje stakla,2)obrada otpadnog metala u posebnim pe}ima,3)pranje, ~i{}enje i za{tita otpadne ambala`e i kontejnera,4)sagorijevanje otpadnog drveta,papira i kartona, koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati, kao goriva u ciljudobijanja toplotne energije (energetsko iskori{tavanje),5)prikupljanje, transport, mehani~ka obrada i dalja uporabaraznih vrsta ~vrstog otpada, (gra|evinskog otpada,otpadnog papira i kartona, drveta i drvene piljevine,otpadnog tekstila, stakla, plasti~nih masa, metala imetalnih predmeta, i sl.),6)nasipanje/rasprostiranje inertnih ~vrstih otpadnihmaterijala po zemlji{tu,7)skladi{tenje raznih otpadnih materijala i8)odlaganje nekih vrsta otpada."Otpad" ili otpadni materijala iz stavka 1. ovog ~lankapodrazumijeva otpad koji nije opasni otpad, otpad koji nijenepoznati otpad i otpad koji nije one~i{}en ili pomije{an sopasnim/nepoznatim otpadom.^lanak 8.U cilju kontrole i monitoringa, vr{itelj aktivnosti kojapodlije`e izuzimanju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole du`an je kantonalno ministarstvo ili po njemu ovla{teni op}inskiorgan pismenim putem sa`eto obavijestiti o:1)vrsti/vrstama aktivnosti,2)vrstama i koli~inama otpadnog materijala s kojim se radiili s kojim }e se raditi,3)lokaciji i/ili rutama obavljanja aktivnosti,4)postoje}oj ili predvi|enoj infrastrukturi (minimalnoinformacija o opremi, ure|ajima i vozilima koji stalno ilipo potrebi stoje na raspolaganju, veli~ini raspolo`ivogprostora za obavljanje djelatnosti, kao i informacije o vrsti ograde oko lokacije pogona i na~inu kontrole pristupa -npr. kori{tenjem brave koja se mo`e zaklju~ati,informacija o na~inu napajanja elektri~nom energijom isnabdijevanja vodom, estetskim karakteristikamapogona),5)trenutnom ili mogu}em utjecaju na okoli{,6)bilo kakvim nezgodama (akcidentnim/incidentnimsituacijama) koje se u toku obavljanja aktivnosti dese nalokaciji ili ruti obavljanja aktivnosti.Ukoliko su uvjeti za osloba|anje od izdavanja dozvolezadovoljeni, nadle`ni organ nakon razmatranja primljenogpismenog obavje{tenja vr{itelju aktivnosti izdaje potvrdu oosloba|anju od obveze izdavanja/posjedovanja dozvole, kojuvr{itelj aktivnosti mo`e koristiti u svrhe registriranja djelatnostikod drugih nadle`nih institucija.^lanak 9.Za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom iz ~lanka7. ovog pravilnika nije potrebno pribavljanje dozvole, akonjihovo provo|enje doprinosi zbrinjavanju otpadnih materijalaili smanjenju opasnosti po okoli{, te ako se aktivnosti obavljajupod slijede}im uvjetima:1)upotreba otpadnog stakla kao sirovine u procesuovla{tene proizvodnje stakla, ako ukupna koli~inaupotrijebljenog stakla ne prema{uje 7200 t/godinu, kao iskladi{tenje otpadnog stakla za ovu namjenu na mjestuodvijanja proizvodnog procesa, osim upotrebe otpadnestaklene pra{ine ili otpadnog stakla koje sadr`i te{kemetale (npr. stakla katodnih rendgentskih cijevi);2)pogon pe}i za obradu otpadnog metala , pod uvjetom datakva operacija predstavlja proces ili dio procesa udomenu proizvodnje ~elika, `eljeza ili ostalih metala, kaoi skladi{tenje otpadnog metala za takvu namjenu ukoli~ini koja ne prema{uje 10 000 t/godinu;3)~i{}enje, pranje, bojenje i za{titno prevla~enje otpadneambala`e ili kontejnera s ciljem omogu}avanja njihoveponovne upotrebe, ako njihova ukupna koli~ina neprema{uje 10 t/dan, kao i skladi{tenje otpadne ambala`e ikontejnera na mjestu obavljanja takvih aktivnosti;4) sagorijevanje otpadnog papira, kartona i drveta (koji nijezaga|en kemikalijama, oblo`nim slojevima i ostalimne~isto}ama) koji se ne mogu na drugi na~in valorizirati,kao goriva u odgovaraju}em ure|aju za sagorijevanje radi dobijanja toplotne energije, te bezbjedno skladi{tenjetakvih otpadnih materijala;5)nasipanje/rasprostiranje otpadne zemlje, otpadnog drvetaili drugih materijala biljnog podrijetla po zemlji{tu,parkovima, vrtovima, zabavno-sportsko-rekreativnimpovr{inama i sl., te prethodno skladi{tenje otpadnihmaterijala namijenjenih za takve svrhe, pod uvjetom da jekrajnji ishod takvih aktivnosti okoli{no unapre|enjepovr{ina po kojima se otpadni materijal rasprostire;6)privremeno skladi{tenje i nasipanje/rasprostiranje otpadakoji se sastoji od kamena, pepela, otpada nastalog usljedgra|evinskih radova ili ru{enja gra|evina po zemlji{turadi njegovog unaprije|enja, pod uvjetom da:–je zemlji{te neprikladno za upotrebu bez prethodneobrade iBroj 9 – Stranica 382SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. –se rasprostiranje obavlja sukladno dozvoli zaplaniranje zemlji{ta.7)obavljanje bilo koje aktivnosti iz Tabele 1 sukladnostavku 1. ovog ~lanka, pod uvjetom da:–se aktivnost provodi radi obnavljanja, tj. ponovnogili daljnjeg kori{tenja otpadnog materijala i–ukupna mjese~na koli~ina bilo koje vrste otpada skojom se radi na tom mjestu ne prema{uje grani~nuvrijednost navedenu za tu vrstu otpada u tabeli.Tabela 1Vrsta otpadaAktivnostGrani~na vrijednostmjese~nootpadni papir ilikartoninbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadni tekstilinbaliranje, sortiranje ilirezanje300 totpadne plasti~nemaseinbaliranje, sortiranje, rezanje,komprimiranje ili pranje300 totpadno staklosortiranje, drobljenje ili pranje300 tmetal i metalnipredmeti (uklju~uju}i i aluminijskekonzerve)sortiriranje, drobljenje,pulverizacija, rezanje,komprimiranje ili inbaliranje300 totpadne gume vozilasortiranje i rezanje3 t ili 400 gumaotpadna drvenapra{ina i piljevinarezanje, usitnjavanje,sortiranje i inbaliranje300 totpadna cigla,plo~ice i betonfizi~ke operacije usitnjavanja300 t8)bezbjedno skladi{tenje otpada opisanog u tabeli Tabeli 1,pod uvjetom:–da se svaka vrsta otpada skladi{ti odvojeno i–da se nijedan pojedina~ni otpadni materijal na tommjestu ne skladi{ti du`e od 12 mjeseci;9)upotreba otpadnog metala, plasti~nih masa, stakla, gume,tekstila, drveta, papira ili kartona u cilju dalje proizvodnjegotovih proizvoda, te skladi{tenje takvog ulaznog otpadaza iste svrhe u skladu sa prethodnim stavom;10)prikupljanje otpadnog metala, metalnih predmeta, stakla,papira, kartona, plasti~nih materijala, drvene piljevine iguma vozila od strane ovla{tenih operatora pogona zadalju obradu takvih otpada ili od strane pojedinaca, tetransport takvih otpadnih materijala od strane pojedinacaili samih operatora do pogona ovla{tenih operatora, poduvjetom da se poduzmu sve sigurnosne mjere kako bi sesprije~ilo rasipanje otpada tokom transporta;11)upotreba otpada koji nastaje pri raznim gra|evinskimradovima ili otpada koji se sastoji od zemlje, pepela,{ljake, klinkera, kamena, drveta, kore drveta, papira,slame ili gipsa u cilju dalje proizvodnje gra|evinskogmaterijala (npr. gipsanih plo~a, iverice i drugih drvenihproizvoda, cigle, blokova i sl.), kao i upotreba otpadnezemlje, kamena, cigle i sli~nih inertnih otpadnihmaterijala za proizvodnju nasipnog materijala,uklju~uju}i i skladi{tenje i obradu takvih otpadnihmaterijala, u slijede}em obimu:–upotreba otpadnog drveta u koli~ini koja neprema{uje 15 000 m3 godi{nje,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjecigle, pri ~emu koli~ina upotrijebljenog otpadnogmaterijala ne prema{uje 30 t/dan,–upotreba otpadnog materijala radi dalje proizvodnjegra|evinskog materijala ili gra|evinskih elemenatauz upotrebu cementa, pod uvjetom da pogoni zaobradu takvog otpada imaju maksimalan kapacitetod 100 m3/h, te–ako se radi o upotrebi ostalih otpadnih materijala, ukoli~ini koja ne prema{uje 10 t otpadnog materijalana dan, osim kod direktne upotrebe otpadnihmaterijala za nasipanje bez prethode obrade, u komslu~aju nema ograni~enja u pogledu koli~ine;12) privremeno skladi{tenje otpada nastalog uslijed raznihgra|evinskih radova, uklju~uju}i ru{enje gra|evina iprokopavanje tunela, ili drugog otpada koji se sastoji odpepela, {ljake, klinkera, kamena, drveta ili gipsa, poduvjetom:–da je takav otpad po ocjeni op}inskog komunalnoginspektora prikladan za relevantne upotrebe na tojlokaciji i–da se, u slu~aju otpada koji nije nastao na toj lokacijiili u slu~aju da se otpad namjerava upotrijebiti nadrugoj lokaciji, takav otpad ne skladi{ti du`e od 3mjeseca prije po~etka relevantne upotrebe."Relevantna upotreba" ozna~ava razli~ite gra|evinskeradove, uklju~uju}i odlaganje otpada na zemlju u vezi sa–odr`avanjem prostora za rekreaciju ili–izgradnjom, odr`avanjem ili unaprije|enjemobjekata, autocesta, `eljeznice i drugih prometnihinstalacija na tom zemlji{tu, uz konsultacijenadle`nog op}inskog komunalnog inspektora;13)odlaganje otpada koji se sastoji od iskopanog materijala iz bu{otina ili iskopina obavljanih u cilju eksploatacijemineralnih materija, pod uvjetom da se odlaganje vr{i u ilina zemlji{tu gdje je otpadni materijal i iskopan;14)pranje i ~i{}enje otpadnog tekstila u koli~ini do 10 t/danradi njegove ponovne ili dalje uporabe, kao i njegovoskladi{tenje na mjestu gdje }e se prati ili ~istiti. Pranje i~i{}enje ovdje podrazumijeva upotrebu sapuna ideterd`enata, a nikako sredstava za izbjeljivanje ili drugihspecijalnih kemikalija;15)privremeno odlaganje otpada nastalog uslijedpre~i{}avanja korita kontinentalnih voda uzdu` obale,pred njegovo trajno odlaganje na ovla{tene deponije. Odobveze pribavljanja dozvole oslobo|enje i prethodnitretman cije|enjem ili odvodnjavanjem takvog otpada naobali vodotoka ~ije se korito pre~i{}ava ili gdje se otpadnamjerava odlo`iti;16)kladi{tenje vra}enih otpadnih roba od strane proizvo|a~a,uvoznika, distributera ili prodava~a roba u periodu nedu`em od jednog mjeseca, pod uvjetom da:–se takve otpadne robe namjeravaju ponovo koristitiili podvrgnuti operacijama obnavljanja materijala ili–se radi o privremenom skladi{tenju koje prethoditrajnom propisnom odlaganju.17)obnavljanje materijala (daljnja ili ponovna uporaba) izotpada na mjestu procesa koji taj otpad stvara, kao injegovo privremeno i bezbjedno skladi{tenje na istommjestu u periodu ne du`em od 12 mjeseci;18)bilo koja druga svrsishodna (korisna) upotreba otpada,pod uvjetom da:–se otpad upotrebljava bez daljnje obrade i–da takva upotreba otpada ne uklju~uje njegovo trajno odlaganje
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad Prve dvije znamenke ozna~avaju djelatnost iz koje potje~eotpad, druge dvije znamenke ozna~avaju proces u kojem je otpadnastao, i zadnje dvije znamenke ozna~avaju dio procesa iz kojegotpad potje~e.^lan 3. Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*).Opasan otpad je i svaki otpad koji ima jednu ili vi{e sljede}ihkarakteristika:1)plami{te £ 55 oC2)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz I grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 0,1%3)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz II grupe otrova u ukupnojkoncentraciji ≥ 3%4)sadr`i jednu ili vi{e supstanci iz III grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 25%5)sadr`i jednu ili vi{e korozivnih supstanci klasificiranihR35 u ukupnoj koncentraciji ≥ 1% ili R34 u ukupnojkoncentraciji ≥ 5%6)sadr`i jednu ili vi{e nadra`uju}ih supstanci klasificiranihR41 u ukupnoj koncentraciji ≥ 10% ili R36, R37, R38 uukupnoj koncentraciji ≥ 20%7)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1%8)sadr`i jednu od kancerogenih supstanci, kategorije 3. uukupnoj koncentraciji ≥ 1%9)sadr`i jednu supstancu toksi~nu za reprodukciju,kategorija 1. ili 2. klasificiranoj R60 i R61 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1% ili kategorija 3. supstancu klasifi-ciranoj kao R62, R63 u ukupnoj koncentraciji ≥ 5%10)sadr`i jednu mutagenu supstancu, kategorija 1. ili 2.klasificiranoj R46 u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1% ilikategorija 3. supstancu klasificiranoj kao R40 u ukupnojkoncentraciji ≥ 1 %.^lan 4.Za potrebe upravljanja otpadom, proizvo|a~ ili op er a torotpada, kao i sve nadle`ne institucije du`ni su da klasificirajuotpad prema Katalogu otpada koji se nalazi u prilogu ovogpravilnika i ~ini njegov sastavni dio.^lan 5.Ovaj pravilnik stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".KATALOG OTPADAAKTIVNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD01 00 00 Otpad koji nastaje kod istra`ivanja i kopanjaruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i odfizi~kog i hemijskog obra|ivanja ruda;02 00 00 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnjevodenih kultura, {umarstva, lova i ribarstva,pripremanja hrane i prerade;03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~a inamje{taja, celuloze, papira i kartona;04 00 00 Otpad iz ko`arske, krznarske i tekstilneindustrije;05 00 00 Otpad od prerade nafte, pre~i{}avanjaprirodnog gasa i piroliti~ke obrade uglja;06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa;07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa;08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje iprimjene premaza (boje, lakovi i staklastiemajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i{tamparskih boja;09 00 00 Otpad iz fotografske industrije;10 00 00 Otpad iz termi~kih procesa;11 00 00 Otpad koji potje~e od hemijske povr{inskeobrade i za{tite metala; hidrometalurgijaobojenih metala;12 00 00 Otpad od oblikovanja i povr{inskefizi~ko-hemijske obrade metala i plastike;13 00 00 Otpadna te~na goriva i ulja (osim jestivog ulja,05 i 12);14 00 00 Otpad od organskih materija koje se koristekao rastvara~i (osim 07 00 00 i 08 00 00);15 00 00 Ambala`a; apsorbensi, materijali za upijanje,filterski materijali i za{titna odje}a koja nijespecificirana na drugi na~in;16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu;17 00 00 Gra|evinski otpad i otpad od ru{enja objekata(uklju~uju}i otpad od izgradnje cesta);18 00 00 Otpad koji nastaje kod za{tite zdravlja ljudi i`ivotinja i/ili srodnih istra`ivanja (isklju~uju}iotpad iz doma}instava i restorana koji nepotje~e iz neposredne zdravstvene za{tite);19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom,postrojenja za pre~i{}avanje gradskih otpadnihvoda i pripremu vode za pi}e i industrijskuupotrebu;20 00 00 Komunalni otpad i sli~ni otpad iz industrijskihi zanatskih pogona, uklju~uju}i odvojenoprikupljene frakcije.NAZIV OTPADA01OTPAD KOJI NASTAJE KODISTRA@IVANJA I KOPANJA RUDA, ODISKOPAVANJA I DROBLJENJAKAMENJA I FIZI^KOG I HEMIJSKOG OBRA\IVANJA RUDA01 01otpad od iskopavanja ruda01 01 01otpad od iskopavanja `eljezonosnih ruda01 01 02otpad od iskopavanja ne`eljezonosnih ruda01 03otpad od fizi~ke i hemijske prerade`eljezonosnih ruda01 03 04*kiseli talozi od prerade sulfidne rude01 03 05*ostali talozi koji sadr`e opasne materije01 03 06talozi koji nisu navedeni pod 01 03 04 i 01 03 0501 03 07*druge vrste otpada koji sadr`i opasne materije i koji je nastao od fizi~ke i hemijske obrade`eljezonosnih ruda01 03 08pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 03 0701 03 09crveno blato iz proizvodnje aluminijuma kojenije otpad naveden pod 01 03 0701 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 04otpad od fizi~ke i hemijske preradene`eljezonosnih ruda01 04 07*otpad koji sadr`i opasne materije, a koji jenastao od fizi~ke i hemijske obradene`eljezonosnih ruda01 04 08otpadni {ljunak i {ljaka koji nije naveden pod01 04 0701 04 09otpadni pijesak i otpadne vrste gline01 04 10pra{inasti i pra{kasti otpad koji nije navedenpod 01 04 0701 04 11otpad od prerade kalijum karbonata i natrijumhlorida koji nije naveden pod 01 04 0701 04 12talozi i drugi otpad od pranja i ~i{}enja rudakoji nisu navedeni pod 01 04 07 i 01 04 1101 04 13otpad od rezanja i piljenja kamena koji nijenaveden pod 01 04 0701 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in01 05ispla~ni muljevi i ostali otpad od bu{enja01 05 04ispla~ni muljevi koji sadr`e slatku vodu i otpad01 05 05*ispla~ni muljevi koji sadr`e ulje i otpad01 05 06*ispla~ni muljevi koji sadr`e opasne materije01 05 07ispla~ni muljevi koji sadr`e barit i otpad kojinije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 08ispla~ni muljevi koji sadr`e hloride i otpad koji nije naveden pod 01 05 05 i 01 05 0601 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02OTPAD IZ POLJOPRIVREDE,VRTLARSTVA, PROIZVODNJEVODENIHKULTURA, [UMARSTVA, LOVA IRIBARSTVA, PRIPREMANJAHRANE I PRERADEBroj 9 – Stranica 410SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 02 01otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva,proizvodnje vodenih kultura, {umarstva,lova i ribarstva02 01 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 01 02otpadna `ivotinjska tkiva02 01 03otpadna biljna tkiva02 01 04otpadna plastika (isklju~uju}i ambala`u)02 01 06`ivotinjske fekalije, urin i gnoj (uklju~uju}ipokvarenu slamu), efiluenti, koji se posebnosakupljaju i obra|uju izvan kruga njihovognastanka02 01 07otpad od iskori{tavanja {uma02 01 08* otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji sadr`i opasne materije02 01 09otpad od hemikalija koje se koriste upoljoprivredi a koji nije naveden pod 02 01 0802 01 10otpadni metal02 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 02otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe idrugih namirnica `ivotinjskog porijekla02 02 01talozi od ispiranja i ~i{}enja02 02 02otpadno `ivotinjsko tkivo02 02 03materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 02 04muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 03otpad od pripremanja i prerade vo}a,povr}a, `itarica, jestivih ulja, kakaa, kafe,~aja i duhana; konzerviranja; proizvodnjekvasca i ekstrakata kvasca, pripreme ifermentacije melase02 03 01talozi od ispiranja, ~i{}enja, guljenja,centrifugiranja i separacije02 03 02otpad od sredstava za konzerviranje02 03 03otpad od ekstrakcije otapalom02 03 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 03 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 04otpad od proizvodnje {e}era02 04 01blato od ~i{}enja i ispiranja repe02 04 02kalcij karbonat izvan specifikacije02 04 03muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 05otpad iz mljekarske industrije02 05 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 05 02muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka02 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in02 06otpad iz pekarske i slasti~arske industrije02 06 01materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 06 02otpad od sredstava za konzerviranje02 06 03otpad od obrade efluenata na mjestu njihovognastanka02 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 02 07otpad od proizvodnje alkoholnih ibezalkoholnih pi}a (isklju~uju}i kafu, ~aj ikakao)02 07 01otpad od ispiranja, ~i{}enja i mehani~ke obrade sirovina02 07 02otpad od destilacije alkohola02 07 03otpad od hemijske obrade02 07 04materijali neprikladni za potro{nju ili preradu02 07 05muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovog nastanka02 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03OTPAD OD PRERADE DRVETA IPROIZVODNJE PLO^A I NAMJE[TAJA,CELULOZE, PAPIRA I KARTONA03 01otpad od prerade drveta i proizvodnje plo~ai namje{taja03 01 01otpadna kora i pluto03 01 04*piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji sadr`e opasnematerije03 01 05piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva,drvo, iverice i furnir koji ne sadr`e opasnematerije03 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 02otpad od za{tite drveta03 02 01*nehalogenirana organska sredstva za za{titudrveta03 02 02*organo-hlorna sredstva za za{titu drveta03 02 03*organo-metalna sredstva za za{titu drveta03 02 04*anorganska sredstva za za{titu drveta03 02 05*ostala sredstva za za{titu drva koja sadr`eopasne materije03 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in03 03otpad od proizvodnje celuloze, papira ikartona i obrade03 03 01otpadna kora i otpaci drveta03 03 02muljevi od obrade sulfitnih lugova (od povratakomponenti iz teku}ine za kuhanje)03 03 05muljevi od obezbojenja kod recikliranja papira03 03 07mehani~ki izdvojeni {kart od obrade celulozeotpadnog papira i kartona03 03 08otpad od sortiranja papira i kartona za recikla`u03 03 09otpadno kre~no blato03 03 10muljevi od vlaknastih otpadaka, vlakana, {karta i premaznih otpadaka03 03 11muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 03 03 1003 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04OTPAD IZ KO@ARSKE, KRZNARSKE ITEKSTILNE INDUSTRIJE04 01otpad iz ko`arske i krznarske industrije04 01 01otpad od uklanjanja potko`nog tkiva irazlaganja kre~om04 01 02otpad od kre~enja sirove ko`e04 01 03*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i otapala bezteku}e faze04 01 04teku}ine od {tavljenja koje sadr`e hrom04 01 05teku}ine od {tavljenja koje ne sadr`e hrom04 01 06muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji sadr`e hrom04 01 07muljevi, posebno od obrade efluenata namjestu nastanka, koji ne sadr`e hrom04 01 08otpadna {tavljena ko`a (plava platna,strugotine, otpaci, prah za poliranje) koja sadr`i hrom04 01 09otpad od obrade i zavr{ne obrade04 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in04 02otpad iz tekstilne industrije04 02 09otpad od mje{ovitih (kompozitnih) materijala(impregnirani tekstil, elas to mer, plastomer)04 02 10organske materije iz prirodnih proizvoda (npr.mast, vosak)04 02 14*otpad od zavr{ne obrade koji sadr`i organskaotapala04 02 15otpad od zavr{ne obrade koji nije naveden pod04 02 1404 02 16*sredstva za bojenje i pigmenti koji sadr`eopasne materije04 02 17sredstva za bojenje i pigmenti koji nisunavedeni pod 04 02 1604 02 19*muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji sadr`e opasne materije04 02 20muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka koji nisu navedeni pod 04 02 1904 02 21otpad od neprera|enih tekstilnih vlakana04 02 22otpad od prera|enih tekstilnih vlakana04 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05OTPAD OD PRERADE NAFTE,PRE^I[]AVANJA ZEMNOG GASA IPIROLITI^KE OBRADE UGLJA05 01otpad od prerade nafteSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 411 05 01 02*muljevi od odsoljavanja05 01 03*muljevi iz spremnika05 01 04*kiseli muljevi iz alkilacije05 01 05*razlivena nafta05 01 06*masni muljevi od odr`avanja ure|aja i opreme05 01 07*kiseli katrani05 01 08*ostali katrani05 01 09*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije05 01 10muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 05 01 0905 01 11*otpad od uporabe baza u procesu pre~i{}avanjanafte05 01 12*ulja koja sadr`e kiseline05 01 13muljevi od pripremne vode za kotlove05 01 14otpad od kolona za hla|enje05 01 15*istro{ena glina za filtraciju05 01 16otpad koji sadr`i sumpor iz procesaodsumporavanja nafte05 01 17bi tu men05 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 06otpad od piroliti~ke obrade uglja05 06 01*kiseli katrani05 06 03*ostali katrani05 06 04otpad iz kolona za hla|enje05 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in05 07otpad od pre~i{}avanja i prenosa zemnoggasa05 07 01*otpad koji sadr`i `ivu05 07 02otpad koji sadr`i sumpor05 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06OTPAD IZ ANORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA06 01otpad iz proizvodnje, formulacije, dobave iupotrebe (PFDU) kiselina06 01 01*sumporna i sumporasta (sulfatna i sulfitna)kiselina06 01 02*hloridna kiselina (hlorovodoni~na kiselina)06 01 03*fluoridna kiselina (fluorovodoni~na kiselina)06 01 04*fosfatna kiselina i fosforasta kiselina06 01 05*azotna i azotasta (nitratna i nitritna) kiselina06 01 06*ostale kiseline06 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 02otpad iz PFDU baza06 02 01*kalcijum hidroksid06 02 03*amonijum hidroksid06 02 04*natrijum i kalijum hidroksid06 02 05*ostale baze06 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 03otpad iz PFDU soli i njihovih rastvora imetalnih oksida06 03 11*soli i rastvori koje sadr`e cijanide06 03 13*soli i rastvori koje sadr`e te{ke metale06 03 14soli i rastvori koje nisu navedene u 06 03 11 i06 03 1306 03 15*metalni oksidi koji sadr`e te{ke metale06 03 16metalni oksidi koji nisu navedeni u 06 03 1506 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 04otpad koji sadr`i metale i koji nije navedenu 06 0306 04 03*otpad koji sadr`i arsen06 04 04*otpad koji sadr`i `ivu06 04 05*otpad koji sadr`i ostale te{ke metale06 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 05muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu06 05 02*muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji sadr`e opasne materije06 05 03muljevi od obrade otpadnih voda u pogonu koji nisu navedeni u 06 05 0206 06otpad od PFDU sumpornih hemikalija, odhemijskih procesa sa sumporom i procesaodsumporavanja06 06 02*otpad koji sadr`i opasne sul fide06 06 03otpad koji sadr`i sul fide i koji nije naveden u06 06 0206 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 07otpad od PFDU halogena i halogenihhemijskih procesa06 07 01*otpad od elektrolize koji sadr`i azbest06 07 02*aktivni ugljen iz proizvodnje hlora06 07 03*mulj barijum sulfata koji sadr`i `ivu06 07 04*otopine i kiseline, kao npr. kontaktna kiselina06 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 08otpad od PFDU silicijuma i silicijumovihspojeva06 08 02*otpad koji sadr`i opasne silkone06 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 09otpad od PFDU fosfornih hemikalija ifosfornih hemijskih procesa06 09 02{ljaka koja sadr`i fosfor06 09 03*otpad iz hemijskih procesa kalcijuma kojisadr`i opasne materije ili je kontaminiranopasnim materijama06 09 04otpad iz hemijskih procesa kalcijuma koji nijenaveden u 06 09 0306 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 10otpad od PFDU azotnih hemikalija, azotnihhemijskih procesa proizvodnje gnojiva06 10 02*otpad koji sadr`i opasne materije06 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in 06 11otpad iz proizvodnje anorganskih pigmenata i sredstava za bojenje06 11 01otpad iz hemijskih procesa kalcijuma izproizvodnje titanijum dioksida06 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in06 13otpad od ostalih procesa anorganske hernijekoji nisu specificirani na drugi na~in06 13 01*anorganski proizvodi za za{titu bilja, sredstvaza za{titu drveta i drugi biocidi06 13 02*istro{eni aktivni ugljen (osim 06 07 02)06 13 03ugljena ~a|06 13 04*otpad iz prerade azbesta06 13 05*~a|06 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07OTPAD IZ ORGANSKIH HEMIJSKIHPROCESA07 01otpad iz proizvodnje, formulacija, prodaje iupotrebe (PFPU) baznih organskihhemikalija07 01 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 01 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 01 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 01 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 01 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 01 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 01 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 01 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 01 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni 07 01 1107 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 02otpad od PFPP proizvodnje, formulacija,prodaje i primjene plastike, sinteti~ke gumei sinteti~kih vlakana07 02 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 02 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 02 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 02 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 02 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 02 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensiBroj 9 – Stranica 412SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 07 02 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 02 11*muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadr`e opasne materije07 02 12muljevi od obrade efluenata na mjestu nastanka koji nisu navedeni pod 07 01 1107 02 13otpadna plastika07 02 14*otpad iz aditiva koji sadr`e opasne materije07 02 15otpad iz aditiva koji nije naveden pod 07 02 1407 02 16*otpad koji sadr`i opasne silikone07 02 17otpad koji sadr`i silikone a koji nije navedenpod 07 02 1607 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene organskih boja i pigmenata(isklju~uju}i 06 11)07 03 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 03 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 03 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 03 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 03 08*ostali talozi i ostaci reakcija i destilacija07 03 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 03 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 03 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 03 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 04otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene proizvoda za za{titu biljaka (osim02 01 08 i 02 01 09, agensa za za{titu drveta(osim 03 02) i drugih biocida07 04 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 04 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 04 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 04 07*halogenirani ostaci reakcija i destilacija07 04 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 04 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi07 04 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 04 11* muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 04 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 04 1107 04 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije 07 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 05otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika07 05 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 05 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi07 05 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 05 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 05 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija 07 05 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 05 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 05 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 05 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 05 1107 05 13*~vrsti otpad koji sadr`i opasne materije07 05 14~vrsti otpad koji nije naveden pod 07 05 1307 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 06otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene masti, ulja, sapuna, deterd`enata,sredstava za dezinfekciju i kozmeti~kihsredstava07 06 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 06 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 06 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 06 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 06 08*ostali talo`i i ostaci od reakcija i destilacija 07 06 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 06 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 06 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije 07 06 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 1107 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in07 07otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene specijalnih/finih hemikalija ihemijskih proizvoda koji nisu specificiranina drugi na~in 07 07 01*vodene teku}ine za ispiranje i mati~ni lugovi07 07 03*organski halogenirani rastvara~i, teku}ine zaispiranje i mati~ni lugovi 07 07 04*ostali organski rastvara~i, teku}ine za ispiranjei mati~ni lugovi07 07 07*halogenirani ostaci od reakcija i destilacija07 07 08*ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija07 07 09*halogenirani filterski kola~i, istro{eniapsorbensi 07 07 10*ostali filterski kola~i, istro{eni apsorbensi07 07 11*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji sadr`e opasne materije07 07 12muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 07 1107 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08OTPAD OD PROIZVODNJE,FORMULACIJE, PRODAJE I PRIMJENEPREMAZA (BOJE, LAKOVI ISTAKLASTI EMAJLI), LJEPILA,SREDSTAVA ZA ZAPTIVANJE I[TAMPARSKIH BOJA08 01otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje,primjene i uklanjanja boja i lakova08 01 11*otpadne boje i lakovi koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 12otpadne boje i lakovi koji nisu navedeni pod 08 01 1108 01 13*muljevi od boja ili lakova koji sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije08 01 14muljevi od boja ili lakova koji nisu navedenipod 08 01 1308 01 15*vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 01 16vodeni muljevi koji sadr`e boje ili lakove kojinisu navedeni pod 08 01 1508 01 17*otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadr`eorganske rastvara~e ili druge opasne materije08 01 18otpad od uklanjanja boja ili lakova koji nijenaveden pod 08 01 1708 01 19*vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakovekoji sadr`e organske rastvara~e ili drugeopasne materije08 01 20vodene suspenzije koje sadr`e boje ili lakove akoje nisu navedene pod 08 01 1908 01 21*otpad od sredstava za uklanjanje/razrje|iva~aboja ili lakova08 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 02otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene ostalih prevlaka (uklju~uju}ikerami~ke materijale)Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 413 08 02 01otpadni prahovi za prevlake08 02 02vodeni muljevi koji sadr`e kerami~kematerijale08 02 03vodene suspenzije koje sadr`e kerami~kematerijale08 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 03otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene tiskarskih boja08 03 07vodeni muljevi koji sadr`e tintu08 03 08vodeni teku}i otpad koji sadr`i tintu08 03 12*otpad od tinte koji sadr`i opasne materije08 03 13otpad od tinte koji nije naveden pod 08 03 1208 03 14*muljevi od tinte koji sadr`e opasne materije08 03 15muljevi od tinte koji nisu navedeni pod 08 03 1408 03 16*otpad od rastvora za graviranje08 03 17*otpadni {tamparski toner koji sadr`i opasnematerije08 03 18otpadni {tamparski toner koji nije naveden pod08 03 1708 03 19*disperzivno ulje08 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 04otpad iz proizvodnje, formulacije, prodaje iprimjene ljepila i sredstava za zaptivanje(uklju~uju}i vodonepropusne proizvode)08 04 09*otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojasadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 10otpadna ljepila i sredstva za zaptivanje kojanisu navedena pod 08 04 0908 04 11*muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojisadr`e organske rastvara~e ili druge opasnematerije08 04 12muljevi od ljepila i sredstava za zaptivanje kojinisu navedeni pod 08 04 1108 04 13*vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje koja sadr`e organske rastvara~eili druge opasne materije08 04 14vodeni muljevi koji sadr`e ljepila ili sredstvaza zaptivanje a koji nisu navedeni pod 08 04 1308 04 15*vodeni teku}i otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja sadr`e organskerastvara~e ili druge opasne materije 08 04 16te~ni vodenasti otpad koji sadr`i ljepila ilisredstva za zaptivanje koja nisu navedena pod08 04 1508 04 17*kolofonijumsko ulje 08 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in08 05otpad koji nije specificiran na drugi na~inpod 0808 05 01*otpad od izocijanata09OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE09 01otpad iz fotografske industrije09 01 01*razvija~i i aktivatori na vodenoj osnovi09 01 02*razvija~i za off set plo~e na vodenoj osnovi09 01 03*razvija~i na bazi rastvara~a09 01 04*rastvori fiksira09 01 05*rastvori za izbjeljivanje i rastvori zaizbjeljivanje i fiksiranje09 01 06*otpad koji sadr`i srebro, a potje~e od obradefotografskog otpada na mjestu nastanka09 01 07fotografski film i papir koji sadr`i srebro ilispojeve srebra09 01 08fotografski film i papir bez srebra ili spojeva od srebra09 01 10kamere za jednokratnu upotrebu bez baterija09 01 11*kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamanavedenim pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 0309 01 12kamere za jednokratnu upotrebu s baterijamakoje nisu navedene pod 09 01 1109 01 13*vodeni teku}i otpad od regeneracije srebra namjestu nastanka fotografskog otpada koji nijenaveden pod 09 01 0609 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10OTPAD IZ TERMI^KIH PROCESA10 01otpad iz termoelektrana i ostalih ure|aja zaspaljivanje (osim 19)10 01 01{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova (osim pra{ine iz kotlova navedene pod10 01 04)10 01 02lete}i pepeo od izgaranja uglja10 01 03lete}i pepeo od izgaranja treseta i neobra|enogdrveta10 01 04*lete}i pepeo od izgaranja ulja i pra{ina izkotlova10 01 05~vrsti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma kododsumporavanja dimnih gasova10 01 07muljeviti reakcijski ostaci na bazi kalcijuma izpostupka odsumporavanja dimnih gasova10 01 09*sumporna (sulfatna) kiselina10 01 13*lete}i pepeo od emulgiranih ugljovodonika koji se koriste kao gorivo10 01 14*{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koje sadr`e opasnematerije10 01 15{ljaka sa re{etki lo`i{ta, {ljaka i pra{ina izkotlova od suspaljivanja koji nisu navedeni pod 10 01 1410 01 16*lete}i pepeo od spaljivanja koji sadr`i opasnematerije10 01 17lete}i pepeo od spaljivanja koji nije navedenpod 10 01 1610 01 18*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasnematerije10 01 19otpad od ~i{}enja gasa koji nije naveden pod10 01 05, 10 01 07 i 10 01 1810 01 20*muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji sadr`e opasne materije10 01 21muljevi od pro~i{}avanja efluenata na mjestunjihovog nastanka koji nisu navedeni pod 10 01 2010 01 22*vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji sadr`eopasne materije10 01 23vodeni muljevi od ~i{}enja kotla koji nisunavedeni pod 10 01 2210 01 24pijesak iz fluidiziranog sloja10 01 25otpad od skladi{tenja goriva i pripremeelektrana koje rade na ugljen10 01 26otpad od pre~i{}avanja rashladne vode10 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 02otpad iz industrije `eljeza i ~elika10 02 01otpad od obrade {ljake10 02 02neobra|ena {ljaka10 02 07*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 02 08~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 02 0710 02 10ogorina/-e10 02 11*otpad od pro~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 12otpad od pro~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 1110 02 13* muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji sadr`e opasne materije10 02 14 muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja/obradegasa koji nisu navedeni pod 10 02 1310 02 15 ostali muljevi i filterski kola~i10 02 99 otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 03 otpad iz metalurgije aluminija10 03 02 istro{ene an ode10 03 04* {ljaka iz primarne proizvodnje10 03 05 otpad od aluminijuma10 03 08* {ljake iz sekundarne proizvodnje koje sadr`esoli10 03 09* crne strugotine iz sekundarne proizvodnje10 03 15* {ljaka koja je zapaljiva ili koja u dodiru svodom ispu{ta zapaljive gasove u opasnimkoli~inamaBroj 9 – Stranica 414SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 10 03 16{ljaka koja nije navedena pod 10 03 1510 03 17* otpad od proizvodnje anoda koji sadr`i otpad10 03 18otpad od proizvodnje anoda koji sadr`iugljenik i koji nije naveden pod 10 03 1710 03 19*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 03 20pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena po10 03 1910 03 21*ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja sadr`i opasne materije10 03 22ostale ~estice i pra{ina (uklju~uju}i pra{inu izkugli~nog mlina) koja nije navedena pod 10 03 2110 03 23*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 03 24~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 03 2310 02 25*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojisadr`e opasne materije10 02 26muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa kojinisu navedeni pod 10 02 2510 02 27*otpad od pre~i{}avanja otpadne vode kojisadr`i ulje10 02 28otpad od pre~i{}avanja otpadne vode koji nijenaveden pod 10 02 2710 03 29*otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i sol i crnihstrugotina a koji sadr`i opasne materije10 03 30otpad od ~i{}enja {ljake koja sadr`i soli i crnihstrugotina a koji nije naveden pod 10 03 2910 03 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 04otpad iz metalurgije olova10 04 01*troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 04 02*strugotine i ne~ista pjena iz primarne isekundarne proizvodnje10 04 03*kalcijum arsenat10 04 04*pra{ina iz dimnih gasova10 04 05*ostale ~estice i pra{ina10 04 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 04 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 04 0910 04 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 05otpad iz metalurgije cinka10 05 01troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 05 03* pra{ina iz dimnih gasova10 05 04ostale ~estice i pra{ina10 05 05*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 05 06*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 04 08*otpad od pre~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 04 09otpad od pre~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 05 0810 05 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 05 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 05 1010 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 06otpad iz metalurgije bakra10 0601troska iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 02troska i otpadna pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje10 06 03*pra{ina iz dimnih gasova10 06 04ostale ~estice i pra{ina10 06 06*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 06 07*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 06 09*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 06 10otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 06 0910 06 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 07otpad iz metalurgije srebra, zlata i platine10 07 01troska iz primame i sekundarne proizvodnje10 07 02troska i otpadna pjena iz pri marne i sekundarne proizvodnje10 07 03~vrsti otpad od ~i{}enja gasa10 07 04ostale ~estice i pra{ina10 07 05muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 07 07*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 07 08otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 07 0710 07 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 08otpad iz metalurgije ostalih obojenih metala10 08 04~estice i pra{ina10 08 08*troska iz pri marne i sekundarne proizvodnjekoja sadr`i soli10 08 09ostala troska10 08 10*{ljaka i ne~ista pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispu{taju zapaljive gasove uopasnim koli~inama10 08 11{ljaka i ne~ista pjena koje nisu navedene pod10 08 1010 08 12*otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i katran10 08 13otpad iz proizvodnje anoda koji sadr`i ugljeniki koji nije naveden pod 10 08 1210 08 14istro{ene an ode10 08 15*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 08 16pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 08 1510 08 17*muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji sadr`e opasne materije10 08 18muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja dimnoggasa koji nisu navedeni pod 10 08 1710 08 19*otpad od pro~i{}avanja rashladne vode kojisadr`i ulje10 08 20otpad od pro~i{}avanja rashladne vode koji nije naveden pod 10 08 1910 08 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 09otpad od lijevanja `eljeza i ~elika10 09 03troska iz visoke pe}i10 09 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0510 09 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 09 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 09 0710 09 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerije10 09 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 09 0910 09 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 09 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 09 1110 09 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 09 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 09 1310 09 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 09 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 09 1510 09 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 10otpad od lijevanja obojenih metala 10 10 03{ljaka iz visoke pe}i10 10 05*nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 06nekori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0510 10 07*kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji sadr`eopasne materije10 10 08kori{teni ljeva~ki pijesak i kalupi koji nisunavedeni pod 10 10 0710 10 09*pra{ina iz dimnog gasa koja sadr`i opasnematerijeSrijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 415 10 10 10pra{ina iz dimnog gasa koja nije navedena pod10 10 0910 10 11*ostale ~estice koje sadr`e opasne materije10 10 12ostale ~estice koje nisu navedene pod 10 10 1110 10 13*otpadna veziva koja sadr`e opasne materije10 10 14otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 10 1310 10 15*otpad od agensa za indikaciju pukotina kojisadr`i opasne materije10 10 16otpad od agensa za indikaciju pukotina kojinije naveden pod 10 10 1510 10 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 11otpad od proizvodnje stakla i proizvoda odstakla10 11 03otpadni vlaknasti materijali na bazi stakla10 11 05~estice i pra{ina10 11 09*otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojisadr`i opasne materije10 11 10otpad od pripreme mje{avine prije taljenja kojinije naveden pod 10 11 0910 11 11*otpad od stakla u malim ~esticama i stakleniprah koji sadr`i te{ke metale (naprimjer odkatodnih cijevi)10 11 12otpad od stakla koji nije naveden pod 10 11 1110 11 13*mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja staklakoji/-a sadr`i opasne materije10 11 14mulj/{ljaka od poliranja i mljevenja stakla kojinije naveden pod 10 11 1310 11 15*~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojisadr`i opasne materije10 11 16~vrsti otpad od pre~i{}avanja dimnog gasa kojinije naveden pod 10 11 1510 11 17*muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji sadr`i opasne materije10 11 18muljevi i filterski kola~i od pre~i{}avanjadimnog gasa koji nije naveden pod 10 11 1710 11 19*~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji sadr`i opasnematerije10 11 20~vrsti otpad od pre~i{}avanja efluenata namjestu njihova nastanka koji nije naveden pod10 11 1910 11 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 12otpad od proizvodnje kerami~ke robe, cigle,plo~ica i gra|evinskog materijala10 12 01otpad od pripreme mje{avina prije pe~enja10 12 03~estice i pra{ina10 12 05muljevi i filterski kola~i od obrade gasa10 12 06iskori{teni kalupi10 12 08otpad od keramike, cigli, crijepa igra|evinskog materijala (nakon termi~keobrade)10 12 09*~vrsti otpad od obrade gasa koji sadr`i opasnematerije10 12 10~vrsti otpad od obrade gasa koji nije navedenpod 10 12 0910 12 11*otpad od glaziranja koji sadr`i te{ke metale10 12 12otpad od glaziranja koji nije naveden pod 10 12 1110 12 13mulj od obrade efluenata na mjestu njihovanastanka10 12 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 13otpad od proizvodnje cementa, vapna i gipsa te predmeti i proizvodi napravljeni od njih10 13 01odba~ene mje{avine prije pe~enja10 13 04otpad od kalciniranja i hidratizacije kre~a10 13 06~estice i pra{ina (osim pod 10 13 12 i 10 13 13)10 13 07muljevi i filterski kola~i od ~i{}enja gasa10 13 09*otpad od proizvodnje azbest-cementa kojisadr`i azbest10 13 10otpad od proizvodnje azbest-cementa koji nijenaveden pod 10 13 0910 13 11otpad od proizvodnje drugih vezivih materijalana bazi cementa koji nije naveden pod 10 13 09 i 10 13 1010 13 12*~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i opasne materije10 13 13~vrsti otpad od ~i{}enja gasa koji nije navedenpod 10 13 1210 13 14otpad i {ljaka od betona10 13 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in10 14otpad iz krematorijuma10 14 01*otpad od ~i{}enja gasa koji sadr`i `ivu11OTPAD KOJI POTJE^E OD HEMIJSKEPOVR[INSKE OBRADE I ZA[TITEMETALA; HIDROMETALURGIJAOBOJENIH METALA11 01otpad od hemijske povr{inske obrade metala i za{tite metala i drugih materijala (npr.galvanski procesi, procesi pocin~avanja,nagrizanja, fosfatiranja, al kali~nogodma{}ivanja/lu`enja, anodizacija)11 01 05*kiseline za nagrizanje11 01 06*kiseline koje nisu specificirane na drugi na~in11 01 07*baze za nagrizanje11 01 08*muljevi od fosfatiranja11 01 09*muljevi i filterski kola~i koji sadr`e opasnematerije11 01 10muljevi i filterski kola~i koji nisu navedeni pod 11 01 0911 01 11*vodene teku}ine za ispiranje koje sadr`eopasne materije11 01 12vodene teku}ine za ispiranje koje nisunavedene pod 11 01 1111 01 13*otpad od odma{}ivanja koji sadr`i opasnematerije11 01 14otpad od odma{}ianja koji nije naveden pod 11 01 1311 01 15*eluati i muljevi iz membranskih iliionoizmjenjiva~kih sistema koji sadr`e opasnematerije11 01 16*zasi}ene ili potro{ene ionoizmjenjiva~ke smole11 01 98*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 02otpad i muljevi od hidrometalurgijeobojenih metala11 02 02*muljevi od hidrometalurgije cinka (uklju~uju}ijarosit i getit)11 02 03otpad od proizvodnje anoda za elektroliti~keprocese u vodenom mediju11 02 05*otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji sadr`i opasne materije11 02 06otpad od hidrometalur{kih procesa s bakromkoji nije naveden pod 11 02 0511 02 07*ostali otpad koji sadr`i opasne materije11 02 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in11 03muljevi i ~vrstine od procesa otvrdnjavanja(temperiranja)11 03 01*otpad koji sadr`i cijanide11 03 02*ostali otpad11 05otpad od procesa tople galvanizacije11 05 01tvrdi cink11 05 02cinkova pra{ina11 05 03*~vrsti otpad od obrade gasa11 05 04*potro{eni razrje|iva~11 05 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12OTPAD OD MEHANI^KOGOBLIKOVANJA I FIZI^KE IMEHANI^KE POVR[INSKE OBRADEMETALA I PLASTIKE12 01otpad od oblikovanjai fizi~ke i mehani~keobrade metala i plastike12 01 01strugotine i opiljci koji sadr`e `eljezo12 01 02pra{ina i ~estice koje sadr`e `eljezo12 01 03strugotine i opiljci obojenih metalaBroj 9 – Stranica 416SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.2.2005. 12 01 04pra{ina i ~estice obojenih metala12 01 05strugotine od (blanjanja i tokarenja) plastike12 01 06*ulja za obradu na bazi minerala koja sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 07*ulja za obradu na bazi minerala koja ne sadr`ehalogene (osim emulzija i otopina)12 01 08*emulzije i rastvori za obradu koje sadr`ehalogene12 01 09*emulzije i rastvori za obradu koje ne sadr`ehalogene12 01 10*sintetska ulja za obradu12 01 12*istro{eni voskovi i masti12 01 13otpad od zavarivanja12 01 14*muljevi od obrade koji sadr`e opasne materije12 01 15muljevi od obrade koji nisu navedeni pod 12 01 1412 01 16*otpad od pjeskarenja koji sadr`i opasnematerije12 01 17otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 1612 01 18*metalni mulj (mulj od bru{enja, honiranja ipoliranja) koji sadr`i ulje12 01 19*biorazgradivo ulje za obradu12 01 20*istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojisadr`e opasne materije12 01 21istro{ene jedinice i materijali za bru{enje kojinisu navedeni pod 12 01 2012 01 99otpad koji nije specificiran na drugi na~in12 03otpad od procesa odma{}ivanja vodom iparom (osim 11)12 03 01*vodene teku}ine za ispiranje12 0302*otpad od odma{}ivanja parom13OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKU]IHGORIVA (osim jestivih ulja i ulja izpoglavlja 05,12 i 19)13 01otpadna hidrauli~na ulja13 01 01*hidrauli~na ulja koja sadr`e PCB-e13 01 04*hlor i hlorirane emulzije13 01 05*nehlorirane emulzije13 01 09*hlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 10*nehlorirana hidrauli~na ulja na bazi mineralnihulja13 01 11*sintetska hidrauli~na ulja13 01 12*biorazgradiva hidrauli~na ulja13 01 13*ostala hidrauli~na ulja13 02otpadna ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 04*hlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi mineralnih ulja13 02 05*nehlorirana ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje na bazi minerala13 02 06*sintetska ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 02 07*biorazgradiva ulja za motore, pogonske ure|aje i podmazivanje13 02 08*ostala ulja za motore, pogonske ure|aje ipodmazivanje13 03otpadna izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 01*izolaciona ulja ili ulja za prenos toplote kojasadr`e PCB-e13 03 06*hlorirana izolaciona ulja i ulja za prenos toplote na bazi mineralnih ulja13 03 07*nehlorirana izolaciona ulja i ulja za prenostoplote na bazi mineralnih ulja13 03 08*sintetska izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 03 09*biorazgradiva izolaciona ulja i ulja za prenostoplote13 03 10*ostala izolaciona ulja i ulja za prenos toplote13 04ulja sa dna plovila13 04 01*ulja sa dna plovila iz rije~ne plovidbe13 04 02*ulja sa dna plovila iz kanala u pristani{tima13 04 03*ulja sa dna plovila od ostalih navigacija13 05sadr`aj iz odvaja~a ulje/voda13 05 01*~vrste materije iz pje{~anih komora i odvaja~aulje/voda13 05 02*muljevi iz odvaja~a ulje/voda13 05 03*muljevi iz ulaznog okna13 05 06*ulje iz odvaja~a ulje/voda13 05 07*uljana voda iz odvaja~a ulje/voda13 05 08*mje{avine otpada iz pje{~anih komora iodvaja~a ulje/voda13 07otpad od teku}ih goriva13 07 01*mazut i die sel13 07 02*benzin13 07 03*ostala goriva (uklju~uju}i mje{avine)13 08zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi na~in13 08 01*muljevi ili emulzije iz odsoljiva~a13 08 02*ostale emulzije13 08 99*otpad koji nije na drugi na~in specificiran14OTPAD OD ORGANSKIH RASTVARA^A, RASHLADNIH MATERIJA IREAKTIVNIH GORIVA (osim 07 i 08)14 06 01*hloro-fluorougljovodonici, HCFC, HFC14 06 02*ostali halogenirani rastvara~i i mje{avinerastvara~a14 06 03*ostali rastvara~i i mje{avine rastvara~a14 01 04*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i halogenirane rastvara~e14 01 05*muljevi ili ~vrsti otpad koji sadr`i ostalerastvara~e15OTPADNA AMBALA@A; APSORBENSI,MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKIMATERIJALI I ZA[TITNA ODJE]AKOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGINA^IN15 01ambala`a (uklju~uju}i odvojeno skupljanikomunalni ambala`ni otpad)15 01 01ambala`a od papira i kartona15 01 02ambala`a od plastike15 01 03ambala`a od drveta15 01 04ambala`a od metala15 01 05vi{eslojna (kompozitna) ambala`a15 01 06mije{ana ambala`a15 01 07staklena ambala`a15 01 09tekstilna ambala`a15 01 10*ambala`a koja sadr`i ostatke opasnih materijaili je one~i{}ena opasnim materijama15 01 11*metalna ambala`a koja sadr`i opasne ~vrsteporozne matrice (npr. azbest), uklju~uju}iprazne sprej-doze15 02apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a15 02 02*apsorbensi, filterski materijali (uklju~uju}ifiltere za ulje koji nisu na drugi na~inspecificirani), materijali za upijanje i za{titnaodje}a one~i{}ena opasnim materijema15 02 03apsorbensi, filterski materijali, materijali zaupijanje i za{titna odje}a koja nije navedenapod 15 02 0216OTPAD KOJI NIJE DRUGDJESPECIFICIRAN U KATALOGU16 01stara vozila iz razli~itih na~ina prevoza(uklju~uju}i necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila iodr`avanja vozila (osim 13,14,16 06 i 16 08)16 01 03stare gume16 01 04*napu{tena vozila16 01 06stara vozila koja ne sadr`e ni te~nosti ni drugeopasne komponente16 01 07*filteri za ulje16 01 08*komponente koje sadr`e `ivu16 01 09*komponente koje sadr`e PCB-e16 01 10*eksplozivne komponente (npr. zra~ni jastuci)16 01 11*ko~ione obloge koje sadr`e azbest
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatora sistema za prikupljanje otpada FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO UVJETIMA ZA PRIJENOS OBAVEZA UPRAVLJANJA OTPADOM SA PROIZVO\A^A I PRODAVA^A NAOPERATERA SISTEMA ZA PRIKUPLJANJE OTPADAI - OP]E ODREDBE^lan l.Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti pod kojima proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti svoje obaveze upravljanja otpadom (udaljem tekstu: obaveze) na operatera sistema za prikupljanjeotpada (u daljem tekstu: operatera) putem ugovora ili sporazuma.II - OBAVEZE KOJE SE PRIJENOSE^lan 2. Obaveze proizvo|a~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)ispunjavanje minimuma uvjeta u pogledu sakupljanja,ponovnog kori{tenja i recikla`e otpada;2)ispunjenje minimuma uvjeta za odlaganje, posebno zadeponije;3)postupanje sa otpadom na okolinski prihvatljiv na~in.^lan 3. Obaveze prodava~a koje se mogu prenijeti na operatera su:1)povrat ili nadoknada depozita za proizvode i ambala`u,2)prikuplanje na selektivan na~in proizvoda i ambala`e kojisu na kraju `ivotnog ciklusa.^lan 4.Proizvo|a~ i prodava~ mogu na operatera prenijeti sve ilisamo dio svojih obaveza iz ~l. 2. i 3. ovog pravilnika.III - UGOVOR^lan 5.Prijenos obaveze proizvo|a~a i prodava~a iz ~l. 2. i 3. ovogpravilnika vr{i se putem sporazuma ili ugovora izme|uindividualnih proizvo|a~a ili prodava~a sa jedne strane, ioperatora sistema za prikupljanje otpada sa druge, ili izme|ucjelokupnog sektora, ili putem kori{tenja ekonomskihinstrumenata ili drugih mehanizama koji }e slu`iti kao motivacija operatorima da preuzmu ovu djelatnost.^lan 6. Ugovor ili sporazum o prijenosu obaveza zaklju~uje se upismenoj formi i sadr`i:1)obim usluga operatera,2)vremenski rok za koji ugovor va`i,3)vrste otpada i postupak odlaganja/obra|ivanja,4)koli~inu ili zapremninu otpada,5)na~in isporuke ili preuzimanja otpada,6)obaveze i odgovornosti obje strane,7)odgovornost operatera za postupanje sa otpadom u smislunjegovog ponovnog kori{tenja, recikla`e, tretmana ilikona~nog odlaganja na okolinski prihvatljiv na~in,8)na~in rje{avanja spora u slu~aju nesporazuma ilineispunjavanja obaveza,9)na~ine i uvjete/uslove pla}anja,10)vremenski rok za ispo{tovanje obaveza.^lan 7. U slu~aju opasnog otpada, ugovor se ovjerava kod nadle`nog suda i sadr`i dodatno:1)na~in pakiranja i uvjete za isporuku,2)osiguranje otpada u prijevozu.^lan 8.U slu~aju raskida ugovora, ili nemogu}nosti operatora daizvr{i ugovorene obaveze proizvo|a~ i prodava~ su odgovorni zaobaveze definisane ~l. 16., 18., 21. i 22. Zakona o upravljanjuotpadom osim ako to nije druga~ije ugovorom regulisano.^lan 9.Operater mora da bude registrovan za izvr{avanje djelatnostikoje se nalaze u ugovoru, te mora da ima dozvolu za upravljanjeotpadom ili okolinsku dozvolu.U slu~aju zbrinjavanja opasnog otpada, op er a tor mora dabude registrovan, te da posjeduje sve dozvole za rukovanje izbrinjavanje ove vrste otpada.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 10.Obaveze definisane u ~l. 2. i 3. ovog pravilnika, teodgovornost za ispunjenje ovih obaveza snose sami proizvo|a~ iprodava~.Nakon zaklju~enja ugovora iz ~lana 6. ovog pravilnikaoperater preuzima svu odgovornost za okolinski prihvatljivoupravljanje otpadom u ime proizvo|a~a i prodava~a.Ukoliko iz bilo kojih razloga do|e do raskida ugovora iz~lana 6. ovog pravilnika sva odgovornost prelazi na proizvo|a~ai prodava~a.
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/05 16.02.2005 otpad PRAVILNIKO POSTUPANJU S OTPADOM KOJI SE NE NALAZI NA LISTI OPASNOG OTPADA ILI ^IJI JE SADR@AJNEPOZNATI - OP]E ODREDBE^lanak l. Ovim pravilnikom definira se:1)na~in postupanja s otpadom koji nije jasno ozna~en ili jeneozna~en, odnosno ~iji je sadr`aj nepoznat;2)otpad koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a sumnja seda bi svojom koli~inom i sastavom mogao biti {tetan i/iliopasan po okoli{ te zdravlje ljudi i `ivotinja i3)organizacije i institucije koje u~estvuju u aktivnostimakoje se odnose na proceduru nakon pronalaska ove vrsteotpada kao i njegovo adekvatno zbrinjavanje.II - NADLE@NOST^lanak 2. Nadle`ne ustanove u slu~aju pojave otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika su:1)nadle`ni inspektor kantonalnog ministarstva za prostornoure|enje i okoli{ (u daljnjem tekstu: kantonalni inspektor),2)laboratorija za uzorkovanje i analizu uzoraka otpada (udaljnjem tekstu: laboratorija),3)ovla{teni operater za zbrinjavanje otpada (u daljnjemtekstu: operater).III - PRO CE DURE I AKTIVNOSTI^lanak 3.Pro ce dure kod pojave nepoznatog otpada:Kantonalni inspektor po prijemu informacije, du`an je iza}ina mjesto gdje se pojavio otpad za koji se sumnja da je otpad iz~lanka 1. ovog pravilnika.Ako kantonalni inspektor utvrdi da se radi o otpadu iz ~lanka1. ovog pravilnika, du`an je s istim postupati kao da se radi oopasnom otpadu, te sa~initi zapisnik.^lanak 4.Kantonalni inspektor, po sa~injavanju zapisnika, du`an je unajkra}em mogu}em vremenu anga`irati laboratoriju da pristupiuzorkovanju otpada, s ciljem analize i definiranja fizi~kih ikemijskih svojstava otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnika.^lanak 5.Uzorkovanje i analiza otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikavr{i se sukladno internom pravilniku laboratorija a sukladnoeuropskim standardima o uzorkovanju i analizi opasnog otpada.^lanak 6.Laboratorij je obvezan izvr{iti analizu uzetih uzoraka unajkra}em vremenskom roku i sa~initi pismeni izvje{taj s jasnodefiniranim:1)fizi~kim i kemijskim svojstvima uzoraka;2)kategorijom otpada iz Pravilnika o kategorijama otpada slistama u koju ispitani uzorak spada tj. njegov klju~nibroj;3)preporukom o na~inu zbrinjavanja otpada koji jeuzorkovan i ispitan.Izvje{taj se, sa svim podacima, dostavlja kantonalnominspektoru.^lanak 7.Kantonalni inspektor donosi rje{enje o kategorizaciji otpadaiz ~lanka 1. ovog pravilnika i nala`e:1)vlasniku otpada da zbrine otpad kod ovla{tenog operatera,2)ovla{tenom operateru da zbrine otpad na okolinskiprihvatljiv na~in.Srijeda, 16.2.2005.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 421 ^lanak 8. Tro{kove zbrinjavanja otpada iz ~lanka 1. ovog pravilnikasnosi vlasnik otpada.Ukoliko vlasnik nije poznat potrebna sredstva zazbrinjavanje otpada osigurat }e se iz op}inskog ili kantonalnogprora~una.IV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 9.Ukoliko lokacija ili utjecaj otpada iz ~lanka 1. ovogpravilnika ugro`ava susjedni kanton/kantone kantonalni inspek-tor du`an je obavijestiti kantonalne inspektore ugro`enog/ihkantona, odnosno federalnog inspektora za za{titu okoli{a radipokretanja aktivnosti u svrhu sprje~avanja negativnog utjecajaotpada na okoli{
Pravilnik o načinu postupanja vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu FBiH Federacija BiH Službeni list SRBiH 02/91 07.01.1991 zaštita na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 1 od 4 Na osnovu člana 22. stav 3. Zakona o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90), Republički komitet za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, donosi: PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPANJU VRŠENJA PERIODIČNIH PREGLEDA I ISPITIVANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se način i postupak vršenja periodičnih pegleda i ispitivanje mašina, uređaja na mehanizovan pogon, alata i drugih sredstava za rad i opremu (u daljem tektu: sredstva rada i opreme), fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite), kao i oblik i sadržaj isprave o izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima. Član 2. Periodičnim pregledom i ispitivanjima podliježu sljedeća sredstva rada i opreme: 1. pokretne, stabilne i kose dizalice sa električnim i drugim pogonom kojim se diže, perenosi ili spušta teret pomoću čeličnog užeta, lanca ili magneta (mostne, poluportalne, portalne i stubne dizalice) kao i kombinacije takvih dizalica koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport; 2. liftovi za prevoz radnika i tereta, sa pratiocem ili bez njega; 3. žičare za prevoz radnika i tereta, sa pripadajućom opremom, postojenjima i objetima; 4. stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stance sa radnim pritiskom većim od 1 bar ili kapacitetom većim od 6m3/min; 5. mehaničke i hidraulične prese i mašine za sječenje i obradu materijala na mehanizovan pogon; 6. sve vrste sredstava rada na mehanizovan pogon; 7. sve vrste alata sa eletričnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem. Član 3. Periodičnim pregledima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime podliježu radne i pomoćne prostorije u kojima: 1. proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka (mikroklimatski uslovi); 2. u procesu rada nastaje buka i vibracija, odnosna štetna zračenja osim jonizirajućih; 3. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću osvijetljenost; 4. se u procesu rada stvaraju štetni plinovi, prašina, pare, magle, dim i aerosoli; 5. pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi štetni za zdravlje (virusi, bakterije, gljivice i sl.). Pregledi iz prethodnog stava vrše se radi utvrđivanja da li su koncentracije štetnosti u granicama dozvoljenim jugoslovenskim standardima, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. Član 4. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava lične zaštite vrše se na način i po postupku koji je propisan jugoslovenskim standardima i propisima donesenim na osnovu zakona. Član 5. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika koja se prvi put puštaju u rad, vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom u tri godine, ako posebnim propisom ili upustvom proizvođača nisu određeni drugi rokovi. Periodični pregledi i ispitivanja dizalica postavljenih u mašinskim halama termoelektrana i hidroelektrana iz čl.2. tačka 1. ovog pravilnika, vrše se za vrijeme generalnog remonta postrojenja u ovim objektimsa. Periodični pregledi i ispitivanja sredstava rada iz čl.2. ovog pravilnika vrše se po planu organizacije, odnosno poslodavca iz čl.1. Zakona o zaštiti na radu ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 2 od 4 Član 6. Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju vrše se u roku od tri godine, računajući od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja. Pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim radnim i pomooćnim prostorijama vrše se odmah nakon početka radnog procesa i kada nastanu uslovi zbog kojih je ispitivanje obavezno, a najdalje šest mjeseci od dana puštanja postojenja u rad. Član 7. Novi pregledi i ispitivanja iz čl.2. i 3. ovog pravilnika vrše se i ukoliko se izmijene uslovi utvrđeni prethodnim pregleldima i ispitivanjima. Izmijenjeni uslovi u smislu prethodnog stava mogu nastati usljed: 1. građevinske rekonstrukcije objekta; 2. zamjene, odnosno rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanju novih sredstava i opreme; 3. promjena lokacije sredstava rada i opreme; 4. izmjena tehnološkog procesa rada; 5. rekonstrukcije ili zamjene postojećih, odnosno uvođenja novih uređeja, postojenja i pripadajućih instalacija u radnim i pomoćnim prostorijama sa ciljem da se mikroklimatski uslovi i prisutne štetnosti dovedu u dozvoljene granice. Član 8. O izvršenim pregledima i ispitivanjima iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme sačinjava, odnosno izdaje odgovarajuću ispravu koja sadrži rezultate pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledi i ispitivanja rada i opreme i sredstava lične zaštite, odnosno radne i pomoćne prostorije udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona. Kada rezultati ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime nisu u granicama utvrđenim propisima i jugoslovenskim standardima, a neposredno utiću na uslove rada na sredstvima rada, isprava za sredstva rada se ne može izdati. Član 9. Isprava iz stava 1. prethodnog člana sačinjava se odnosno izdaje se pismeno u obliku upotrebne dozvole. Član 10. Isprava kojom se dokazuje da pregledana i ispitana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona sadrži: 1. naziv organizacije koja izdaje ispravu; 2. broj isprave; 3. mjesto i datum izdavanja isprave; 4. naziv podnosioca zahtjeva; 5. vrsta pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme, odnosno fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstava lične zaštite; 6. lokacija; 7. tehničke karakteristike; 8. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, fizičke, hemijske i biološke štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite ispunjavaju uslove utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 9. potpis direktora organizacije koja izdaje ispravu; 10. pečat. Član 11. Organizacija iz čl.1. stav 1. Zakona o zaštiti na radu koja je izvršila preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklima u radnim i pomoćnim prostirijama i radnim prostorima i sredstva lične zaštite obavezna je sačiniti zapisnik o stručnom nalazu. Zapisnik o stručnom nalazu sadrži: 1. naziv organizacije koja je izvršila preglede i ispitivanja; ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 3 od 4 2. datum i mjesto pregleda i ispitivanja; 3. ime i prezime, stručna sprema i radno iskustvo u struci radanika koji su vršili pregled i ispitivanja; 4. spisak propisa, standarda i instrumenata koji su korišteni pri pregledu i ispitivanju; 5. podatke o metodi i načinu vršenja pregleda i ispitivanja; 6. šematski prikaz mjernih mjesta i vrijeme uzimanja uzorka; 7. konstataciju da li su sredstva rada i opreme postavljeni ili ugrađeni prema projektnoj dokumentaciji; 8. konstacija da li je došlo do promjene lokacije sredstava rada i opreme u odnosu na lokaciju utvrđenu prethodnim pregledima i ispitivanjima; 9. rezulatate ili vrijednosti utvrđene pojedinačnim ispitnim radnjama; 10. vrijeme izlaganja radnika prisutnim štetnostima u toku rada i izračunate vrijednosti dozvoljenog vremena izlaganja; 11. maksimalno dozvoljene vrijednosti mjernih veličina (buke, vibracija, štetne nokse i dr.) utvrđene propisima donesenim na osnovu zakona; 12. konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona; 13. ukoliko se pregleldima i ispitivanjima utvrdi da sredstva rada i opreme, radne i pomoćne prostorije i radni prostori, sredstva lične zaštite ne udovoljavaju zahtjevima utvrđenim propisima donesenim na osnovu zakona, navesti procese i standarde kojim ne udovoljavaju. 14. potpis lica koja su vršila preglede i ispitivanja. Isprave iz prethodnog člana i zapisnik iz prethodnog stava sačinjavaju se u tri primjerka od kojih se dva ostavljaju podnosiocu zahtjeva, a jedan zadržava organizacija koja je izvršila preglede i ispitivanja. Član 12. Podnosilac zahtjeva za obavljanje pregleda i ispitivanje iz čl.2, 3. i 4. ovog pravilnika i izdavanje isprave iz čl.8. stav 1. ovog pravilnika, uz zahtjev prilaže dokumentaciju i podatke o sredstvima rada i opremi, fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima i mikroklimi u radnim i pomoćnim prostorijama i radnim prostorima, tehničko – tenološkim prosecima i sredstvima lične zaštite koji se pregleda i ispituju. Član 13. Ukoliko je za sredstva rada i opremu i za njihove dijelove propisan jugoslovenski standard i izdavanje atesta na osnovu propisa o tehničkim mjerama, podnosilac zahtjeva za vršenje, ispitivanje i izdavanje isprava dužan je da to posebno naznači i da priloži atest uz tehnički dokumentaciju. Član 14. Pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme iz čl.2. ovog pravilnika utvrđuje se da li su na njima primjenjene mjere zaštite na radu, a naručito: 1. da li su sredstva rada i opreme postavljena ili ugrađena prema projektnoj dokumentaciji; 2. da li postoje odgovarajući uređaji za zaštitu od opasnosti pri radu; 3. da li su na sredstvim rada i opremi, odnosno njihovim dijeloima nastale promjene koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje radnika na radu: 4. da li se i u kojim količinama javljaju štetne materije i da li su ispravni uređaji za odvođenje štetnih materija; 5. da li sredstva rada i oprema stvaraju buku i vibraciju i kojeg intenziteta i da li su primjenjene propisane mjere zaštite; 6. da li ima ispravnu toplotnu izolaciju; 7. da li su ispravni zaštitini uređaji za zaštitu radne sredune od štetnih zračenja; 8. da li su ispravni uređaji za uključenje u pogon i isključenje iz pogona, signalni i kontrolni uređaji i uređaji za upravljanje; 9. da li se rad na sredstvima rada i opremi i njihovim djelovima vrši prema upustvima za rad i održavanje; 10. da li je obezbjeđenja ispravnost pripadajućih instalacija i opremme za odvođenje štetnih materija, kao i zaštita na električnim instalacijama (zaštita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, kratkog spoja i preopterećenja). Član 15. Sredstva rada i opreme koja predstavljaju funkcionalnu, odnosno tehnološku cjelinu ispituju se kao jedinstveno postrojenje. ''Službeni list SRBiH'', broj: 02/91 Stranica 4 od 4 Član 16. Pregledi i ispitivanja vrše se kada su sredstva rada i opreme u mirovanju i kada su u pogonu sa i bez opterećenja. Član 17. Sredstva rada i opreme pregteldaju se i ispituju na mjestima upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na ardu. Član 18. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u uslovima maksimalnog korištenja instalisanih kapaciteta. Član 19. Peridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime (gasovi, prašina, para i aerosoli) u radnim i pomoćnim prostorijama vrše se uzimanjem uzoraka, na način propisan jugoslovenskim standardima. Ukoliko su utvrđene štetnosti iz prethodnog stava iznad dozvoljenih granica, ispitivanjem se određuje dozvoljenPeridični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime vrše se u zimskom i ljetnom periodu. Član 20. Pregledima i ispitivanjima uslova fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime utvrđuje se: 1. temperatura zraka, temperatura zračenja, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha; 2. nivo buke i podatke o nivou buke po aktivnim pojasima, ako prelaze dozvoljen nivo; 3. vibracije; 4. prirodna i vještačka osvijetljenost; 5. koncentracija štetnih plinova, prašina, magle, dima i aerosoli, uključujući utvrđivanje osnovnih karakteristika (agresivnost, eksplozivnost, zapaljivost); 6. prisutnost štetnih mikroorganizama po vrstama; 7. štetna zračenja osim jonizirajućih: Član 21. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima oruđa za rad, radnih i pomoćnim prostorija, kao i postupku i načinu vršenja tih pregleda i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj:19/85) i Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, broj:30/85). Član 22. Ovaj pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“. Broj: 03/08-17-1687/90 Zamjenik predsjednika 7. januar 1991.godine Republičkog komiteta za Sarajevo zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu Enes Gotovuša, s.p.
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona FBiH Federacija BiH Službeni list SFRJ 53/88 20.10.1988 ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 1 od 25 Na osnovu člana 30. st. 1., 4. i 5. Zakona o standardizaciji („Službeni list SFRJ“, br. 38/77 i 11/80), u saglasnosti sa predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, predsjednikom Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i saveznim sekretarom za unutrašnje poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: 1) svojstva i karakteristike uređaja i opreme za izvođenje električnih instalacija; 2) uslovi i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju i korištenju električnih instalacija; 3) označavanje i obilježavanje uređaja, opreme i električnih instalacija koji utiču na bezbjednost i zaštitu života i zdravlja pri korištenju električnih instalacija; 4) tehničke mjere zaštite pri korištenju električnih instalacija; 5) postupak i način kontrolisanja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvaliteta elektrilnčih instalacija. Član 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na električne instalacije za: rudnike, prostorije ugrožene od eksplozija, električnu vuču, brodove, drumska vozila, osim kamp-prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih površina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon električnih instalacija iz stava 1. ovog člana je na 1000 V efektivne vrijednosti za naizmjeničnu struju, ili do 1500 V za jednosmjernu struju. Član 3. Termini upotrijebljeni u ovom pravilniku utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A0.441 i JUS N.A0.826, a tipovi razvodnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija spoljašnjih uticaja utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.730. II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVOĐENJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Opšti uslovi Član 4. Tehnički uslovi za određivanje i postavljanje električne opreme, zavisno od spoljašnjih uticaja, utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.B2.751 i JUS N.B2.752. Član 5. Uređaji i oprema za električne instalacije (u nastavku teksta: električna oprema) moraju biti podesni za rad pri nazivnom naponu električne instalacije, odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za naizmjeničnu struju. Ako se u IT sistemu vodi neutralni provodnik, električna oprema koja se priključuje između faznog i neutralnog provodnika mora biti izolovana za međufazni napon. Član 6. Električna oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj vrijednosti struje za naizmjeničnu struju, koja ce proticati tokom normalnog rada. Električna oprema mora da podnese dtruje koje protiču u vanrednim uslovima, u toku vremenskih perioda koje dopustaju karakteristike uređaja za zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 2 od 25 Član 7. Ako frekvencija utiče na karakteristike električne opreme, nazivna frekvencija te opteme mora odgovarati frekvenciji odgovarajućeg napojnog strujnog kola. Član 8. Električna oprema određena prema karakteristikama snage električne opreme koja se ugrađuje mora biti podesna za normalan rad, uzimajući u obzir faktore opterećenja i intermitencije. Član 9. Električna oprema, pri normalnom radu i pri uključivanju i isključivanju, ne smije štetno da djeluje na drugu opremu. Električna oprema, uključujući provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se može lako provjeravati, održavati i prilaziti njenim priključcima i da se njome može lako rukovati. Zahtjevi iz stava 2. ovog člana moraju biti ispunjeni i pri postavljanju električne opreme u kućišta. Član 10. Natpisne pločice i druga sredstva koja služe za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi označavanja njihove namjene. Upravljački elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.) moraju se postavljati na lako pristupačna i vidljiva mjesta. Tehnički uslovi, smjerovi kretanja i boje upravljačkih i signalnih elemenata utvrđeni su u jugoslovenskim standardima JUS N.A9.003, JUS N.A9.004, JUS N.K5.051, JUS N.K5.052 i JUS N.K5.056. Član 11. Izolovani provodnici i kablovi moraju se položiti i označiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju pri ispitivanju, popravljanju ili zamjenjivanju. Zaštitni provodnik (PE provodnik) i zaštitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) označavaju se kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) označava se svijetlo plavom bojom. Kombinacija zelene i žute boje i svijetlo plava boja ne smiju se upotrijebiti za bilo koje drugo značenje. Označavanje se može vršiti i na kraju provodnika blizu spoja, pogotovu kad provodnici nisu izolovani. Član 12. Uređaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lako raspozna njegovo pripadajuće strujno kolo. Uređaj za zaštitu mora se postaviti u rasklopni blok (razvodni orman, razvodna tabla, komandni pult i dr.). Član 13. Šeme, dijagrami ili tabele električnih instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima više strujnih kola, tako da označavaju prirodu (tip) i sastav strujnih kola (tačke napajanja i broj i presjek izolovanih provodnika i kablova) i karakteristike za raspoznavanje uređaja za zaštitu, uključivanje i isključivanje, kao i njihovo mjesto postavljanja i izolacije. Član 14. U rasklopnom bloku (razvodna tabla, razvodni orman, komandni pult ili razvodna kutija) mora se postaviti i grupisati električna oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od električne opreme druge vrste struje i/ili napona tako da ne može doći do međusobno štetnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 3 od 25 2. Električni razvod Član 15. Tipovi električnog razvoda, trajno dozvoljene struje provodnika i spoljašnji uticaj na električni razvod utvrđeni su prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.752. Član 16. Izolovani provodnici i kablovi moraju se zaštititi od mehaničkih, termičkih i hemijskih oštećenja odgovarajućim tipom električnog razvoda, načinom postavljanja, položajem ili oblogom. Električni razvod ima dovoljnu mehaničku čvrstoću ako su provodnici u instalacionim cijevima ili u instalacionim kanalima, kablovi sa ispunom ili plaštom u malteru ili ispod maltera, a nezaštićeni kablovi u prolazima i instalacionim prolazima. Na naročito ugroženim mjestima (npr. pri vođenju izolovanih provodnika i kablova u podu) moraju se obezbijediti dodatne zaštitne mjere, kao što je pojavljivanje u cijevi, kanale i dalju primjenu odgovarajućeg stepena zaštite zaštitnim kućištem. Tip električnog razvoda određuje se prema uslovima rada električne instalacije. Član 17. Presjek i tip provodnika i kablova određuju se prema uslovima za polaganje provodnika i kablova i prema trajno podnosivoj struji, uzimajući u obzir i ograničavajuće faktore zaštitnih mjera, karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja, temperature spojeva i dozvoljeni pad napona. Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika, a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika. Član 18. Presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjek faznog provodnika u jednofaznom strujnom kolu ili u višefaznom strujnom kolu u kome su presjeci faznih provodnika od bakra manji od 16 mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminijuma manji od 25 mm2. U višefaznim strujnim kolima u kojima je presjek faznog provodnika od bakra veći od 16 mm2, a presjek faznog provodnika od aluminijuma veći od 25 mm2, neutralni provodnik može imati manji presjek pod sljedećim uslovima: 1) da očekivana najveća struja kroz ovaj provodnik, uključujući i eventualnu pojavu harmonika, tokom normalnog rada nije veća od trajno dozvoljene struje za taj presjek; 2) da je neutralni provodnik zaštićen od preopterećenja; 3) da je presjek neutralnog provodnika od bakra jednak najmanje 16 mm2, a presjek neutralnog provodnika od aluminijuma jednak najmanje 25 mm2. Presjek zaštitnog provodnika utvrđen je prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.754. Član 19. Presjek izolovanih provodnika postavljenih i mehanički zaštićenih u trajnim električnim instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za provodnike od bakra, ni manji od 2,5 mm2 za provodnike od aluminijuma. Zahtjev iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na presjek izolovanih provodnika u rasklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, električnim aparatima za domaćinstvo i drugim električnim aparatima koji se priključuju na električnu instalaciju. Član 20. Dozvoljeni pad napona između tačke napajanja električne instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od sljedećih vrijednosti prema nazivnom naponu električne instalacije i to: 1) za strujno kolo osvjetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potrošača 5%, ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže; 2) za strujno kolo osvjetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potrošača 8%, ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. Za električne instalacije čija je dužina veća od 100 m dozvoljen pad napona povećava se za 0,005% po dužnom metru preko 100 m, ali ne više od 0,5%. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 4 od 25 Član 21. Spoj provodnika i druge električne opreme (u nastavku teksta: spoj) mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogućnost stalne provjere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom presjeku. Spoj mora biti pristupačan poslije skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup mora imati stepen zaštite najmanje 1P 2X prema jugoslovenskom standardu JUS N.A5.070. Član 22. Izolovani provodnici i kablovi ne smiju se nastavljati u instalacionim cijevima i instalacionim kanalima. Izolovani provodnici i kablovi mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kablovskim spojnicama ili rasklopivim blokocima, a mjesta spajanja moraju se izolovati stepenom izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, a u zidovima koji se montiraju od elemenata izlivenih od betona spajanje se može vršiti i u kutijama zidnih priključnica, i to ispod priključnica, pod uslovom da dubina tih kutija dopušta smještaj spojeva istog strujnog kola. Član 23. Međusobni spoj električne instalacije ili spoj električnog razvoda sa električnom opremom mora biti izveden tako da električni razvod ne bude izložen silama izvlačenja ili uvijanja. Ako se dejstvo sila iz stava 1. ovog člana ne može izbjeći, mora se predvidjeti sistem za rasterećenje. Član 24. Spoj u električnim instalacijama mora biti dimenzionisan tako da može trajno podnositi dozvoljenu struju provodnika. Ako spoj električne instalacije izložen toploti, mehaničkim ili hemijskim uticajima ili vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajuće dodatne mjere zaštite. Član 25. Spoj mora biti izveden tako da ne dođe do smanjenja presjeka ili oštećenja provodnika i izolacije. Član 26. Na krajevima električnog razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima prodiranja električnog razvoda kroz zidove i električnu opremu, mora se izvršiti trajno zaptivanje (npr. uvodnicama). Član 27. Na mjestima prolaza električnog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u instalacionim cijevima i kanalima, mora se obezbijediti odgovarajuća dodatna mehanička zaštita (npr. pomoću čahure, cijevi, kutije i sl.) Ako električni razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica. Član 28. Električni razvod koji je izložen vibracijama mora biti izveden sa savitljivim provodnicima ili kablovima. Član 29. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze druge neelektične instalacije, mora se između njih obezbijediti takav razmak da održavanje jedne instalacije ne ugrožava druge instalacije. Najmanji dozvoljeni razmak između električnog razvoda i drugih instalacija je 30 mm. Član 30. Ako se u blizini električnog razvoda nalaze instalacije grijanja, cijevi sa toplim vazduhom ili dimnjak, električni razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 5 od 25 Član 31. Električni razvod ne smije se postaviti ispod neelektričnih instalacija na kojima je moguća kondenzacija vode ili drugih tečnosti. Električni razvod, po pravilu, ne smije se postaviti u isti instalacioni kanal, cijev i sl. da drugim neelektričnim instalacijama, a ako se to ne može izbjeći, mora se osigurati zaštita od indirektnog dodira automatskim isključenjem napajanja ili primjenom izolacije za opremu klase II i mora se postaviti odgovarajuća zaštita od opasnih uticaja drugih instalacija. Član 32. Metalni dijelovi električnog razvoda (npr. spojnica i sl.) koji su izloženi vodi ili kondenzaciji moraju biti zaštićeni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbijeđen odvod kondenzovane tečnosti. Član 33. Ako se električni razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak između elemenata razvoda i zida je 5 mm. Član 34. Električni razvod nižeg napona ne smije se postavljati u isti omotač ili cijev, niti blizu električnog razvoda čiji je napon viši, osim ako između ta dva razvoda postoji izolaciona pregrada koja izdržava ispitni napon električnog razvoda višeg napona. Član 35. U istu instalacionu cijev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog strujnog kola, ocim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 36. Kroz isti višežilni kabl ne smije se voditi više strujnih kola, osim provodnika upravljačkih i pomoćnih strujnih kola. Član 37. Električni razvod mora biti postavljen tako da u slučaju kvara ne ugrožava okolinu. Razvodne kutije za kablove ili provodnike (u instalacionim cijevima) koji se polažu pod malter moraju biti od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i uvodnicama od izolacionog materijala. Za pričvrćivanje električnog razvoda mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oštećenje izolacije, kao što su: gipsovanje, obujmice od izolacionog materijala prilagođene obliku kabla, lijepljenje ili zakivanje ekserima sa podložnim pločicama od izolacionog materijala i dr. Član 38. Kablovi položeni neposredno u malter i zid moraju po cijeloj dužini biti pokriveni malterom debljine najmanje 4 mm. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su položeni u šupljinama tavanica i zidova od betona ili sličnog materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 39. Kablovi i instalacioni provodnici položeni u instalacione cijevi u zidu ili kablovi položeni neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno tako da budu paralelni ivicama prostorije. Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm. Trase kablova koji napajaju učvršćene grijače vode moraju se poklapati sa osom postavljanja grijača vode. Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cijevima) dozvoljeno je u tavanicama, ali ne i u zidovima. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 6 od 25 Član 40. Uslovi za polaganje kablova u prostorijama u kojima se nalaze kada ili tuš utvrđeni su u jugoslovenskom standardu JUS N.B2.771. Član 41. Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastičnih materijala sa ispunom i plaštom, ako se polaze na obujnice na zidu i ako je od poda do visine od 2 m dodatno zaštićen od mehaničkih oštećenja. Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz stava 1. ovog člana moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zaštite najmanje 1P 5X utvrđen za vlažne prostorije, odnosno odgovarajući stepen zaštite utvrđen za druge prostorije. Član 42. Kablovi bez ispune, kao što su kablovi tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i to ispod maltera, a u šupljine tavanica i zidova od betona i sličnog negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Kablovi iz stava 1. ovog člana ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploča, bez obzira na način na koji se prilvršćuju, i ne smiju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju malterom. Član 43. Za priključak prenosivih aparata i neprenosivih aparata koji se pomjeraju radi priključivanja ili su tokom normalnog rada izloženi ograničenom pokretanju, kao i za elemente električnog razvoda u dvostrukom podu moraju se koristiti savitljivi kablovi. Kablovi iz stava 1. ovog člana priključuju se utikačem i priključnicom ili kutijom za stalni priključak. Na mjestima na kojima je potrebna zaštita od mehaničkih oštećenja, savitljivi kablovi mogu se zaštititi postavljanjem u savitljiva instalaciona ili metalna crijeva sa unutrašnjom izolacionom oblogom. Član 44. Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cijevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona, instalaciona cijev mora imati takve unutrašnje mjere da se provodnici mogu lako vaditi i postavljati poslije postavljanja pribora. Metalna instalaciona cijev mora imati unutrašnji izolacioni omot i odgovarajući stepen zaštite ostvaren kućištem. Instalationa cijev, ako nije metalna, mora biti izrađena od materijala koji ne gori niti potpomaže gorenje. Član 45. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili tavanicu, moraju ispunjavati tehničke uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se ne smiju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton. Ako se izolovani provodnici polažu u instalacione kanale koji se postavljaju u podu, ti instalacioni kanali moraju odgovarati načinu održavanja poda (suhi ili mokri postupak) i tehničkim uslovima za instalacione kanale u podu. Član 46. Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zaštićeni tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom i moraju biti pričvršćeni na odgovarajuće izolatore. Najmanji dozvoljeni međusobni razmaci neizolovanih provodnika određeni su u tabeli br. 1. Tabela 1 Raspon Horizontalni razmak Vertikalni razmak 1 2 3 do 2 m 5 cm 10 cm iznad 2 do 4 m 10 cm 15 cm iznad 4 do 6 m 15 cm 20 cm iznad 6 m 20 cm 25 cm ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 7 od 25 Razmaci između neizolovanih provodnika i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. moraju odgovarati međusobnim horizontalnim razmacima neizolovanih provodnika određenih u tabeli br. 1. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, razmaci manji od razmaka određenih u tabeli br. 1 dozvoljavaju se za neizolovane provodnike velikih presjeka, pod uslovom da su na svakom metru dužine pričvršćeni na odgovarajuća izolaciona tijela i da su provjereni na dinamička naprezanja usljed struje kratkog spoja. Razmak između neizolovanih provodnika iz stava 4. ovog člana i dijelova zgrada, čeličnih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlažnim prostorima i na slobodnom prostoru – najmanje 2 cm. Član 47. Razmak između izolovanih provodnika pričvršćenih na odgovarajuće izolatore mora u svim prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlažnim prostorijama i na slobodnom prostoru – najmanje 5 cm. Član 48. Kablovi se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajući omotač koji ih štiti od mehaničkih i drugih uticaja. Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje površine zemlje, odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod površine puta. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana može se odstupiti ako se kablovi polažu u kamenito tlo. Član 49. U blokove sa otvorima (kablovice) smiju se polagati kablovi koji su namijenjeni polaganju u zemlju, teški gumeni kablovi i provodna užad. U podzemne zaštitne izolacione instalacione cijevi smiju se polagati kablovi sa plaštom ili sa olovnim omotačem, pod uslovom da ostaju pristupačni i zamjenljivi i da je cijev mehanički čvrsta, zaštićena od prodora tečnosti i provjetrena. Član 50. Kablovi se mogu postaviti u vazduh slobodno zategnuti ili pričvršćeni nosećim kukama, obujmicama ili sličnim sredstvima za pričvršćivanje ili položiti na police (regale), rešetke (ljestvice) ili slične nosače. Slobodno zategnuti kablovi moraju se postavljati tako da ugib ili pomjeranje ne dovede do oštećenja. 3. Rasklopni uređaji Član 51. Konstrukcija višepolnih rasklopnih uređaja mora biti takva da se kontakti svih faza mehanički spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri otvaranju, a kontakti za neutralni provodnik mogu se spajati ranije pri zatvaranju, a otvarati kasnije pri otvaranju rasklopnog uređaja. Član 52. Jednopolni rasklopni uređaj u višefaznom strujnom kolu ne smije biti postavljen u neutralni provodnik, osim za rastavljanje strujnog kola u skladu sa članom 71. ovog pravilnika. Rasklopni uređaj u jednofaznom strujnom kolu ne smije se postaviti u neutralni provodnik, osim ako je zaštićeni uređaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u slučaju kvara automatski isključuje napajanje. Rasklopni uređaj koji ima više funkcija mora zadovoljiti zahtjeve za svaku funkciju. Član 53. U TN sistemu napajanja, zaštitni uređaj od prekomjerne struje, koji služi kao zaštita od indirektnog dodia automatskim isključivanjem napajanja, mora se postaviti na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika, osim ako uređaj za zaštitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne obezbjeđuje zahtijevanu zaštitu. Uređaj iz stava 1. ovog člana mora zadovoljiti zahtjeve za automatsko isključivanje napajanja. Odredbe ovog pravilnika za premještanje ili izostavljanje uređaja za zaštitu od kratkog spoja primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 8 od 25 Član 54. Odredbe člana 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na uređaj za zaštitu od preopterećenja kad su izloženi dijelovi međusobno povezani pri pojavi druge greške u IT sistemu. Član 55. Zaštitni uređaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zaštitu od indirektnog dodira, mora obezbjeđivati isključivanje svih provodnika pod naponom strujnog kola. U TN-S sistemu, neutralni provodnik se ne mora prekidati. Član 56. Kroz magnetno kolo zaštitnog uređaja diferencijalne struje ne smije se voditi zaštitni provodnik. Član 57. Zaštitni uređaj diferencijalne struje za zaštitu od indirektnog dodira mora se tako odabrati, a strujna kola razdvojiti da struja odvoda prema zemlji koja se javlja tokom normalnog rada priključenih opterećenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje ovog uređaja. Član 58. Zaštitni uređaj diferencijalne struje u strujnom kolu bez zaštitnog provodnika ne smatra se dovoljnom zaštitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne prelazi 30 mA. Član 59. Ako se u TT sistemu primjenjuje zaštita jednim zaštitnim uređajem diferencijalne struje, taj uređaj se mora postaviti u tački napajanja električne instalacije. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaštitni uređaj se može postaviti i na drugo mjesto, pod uslovom da svi dijelovi između tačke napajanja električne instalacije i zaštitnog uređaja diferencijalne struje imaju propisanu zaštitu od električnog udara primjenom izolacije za aparate klase II ili odgovarajuće izolacije. Ako električna instalacija ima više tačaka napajanja, zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se postaviti u svaku tačku napajanja električne instalacije. Član 60. Osnove topljivih osigurača tipa D u zaštitnim uređajima od prekomjerne struje moraju biti povezane tako da centralni kontakt bude spojen sa stranom napajanja. Osnove topljivih osigurača za uticanje topljivih umetaka tipa B moraju se postaviti tako da se isključi mogućnost da nosač topljivog umetka napravi spoj između provodnih dijelova dvije susjedne osnove topljivih osigurača. Član 61. Topljivi osigurač ili kombinacija jedinica „topljivi osigurač“ i „topljivi umetak“ kojim rukuju nestručna lica mora se postaviti tako da nije moguć dodir dijelova pod naponom pri vađenju ili mijenjanju topljivog umetka. Član 62. Prekidač kojim rukuje nestručno lice mora biti konstruisan i postavljen tako da podešenost prekostrujnog okidača nije moguće izmijeniti bez upotrebe alata. Na prekidaču mora postojati vidljiva oznaka podešenosti prekostrujnog okidača. Član 63. Vrijednost nazivne struje In ili podešena vrijednost uređaja za zaštitu kablova i izolovanih provodnika od preopterećenja mora se odrediti prema uslovima za koordinaciju provodnika i zaštitnih uređaja za prekomjernu struju. Za određivanje zaštitnog uređaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja cikličkih opterećenja. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 9 od 25 U slučaju cikličnih opterećenja, vrijednosti nazivne struje uređaja za zaštitu (In) i struje koja obezbjeđuje djelovanje uređaja za zaštitu (IA), moraju se odrediti na osnovu vrijednosti struje za koju je strujno kolo projektovano (IB) i vrijednosti trajno dozvoljene struje provodnika (IZ) za konstantno opterećenje koje odgovara cikličkim opterećenjima. Član 64. Vrijeme za automatsko isključenje napajanja u trajanju od 5s, pri određivanju uređaja za zaštitu električnog razvoda od kratkog spoja, mora obuhvatiti granične uslove kratkog spoja strujnog kola. Član 65. Ako je zaštitni uređaj diferencijalne struje ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje ili je u kombinaciji sa tim uređajem, karakteristike takvog sklopa zaštitnih uređaja u pogledu moći prekidanja i radne karakteristike u zavisnosti od nazivne struje moraju zadovoljavati uslove za preopterećenje, uslove kratkog spoja, kao i uslove iz čl. 63. i 64. ovog pravilnika. Član 66. Ako zaštitni uređaj diferencijalne struje nije ugrađen u zaštitni uređaj od prekomjerne struje mora se obezbijediti drugim odgovarajućim uređajem, a zaštitni uređaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da se bez oštećenja izdrži termička i mehanička naprezanja ako se pojavi kratak spoj na strani opterećenja. Zaštitni uređaj diferencijalne struje ne smije se oštetiti čak ni pri pojavama neuravnoteženih struja ili struja odvoda prema zemlji, kad ovaj uređaj teži da se otvori. Član 67. Uređaji za rastavljanje moraju rastaviti sve provodnike pod naponom posmatranog strujnog kola napajanja. Član 68. Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje ili drugog sredstva za rastavljanje određen je u tabeli br. 2. Tabela 2 Nazivni napon električne instalacije naizmjenične struje Najmanji rastavni razmak (V) (mm) 1 2 U < 250 2,5 250 < U < 400 3,5 400 < U < 500 4,5 500 < U < 750 6,5 750 < U < 1000 9 Rastavni razmak između otvorenih kontakata uređaja za rastavljanje mora biti vidljiv ili jasno i pouzdano označen oznakom „O“, koja mora postati vidljiva kad se postigne rastavni razmak između otvorenih kontakata na svakom polu uređaja. Član 69. Uređaji za rastavljanje moraju biti konstruisani i postavljeni tako da spriječe sva nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.). Poluprovodnički uređaji ne smiju se upotrijebiti kao uređaji za rastavljanje. Član 70. Uređaj za rastavljanje koji ne može prekinuti struju opterećenja mora se obezbijediti od nepažljivog i neovlašćenog otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se zaključava, ili smještajem u zatvoreno kućište). ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 10 od 25 Član 71. Sredstva za rastavljanje po pravilu, moraju biti opremljena višepolnim uređajem koji isključuje sve polove sa napajanja. Jednopolni uređaji mogu se upotrijebiti pod uslovom da se postave jedan do drugog. Član 72. Upotrijebljena sredstva za rastavljanje moraju se označiti tako da bude uočljivo koje strujno kolo rastavljaju. 4. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja Član 73. Uređaji za isključivanje električne instalacije radi mehaničkog održavanja moraju se postaviti u glavno napojno strujno kolo. Ako to isključivanje obavlja sklopka, ona mora biti sposobna da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije. Isključivanje upravljačkog strujnog kola motornog pogona dozvoljeno je samo ako se primijeni dodatna zaštita pomoću mehaničkog ograničivača ili ako se primijene zahtjevi za uređaj za upravljanje iz jugoslovenskih standarda, pod uslovom da je u oba slučaja obezbijeđen isti uslov pri direktnom prekidanju glavnog napajanja. Član 74. Upravljanje uređajem za isključivanje radi mehaničkog održavanja ili sklopkom za ovaj uređaj mora biti ručno, a razmak između otvorenih kontakata ovog uređaja mora biti vidljiv ili jasno označen oznakom „O“. Član 75. Uređaj za isključivanje radi mehaničkog održavanja mora biti: 1) konstruisan ili postavljen tako da spriječi nenamjerno zatvaranje usljed udara, vibracija i dr.; 2) postavljen i označen tako da oznake budu čitljive, da se raspoznaju i odgovaraju svojoj namjeni. Član 76. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti mora biti takav da moze da prekine struju punog opterećenja odgovarajućeg dijela električne instalacije, uzimajući u obzir i eventualne struje ukočenih motora. Član 77. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti može se sastojati od jednog rasklopnog uređaja koji može direktno prekinuti pripadajuće napajanje ili od kombinacije opreme koja se aktivira samo jednim djelovanjem radi prekidanja pripadajućeg napajanja. Radi kočenja pokretnih dijelova ili iz drugih razlog, hitno zaustavljanje može zadržati napajanje u odgovarajućem trajanju. Član 78. Isključivanje u slučaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom kolu ili upravljačkom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljačkom ili pomoćnom strujnom kolu). Rasklopni uređaji za direktno rastavljanje glavnog strujnog kola na koji se djeluje ručno mora biti postavljen na pristupačno mjesto sa koga se opasnost može uočiti. Prekidač, kontaktor ili drugi uređaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom napajanja namotaja ili na drugi jednako bezbijedan način. Član 79. Elementi (ručica, pritisno dugme i dr.) koji služe za isključivanje u slučaju hitnosti moraju biti crvene bolje na žutoj čeonoj ploči i moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) da budu lako pristupačni; 2) da se zabravljaju ili da oznaka „O“ odnosno „STOP“ bude vidljiva, osim ako su elementi za isključivanje i za ponovno uključivanje pod nadzorom istog lica. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 11 od 25 Oslobađanje elemenata za isključivanje u slučaju hitnosti ne smije reaktivirati odgovarajući dio električne instalacije. Član 80. Uređaj za isključivanje u slučaju hitnosti (uključujući hitno zaustavljanje) mora se postaviti i označiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagođen predviđenoj upotrebi. Član 81. Uređaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagođen najtežim uslovima sredine (u kojima mora izvršiti zahtijevanu funkciju). Funkcionalno upravljanje može se ostvariti sklopkom, poluprovodničkim uređajem, prekidačem, kontaktorom, relejem, utikačem i priključnicom do 16 A. Rastavljač, osigurač i mostna spojnica (prespoj) ne smiju se koristiti za funkcionalno upravljanje. 5. Transformatori Član 82. Strujno kolo koje se napaja sa sekundarnog namotaja transformatora mora se izvesti prema zahtjevima za najviši napon ovog strujnog kola. Član 83. Strujno kolo autotransformatora koji je priključen na napon iz opsega II mora se izvesti prema najvišem naponu koji se može javiti između provodnika ili između provodnika i zemlje. Napon sekundarnog strujnog kola autotransformatora između provodnika ili između provodnika i zemlje ne smije preći gornje vrijednosti granice opsega II napona. 6. Rotacione mašine Član 84. Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zaštititi odgovarajućim preprekama, a ako to nije moguće, sredstva za upravljanje smiju biti pristupačna samo stručnim licima. Član 85. Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona. Član 86. Struja motora pri pokretanju mora se ograničiti na vrijednost koja nije štetna za instalaciju iz koje se napaja i ne utiče štetno na druge aparate vezane za isti izvor. Direktno napajanje motora naizmjenične struje sa kratkospojenim rotorom iz distributivne mreže napona 0,4 kV, dozvoljava se ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1) pad napona pri pokretanju ne smije premašiti vrijednost pri kojoj dolazi do smanjenja momenta motora tako da ugrožava pouzdan zalet motora i radne mašine ili utiče na stabilan rad ostalih potrošača vezanih na istu mrežu; 2) zaštita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na višem naponskom nivou. Član 87. Motori moraju biti snabdjeveni odgovarajućim uređajima za pokretanje i, po potrebi, uređajima za regulaciju. Uređaji za pokretanje motora mogu se kombinovati sa uređajima za zaštitu motora, pri čemu uređaji za pokretanje moraju zadovoljiti zahtjeve za uređaje za zaštitu motora. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 12 od 25 7. Pretvarači Član 88. Pretvarači se moraju napajati preko transformatora sa električki odvojenim namotajima. Ako se koristi pretvarač naizmjenične struje, strujno kolo iza tog pretvarača mora biti posebno zaštićeno, a naročito u pogledu selektivnosti, s obzirom na funkcionalne karakteristike pretvarača. 8. Akumulatori Član 89. Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima isticanje i isparavanje elektrolita neće izazivati štete i opasnost. Provjetravanjem prostorija iz stava 1. ovog člana mora se obezbijediti da prostorija ne postane opasna u pogledu eksplozije. Takođe se mora obezbijediti da u blizini ne smije biti otvorene vatre. Član 90. Stacionirani akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena i u koju je dozvoljen pristup samo licima koja su dužna da ih nadgledaju i održavaju. Ako nazivni napon akumulatorske baterije prelazi 150 V, prostorija u kojoj su smješteni stacionirani akumulatori mora imati pod koji ne smije da bude klizav, koji mora da bude izolovan od tla i koji mora imati dovoljnu površinu za kretanje radnika da ne bi došlo do istovremenog doticanja tla ili provodnog elementa vezanog za zemlju i nekog od elemenata akumulatora pod naponom. 9. Rasklopni blokovi Član 91. Oprema rasklopnih blokova mora biti otporna prema mehaničkim naprezanjima, hemijskim uticajima, vlazi i toploti koja se javlja u radu tih uređaja. Član 92. Vazdušni razmaci u rasklopnim blokovima moraju biti: 1) između neizolovanih dijelova pod naponom različitih polova – najmanje 10 mm; 2) između neizolovanih dijelova pod naponom i drugih provodnih dijelova (mase, spojnih kućišta i dr.) – najmanje 20 mm. Član 93. Rasklopni blokovi koji se djelimično ili u cjelini izrađuju pri postavljanju instalacije, moraju biti konstruisani i izrađeni tako da zadovoljavaju mjere zaštite, posebno u pogledu zaštite od direktnog i indirektnog dodira, zaštite od prenapona, zaštite od požara, kao i povezivanja na zaštitni provodnik. Član 94. Provodnici za napajanje mjernih aparata i instrumenata, učvršćenih na poklopcima ili vratima rasklopnih blokova, moraju biti savitljivi. Član 95. Na rasklopnom bloku mora se na spoljašnjoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani naziv proizvođači, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi neophodni podaci o opremi koja se iz njega napaja. U rasklopnim blokovima koji sadrže električnu opremu (zaštitne uređaje, rasklopne aparate i dr.), sa odgovarajućim strujnim kolima, svi elementi moraju se jasno obilježiti tako da se lako mogu uočiti namjena opreme i strujno kolo kome pripada ta oprema. Oznake i natpisne pločice moraju biti postojane, trajno pričvršćene i usklađene sa tehničkim podacima iz tehničkih uputstava, šema, dijagrama i druge dokumentacije za rasklopne blokove. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 13 od 25 Član 96. Ako je električni razvod u upravljačkim i razvodnim blokovima smješten u neizolovane cijevi, pri izvođenju takvog razvoda moraju se onemogućiti dodiri između tog razvoda i dijelova pod naponom. Krajevi neizolovanih cijevi moraju biti na vazdušnom razmaku od najmanje 20 mm od bilo kog dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki. Dijelovi pod naponom upravljačkog ili razvodnog bloka moraju biti udaljeni od kućišta 20 mm, a manji razmak je dozvoljen samo ako se primjenjuju izolovane pregrade. Član 97. Na gradilištima, u tački napajanja električne instalacije, postavlja se rasklopni blok koji sadrži glavne rasklopne, zaštitne i upravljačke uređaje. U glavnom ili drugom rasklopnom bloku, u svakom strujnom kolu, moraju postojato uređaji za rastavljanje i zaštitu. Upotrijebljeni uređaji se moraju napajati u rasklopnim blokovima koji, prema potrebi, sadrže: uređaje za zaštitu od prekomjernih struje, uređaje za zaštitu od indirektnih dodira, priključnice i dr. 10. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju Član 98. Električna oprema i uređaji koji troše električnu energiju priključuju se direktno na električnu instalaciju ili preko produžnog savitljivog kabla. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zaštitu od razaranja spojeva odnose se i na električnu opremu i uređaje koji troše električnu energiju i priključuju se direktno na električnu instalaciju. Ako se priključak električne opreme i uređaja koji troše električnu energiju izvodi produžnim savitljivim kablom, taj kabl mora imati isti broj provodnika kao i električna instalacija i zaštitni provodnik, ako je neophodan, sa potrebom električnom i mehaničkom čvrstoćom. Član 99. Ako produžni savitljivi kabl ima zaštitni provodnik, taj provodnik mora biti označen zeleno-žutom bojom, a ako nema zaštitni provodnik, nijedan drugi provodnik ne može biti označen tom bojom.. Ako produžni savitljivi kabl ima neutralni provodnik i ako sredstvo za spajanje određuje njegovo mjesto neutralni provodnik mora biti označen svijetlo plavom bojom. Član 100. Svjetiljka se mora postaviti na tavanicu prostorije tako se ne me ože okretati oko svoje ose. Svjetiljka se ne smije vješati o provodnik za napajanje. Ako je svjetiljka klase O ili klase II, mora se pričvrstiti preko izolacionog priključka koji odvaja metalne dijelove od svog nosača. Član 101. Navojni dio u sijaličnom grlu, u koji se sijalica zavrće, ne smije biti spojen sa faznim provodnikom. Grla u svjetiljkama mogu se postaviti tako da budu pristupačna bez upotrebe alata, osim u svjetiljkama koje se drže u ruci. Sijalična grla sa sklopom i tasterom dozvoljena su samo ako su izrađena u izolacionom kućištu. Sijalična grla opremljena sklopkama sa polugama dozvoljena su samo pod uslovom da je djelovanje sklopke osigurano izolacionim gajtanom ili metalnim lancem koji je povezan sa polugom preko umetnutog izolacionog dijela, pri čemu ne smije postojati mogućnost dodira ovog lanca sa dijelovima pod naponom sijaličnog grla. Član 102. Za svjetiljku sa pražnjenjem koja ima napon sijalice koji prelazi napon opsega II (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvrđeni jugoslovenskim standardom JUS N.L5.210. Član 103. Na električnu instalaciju ne smiju se priključivati električni aparati koji imaju elektrode ili neizolovane grijače, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim uređaja za katodnu zaštitu. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 14 od 25 Član 104. Električne igračke koje se priključuju na električnu instalaciju moraju biti klase III. Član 105. Aparati sa otvorenim usijanim grijnim elementima ne smiju se priključivati na električnu instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ili dodira zapaljivih materijala da dijelovima aparata koji nose užarene elemente. Član 106. Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljivi materijali, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina moraju imati uređaj za ograničavanje temperature ili uređaj za smanjivanje odavanja toplote, kojim se spriječava dostizanje opasne temperature, ili moraju biti tako konstruisani da temperatura kućišta i dijelova aparata bude ispod temperature koja može izazvati opasnost od požara. Član 107. U instalacijama električnih aparata za grijanje toplim vazduhom ne smije postojati mogućnost da se ugrijana tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajući ventilator, a moraju se isključivati prije nego što se taj ventilator isključi. Grijna tijela iz stava 1. ovog člana moraju imati ugrađena dva nezavisna ograničivača temperature, koji ne sopuštaju pojavu visoke temperature. Član 108. Električni aparati za zagrijavanje zapaljivih tečnosti na temperaturu ispod temperature plamišta moraju imati ograničavač temperature, koji isključuje ili smanjuje grijanje prije nego što se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruisani tako da i pri nedozvoljenom povećanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte. 11. Sigurnosni sistemi Član 109. Sigurnosni sistemi moraju funksionisati pri izbijanju požara. Izvor sigurnosnog sistema mora obezbijediti napajanje u određenom vremenu a oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajuće vrijeme bude otporna prema vatri. Član 110. U sigurnosnim sistemima mora se sprovesti zaštita od indirektnog dodira bez automatskog isključenja napajanja pri pojavi prve greške. U IT sistemima moraju se predvidjeti uređaji za stalan nadzor izolacije koji pri pojavi prve greške daju zvučni signal i svjetlosni signal. Član 111. Oprema sigurnosnih sistema mora biti raspoređena tako da se lako mogu obavljati periodični pregledi, ispitivanja i održavanje. Član 112. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i učvrstiti tako da se ne mogu oštetiti zbog grešaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorija koje su pristupačne samo stručnom i priučenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 113. Mjesto na kome su smješteni izvori sigurnosnih sistema (osim sopstvenih akumulatora za posebno napajanje) mora biti čisto i mora se provjetravati, tako da gasovi, dim ili para koje izvori ispuštaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 15 od 25 Član 114. Odvojeni nezavisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mreže nisu dozvoljeni, osim ako je obezbijeđeno da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru. Član 115. Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije koristiti za drugu svrhu. Ako postoji više izvora sigurnosnih sistema oni se mogu koristiti za napajanje sistema stalne pripravnosti, pod uslovom da u slučaju lvara jednog od njih preostala snaga bude dovoljna za obezbjeđenje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema. Uslov iz stava 1. ovog člana zahtijeva automatsko rasterećenje izvora napajanja od opreme koja nije predviđena sigurnosnim sistemima. Odredbe stava 1. i 2. ovog člana ne odnose se na opremu koja se posebno napaja iz sopstvenih akumulatora. Član 116. Strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da električna greška ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utiče na ispravnost rada drugog sistema. Zahtjev iz stava 1. ovog člana postiže se odvajanjem strujnih kola izolacionim materijalima koji su otporni prema vatri, vođenjem drugih puteva ili upotrebom kućišta. Član 117. Strujna kola sigurnosnih sistema, po pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izložena riziku od požara, kao što su prostorije u kojima se izrađuju, obrađuju ili skladište zapaljive materije, odnosno u kojima je prisutna zapaljiva prašina. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako se to ne može izbjeći dozvoljeno je da strujna kola sigurnosnog sistema prolaze i kroz ta mjesta, s tim što se u tom slučaju mora obezbijediti njihova otpornost prema vatri. Strujna kola sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se obrađuje ili skladišti eksploziv. Član 118. Strujna kola sigurnosnih sistema ne moraju se zaštititi od preopterećenja već samo od kratkog spoja, s tim što se uređaj za zaštitu mora odabrati i postaviti tako da ne izaziva nepravilan rad u drugim strujnim kolima sigurnosnog sistema. Član 119. Rasklopni uređaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupisati u prostoru koji je pristupačan samo stručnim licima. Uređaji za svjetlosnu i zvučnu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno pokazivati na koje se uređaje ili strujna kola sigurnosnog sistema odnose. Član 120. U sistemima u kojima se zahtijeva određeni stalni nivo osvjetljenja ili određeno vrijeme prekida osvjetljenja, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav da zadovolji zahtijevani nivo osvjetljenja i pri prebacivanju na sigurnosni sistem. Član 121. U električnoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja sa dva različita strujna kola ne smiju se oštetiti uređaji za zaštitu od električnog udara usljed greške u jednom od strujnih kola ni izazvati pogrešno djelovanje u drugom strujnom kolu Oprema iz stava 1. ovog člana mora se povezati sa zajedničkim provodnikom za oba strujna kola, ako je on predviđen. ''Službeni list SFRJ'' broj: 53/88 16 od 25 Član 122. Paralelni rad dva izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za paralelni rad mora se spriječiti mehaničkim zabravljanjem ili drugim pogodnim sredstvom. Član 123. Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad, zaštita od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor. Član 124. Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao nezavisni izvori napajanja sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se spriječiti postavljanjem zaštitnih uređaja. Član 125. Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dva izvora koji mogu raditi paralelno, zaštita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se obezbijediti bez obzira na to da li se električna instalacija napaja sa jednog ili sa oba izvora, pri čemu su neophodne mjere za ograničavanje struje koja potiče između neutralnih tačaka izvora, a naročito pri pojavi trećeg harmonika. III. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE 1. Tehničke mjere zaštite od električnog udara Član 126. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od direktnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS. N.B2.741. Član 127. Na električnu opremu primjenjuju se tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira prema jugoslovenskom standardu JUS N.B2.741, s tim što se tehnička mjera zaštite automatskim isključenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove električne instalacije gdje je neophodnost napajanja bitna i u slučajevima kad nije efikasna. Zaštita dijelova električne instalacije iz stava 1. ovog člana od indirektnog dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zaštita automatskim isključenjem napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se električna oprema postavlja u neprovodne prostorije ili lokalnim izjednačenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom. Tehničke mjere zaštite bezbjedonosno malim naponom, korištenjem opreme klase II ili primjenom ekvivalentne izolacije, kao i električnim odvajanjem, mogu se primjenjivati na cijelu električnu instalaciju, njene dijelove i opremu. Tehničke mjere zaštite od indirektnog dodira iz stava 1, 2. i 3. ovog člana ne primjenjuju se pri izvođenju električne instalacije na: potporne izolatore i metalne dijelove spojene na njima, pribor za nadzemne vodove ako je van dohvata ruke, betonsko željezo ako nije pristupačno, izložene provodne dije